Ministarstvo o Hrvatima uhićenima u Zambiji: 'Mi u postupak nismo uključeni. Nikad nismo dobili zahtjev za suglasnost'
Ravnateljica nadležne uprave iz Ministarstva obitelji Marija Barilić komentirala je ulogu te institucije
Osmero hrvatskih državljana već su gotovo mjesec dana u zambijskom pritvoru zbog slučaja posvojenja djece iz Demokratske Republike Kongo. U ovom slučaju mnogo je neodgovorenih pitanja, a neka od najbitnijih tiču se uloge hrvatskih institucija u ovoj kompleksnoj situaciji.
Ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Barilić komentirala je ulogu te institucije u ovom slučaju te za početak naglasila da je riječ o posvojenju koje je provela treća država, u ovom slučaju DR Kongo.
Nisu uključeni u postupak
“Dosad u praksi nikad nismo dobili zahtjev niti jednog tijela da damo prethodnu suglasnost u tom smislu”, rekla je Marija Barilić no istaknula je da niti ministarstvo ni Centar za socijalnu skrb nisu uključen u postupak posvojenja kad se radi o posvojenju iz trećih država.
“To a priori nije nelegalno. Za Kongo nikad nismo dobili službenu obavijest, o zabrani nikad nismo dobili dopis”, rekla je. Istaknula je da zakon treba unaprijediti, ali da ne smatra da se radi o propustu. “Ne bih rekla da je propust, radi se o unapređivanju zakonodavstva i postupanja oko posvojenja”, rekla je.
Ranije danas razgovaralo se i o ulozi sudova u ovom slučaju, pa je stvar komentirao predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić. On je za N1 rekao kako se odluka dvaju hrvatskih sudova – koji su potvrdili odluku suda iz Konga o posvajanju djece – ne može smatrati potvrđivanjem posvojenja.
Dobronić pomiješao države
No, prilikom njegove izjave došlo je do jedne značajne zabune. Dobronić je još u svom odgovoru na pitanja N1 ustvrdio kako je DR Kongo potpisnik Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u području međudržavnog posvojenja, no naknadno je tu informaciju demantirao pravdajući se zabunom. Naime, šef Vrhovnog suda je pobrkao Kongo, koji je potpisnik, i DR Kongo – koji nije.
Šef Vrhovnog suda podcrtao je i kako je i sudska praksa i praksa upravnih tijela u ovakvim situacijama nedorečena, te da su općinski sudovi samo potvrdili stranu sudsku odluku bez ulaženja u meritum koji je u nadležnosti ministarstava.
Na temelju samo te odluke, pojašnjava za N1, nije bilo moguće djeci dodijeliti državljanstvo jer sudovi nisu odlučivali o posvajanju, niti je to njihova nadležnost, nego samo o priznanju odluke stranog suda.