Ministarstvo vanjskih poslova naručilo je novu anketu o euru i ljudi zbilja nisu oduševljeni idejom da ga uvedemo
Da bi prelazak na euro bio uglavnom ili izrazito loš, sada misli 62,9 posto građana
Pred Vladom Andreja Plenkovića težak je zadatak, ako želi da se ljudima počne sviđati ideja da Hrvatska kunu zamijeni eurom. Pokazuje to još jedno istraživanje javnog mnijenja koje je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo na svojim stranicama.
Na prvoj ovogodišnjoj sjednici Vlade premijer je najavio da će nastaviti s pripremama za uvođenje eura, što će trajati nekoliko godina. Rekao je da misli kako će “informirana, stručna rasprava o tome” pridonijeti da “hrvatska javnost razumije koje su koristi i prednosti eura”. Oni koji budu zaduženi za tu raspravu imat će, čini se, puno posla.
Manje ljudi ima pozitivan stav o euru nego u rujnu
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova redovito ispituje stavove građana o EU temama, pa se među pitanjima u anketi koju za njih provodi agencija Ipsos, nalazi i ono o uvođenju eura kao službene hrvatske valute. Rezultati tog istraživanja za prosinac, objavljeni ovoga tjedna, sugeriraju da su građani manje raspoloženi za euro nego što su to, primjerice, bili u rujnu. U rujnu je, recimo, 5,4 posto ispitanika procjenjivalo da bi uvođenje eura bilo izrazito dobro, dok je u prosincu taj stav imalo 3,4 posto anketiranih.
Ukupno, pozitivan stav prema uvođenju eura krajem prošle godine imalo je 26,9 posto građana, u odnosu na 28 posto ujesen. Da bi prelazak na zajedničku europsku valutu za Hrvatsku bio uglavnom ili izrazito loš sada misli 62,9 posto građana, što je mali porast u odnosu na rujan. Raspoloženje prema euru bilo je pozitivnije u studenom, ali je i tada natpolovična većina anketiranih smatrala da zamjena kuna s eurima ne bi baš bila dobra za Hrvatsku. Građani su u anketi procjenjivali i koliko se osjećaju informiranima “o prednostima ulaska Hrvatske u eurozonu”. Gotovo polovica (49 posto) ne osjeća se dovoljno informirano.