Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Plenkovićeva Vlada agresivno gura euro ali, prema svim anketama dosad, Hrvati ga uvjerljivo ne žele

Referendum nije izgledan, ali Vladi sigurno nije zgodan toliki otpor građana

ZADNJA IZMJENA: sij 1, 2019
Foto: PIXSELL

U godinama prije ulaska u NATO, u Hrvatskoj su se vodile političke bitke oko pitanja treba li o pristupanju Savezu pitati građane na referendumu. Među ostalim i zato što je potpora članstvu u NATO-u među ljudima u jednom trenutku bila toliko niska da su pojedini NATO-ovi dužnosnici – povremeno i javno – na to upozoravali tadašnju Vladu. Tadašnji hrvatski veleposlanik u NATO-u Davor Božinović čak je i obilazio Hrvatsku kako bi građanima tumačio zašto Hrvatska treba postati članica Saveza. Referenduma na kraju, kao što se zna, nije bi bilo, a i građani su u međuvremenu postali nešto raspoloženiji prema članstvu u toj organizaciji.

Skoro deset godina kasnije, Vlada Andreja Plenkovića u sličnoj je situaciji: Banski dvori žele da Hrvatska što prije uvede euro, ali njihove želje i ambicije ne prati jednako entuzijastično raspoloženje hrvatskih građana. Novu raspravu o stavu javnosti prema euru izazvali su nedavni rezultati Eurobarometra, europske ankete koja je pokazala da je Hrvatska među svega sedam zemalja članica Europske unije u kojima je natpolovična većina protiv eura. Pitanje, istina, nije bilo sasvim izravno, već se 56 posto anketiranih u Hrvatskoj izjasnilo protiv “Europske ekonomske i monetarne unije s jedinstvenom valutom, eurom”. Eurobarometar je zabilježio i da je podrška u Hrvatskoj pala za šest postotnih bodova u odnosu na proljeće.

Neraspoloženje prema euru

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić tvrdi, s druge strane, da stvari za euro nisu tako crne. Prema pisanju Večernjeg lista, guverner se poziva na internu anketu HNB-a iz rujna koja je pokazala da 58 posto građana podržava uvođenje eura. Druga ispitivanja javnog mnijenja, međutim, već dulje vrijeme pokazuju da Hrvati ipak baš i nisu skloni zajedničkoj europskoj valuti.

U anketi koju je, također u rujnu, objavilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) većina ispitanika zaključila je da bi uvođenje eura kao službene valute za građane Hrvatske bilo loše. Istraživanje, koje je za MVEP radio Ipsos, pokazalo je da 31,7 posto ispitanika ocjenjuje da bi uvođenje eura bilo “uglavnom loše”, a 29,9 posto “izrazito loše”. Euro nije puno bolje prošao niti u Eurobarometru iz proljeća ove godine, u kojem se ispitivalo raspoloženje javnosti prema zajedničkoj valuti u zemljama članicama EU-a koje još nisu pristupile eurozoni, a dužne su to učiniti (za razliku od Danske i Velike Britanije koje su se izborile za izuzeće).

Strah od poskupljenja

U tom istraživanju se 50 posto ispitanika u Hrvatskoj izjasnilo protiv ideje o uvođenju eura, što je bio rast od sedam postotnih bodova u odnosu na godinu ranije. Zagovornika eura bilo je 47 posto, pet bodova manje nego u prethodnom istraživanjum (ostalih tri posto ne zna). Ljudi su pritom najviše bili zabrinuti zbog mogućnosti namještanja cijena prilikom prelaska na euro – drugim riječima, zbog mogućih poskupljenja.

Vlada se, doduše, s pravne strane ne treba previše zabrinjavati zbog podrške euru jer referenduma, kao što je bio slučaj i s NATO-om, neće biti. No, s političkog aspekta, bilo bi prilično nezgodno da Banski dvori guraju euro, a da pritom većina ljudi ni približno ne dijeli njihovo oduševljenje.

Problemi sa Schengenom

Plenković i njegovi ministri žele što prije uvesti Hrvatsku i u schengensku zonu. Smatraju da bi bilo baš dobro da u 2020. godini, kada Hrvatska predsjeda EU-om, više ne moramo pokazivati osobne dokumente na granici sa Slovenijom ili Mađarskom. Za razliku od eura, zaguranje” Schengena, kako stvari sada stoje, Vlada može računati na podršku građana. Nedavna europska anketa pokazala je da 70 ili više posto ljudi smatra da je schengenski prostor dobar za poslovanje u Hrvatskoj, da je jedno od glavnih postignuća EU-a i da za Hrvatsku ima više prednosti nego nedostataka. Problem sa Schengenom je, međutim, negdje drugdje.

Prostor u kojem nema kontrola na unutarnjim granicama došao je pod veliki pritisak tijekom izbjegličke krize. No, ni tri godine kasnije stvari se nisu vratile u normalu. Iako Europski parlament smatra da za takvo postupanje nema više opravdanih razloga, nekoliko država unutar Schengena – poput Njemačke, Švedske, Austrije – i dalje produžuje kontrole na unutarnjim granicama što dovodi u pitanje samu bit Schengena.

Schengenski prostor je, dakle, na klimavim nogama. Osim toga, odluka o pristupanju je politička. Donose je zemlje članice koje će, pak, sljedeće godine biti u punom izbornom zamahu jer se u kasno proljeće održavaju izbori za Europski parlament. Zato je pitanje hoće li to biti baš pravo vrijeme da odluče da će Hrvatsku primiti u Schengen.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
192 članka Više o autoru
OGLASI
učitavanje...
Više s weba