Lako je povjerovati Paladini kad kaže da neće usporiti obnovu. Kako usporiti nešto što se uopće ne pomiče?
Ministar je danas rekao da njegov plan, koji se sastoji od 5 točaka, neće usporiti obnovu
Osnovana je naravno i nova institucija - Fond za obnovu, koja onda treba i nove zaposlenike, pa sada u inače prekobrojnoj državnoj administraciji tvrde da im nedostaje ljudi. Paladina kaže da na poslovima vezanim uz obnovu u Ministarstvu graditeljstva radi 70 ljudi, a u Fondu oko 60, što je prema njemu nedovoljno da se odradi taj posao, tako da će mu jedan od prvih poteza biti nova zapošljavanja.
Ministar graditeljstva Ivan Paladina, koji je nedavno došao na tu poziciju, a čija je imovinska kartica i dosadašnja karijera potpuno zasjenila obnovu, toliko da su na potres valjda zaboravili i oni koji još žive u kontejnerima, danas je predstavio svoj plan obnove.
Paladina je danas rekao da njegov plan, koji se sastoji od pet točaka, neće usporiti dosadašnji tijek obnove, što mu vjerujemo, jer jednostavno nema što usporiti kada se ništa ne događa.
Građani će godinama čekati obnovu
Da će građani čije nekretnine su oštećene u potresu još godinama živjeti izvan svojih domova, to je postalo jasno čim se država uplela u proces obnove. Umjesto da se išlo na model u kojem se građanima pomaže da sami obnove svoje nekretnine, sve se pretvorilo u bespotrebno administriranje, ishođenje raznih dozvola, suglasnosti, troškovnika, natječaja, elaborata…
Osnovana je, naravno i nova institucija – Fond za obnovu, koja onda treba i nove zaposlenike, pa sada u inače prekobrojnoj državnoj administraciji tvrde da im nedostaje ljudi. Paladina kaže da na poslovima vezanim uz obnovu u Ministarstvu graditeljstva radi 70 ljudi, a u Fondu oko 60, što je prema njemu nedovoljno da se odradi taj posao, tako da će mu jedan od prvih poteza biti nova zapošljavanja.
Ostajemo bez europskog novca
Najavio je i donošenje novog Zakona o održavanju i upravljanju zgradama. Dalekovidnim hrvatskim zakonodavcima je trebao razoran potres da bi shvatili kako je potrebno zakonski regulirati održavanje zgrada. Da je takav zakon postojao i ranije, vjerojatno bi štete od potresa bile daleko manje, a možda ih ne bi ni bilo. U središtu Zagreba najveće štete nastale su upravo na starim, slabo održavanim zgradama, na kojima su zbog neodržavanja popadale fasade i dimnjaci, te i danas predstavljaju opasnost za građane.
Vrijedi podsjetiti i da će Hrvatska, sada je izvjesno, ostati bez većeg dijela novca za obnovu iz Europskog fonda solidarnosti. Dobili smo oko pet milijardi kuna koje je trebalo potrošiti u roku od 18 mjeseci. Rok je trebao isteći u lipnju ove godine.
Pozitivno je da Paladina prepoznaje samoobnovu
Ipak, Europska komisija je prepoznala nesposobnost hrvatske administracije, pa su ipak produljili rok za daljnjih godinu dana, što znači da novac treba biti iskorišten do sredine 2023. godine. Dinamikom kakvom sada teče obnova, jasno je da pet milijardi kuna neće biti utrošeno, što je direktan gubitak za hrvatske porezne obveznike za koji nitko neće odgovarati.
Možda jedina pozitivna stvar koju smo danas mogli čuti od Paladine jest da namjerava ojačati procese samoobnove. Tako je najavio da će se svima koji se odluče na samoobnovu omogućiti isplatu predujma za izvođače radova. Očito je postalo jasno da je država, koja se postavila kao spasitelj, zapravo najveći kočničar procesa obnove, i da je najbrži put do njezinog završetka da se građanima pomogne neka sami poprave svoje domove.