Koje su šanse da novi zakon, koji bi natjerao gradove i općine da objavljuju kako troše novac, smanji korupciju?
Kristijan Kotarski s FPZ-a smatra da je zakon korak u dobrom smjeru, ali objašnjava zašto je skeptičan
Novi Zakon o lokalnoj upravi uskoro bi trebao biti upućen u javnu raspravu, a jedna od najzanimljivijih novosti bit će obveza svih lokalnih jedinica da na svojim internetskim stranicama objavljuju sve troškove. Općine, gradovi i županije morat će omogućiti građanima da na jednostavan način dođu do podataka o tome kako se trošio njihov novac.
To zapravo nije potpuna novost, jer su već ranije neki gradovi, poput Bjelovara, Omišlja, Svete Nedelje ili Vrgorca, otvorili svoje financije prema građanima. No, bit će zanimljivo pratiti hoće li se to uspjeti implementirati u svih 576 jedinica lokalne uprave i samouprave, s obzirom na to da mnogim čelnicima sasvim sigurno neće biti ugodno objavljivati na što sve troše novac.
Alat za kontrolu rada lokalnih čelnika
Dr.sc. Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu pozdravlja uvođenje obveze detaljne objave financija lokalnih jedinica. Nacrt zakona još nije objavljen, pa nije moguće analizirati detalje, no načelno smatra da je to korak u dobrom smjeru. No skeptičan je prema tome hoće li to građani u dovoljnoj mjeri koristiti kao alat za kontrolu rada lokalnih čelnika.
“Pitanje je hoće li građani ostati apatični, pa se malo žaliti da je država neefikasna i skupa, a nakon toga braniti rastrošnost, kao što je to do sada često bio slučaj. No, bez obzira na to smatram da se radi o korisnom alatu jer u nekim gradovima i općinama ipak ima zametaka građanskog društva. Ima građana koji sve više shvaćaju da novac koji nam država uzima na svim razinama, da njegovo trošenje treba biti opravdano. Da se u samo deset posto lokalnih jedinica građani aktivno uključe u kontrolu trošenja novca, i da se na temelju toga postignu uštede već bi to bio dobar posao”, kaže Kotarski.
Parohijalni mentalitet
Kaže da bi bilo idealno da ljudi u svim gradovima to koriste, no podsjeća na prosvjed održan ovog vikenda u Novog Gradiški, gdje je stotinjak građana izašlo na ulicu kako bi dali podršku gradonačelniku osumnjičenom za korupciju.
“Ljudi su, jednim dijelom, još uvijek prilično parohijalnog mentaliteta. Njihov horizont ne seže dalje od onoga što se može vidjeti sa zvonika lokalne crkve. I onda naravno da ako lokalni predstavnik realizira neki projekt, na primjer, napravi kanalizaciju, da ljudi doživljavaju kao da je on to napravio. Bez obzira na to što su to platili ili preplatili svi oni koji plaćaju poreze u Hrvatskoj, jer mnoge općine pola proračuna dobivaju iz proračuna, odnosno iz fonda za poravnanje od bogatijih lokalnih jedinica”, kaže Kotarski.
Smanjenje broja dužnosnika
Osim objave financijskih podataka novim Zakonom o lokalnoj upravi predviđeno je i smanjenje broja dužnosnika. Na posljednjim izborima biralo se njih preko 1300, od čega 745 zamjenika.
Predviđeno je da se u jedinicama do 35 tisuća stanovnika ukinu zamjenici načelnika i gradonačelnika, pa bi ih prema procjenama trebalo biti oko 630 manje. No ni ova Vlada nije skupila hrabrosti upustiti se u spajanje bezbrojnih lokalnih jedinica, pa i dalje imamo 428 općina, 127 gradova, 20 županija te Grad Zagreb koji ima poseban status grada i županije.
Iako stručnjaci već godinama upozoravaju da je sustav lokalnih jedinica potrebno reformirati, da nepotrebne općine treba pospajati, okrupniti, to se do sada još nije dogodilo. Svu apsurdnost tako usitnjenog sustava građani su u praksi mogli osjetiti za vrijeme lockdowna, kada su ograničena putovanja izvan općine boravka, pa su mnogi došli u situaciju da ne mogu do trgovine ili benzinske crpke, jer se nalazi u drugoj općini. No, politici, pogotovo velikim strankama, takav sustav odgovara, jer im ostavlja velike mogućnosti za nagrađivanje svojih članova.