Neobičan potez Vlade; iz redovite ankete izbacili su pitanje žele li građani euro, baš kad se sve jače pripremaju da ga uvedu

Iz Ministarstva poručuju da anketu o euru provodi HNB

Hrvatska će, kako se najavljuje, uskoro poslati europskim institucijama pismo namjere za ulazak u europski tečajni mehanizam, što je još jedan korak prema pristupanju eurozoni. Ministarstvu vanjskih i europskih poslova učinilo se da je baš sad zgodan trenutak da prestane ispitivati građane kakav je njihov stav o uvođenju eura.

U resoru ministrice Marije Pejčinović Burić redovito prate stavove hrvatskih građana o Europskoj uniji. Zadnja anketa, objavljena ovoga tjedna, rađena je u travnju. U njoj, međutim, više nema pitanja o tome što građani misle da bi uvođenje eura značilo za Hrvatsku i za njih osobno.

Neobičan tajming

Tajming u kojem su ta pitanja ispala iz ankete doista je neobičan. Prije tri tjedna je, primjerice, Vlada usvojila prijedlog odluke o uspostavi bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke što je također još jedan pretkorak na putu prema eurozoni. Dok se Vladine pripreme intenziviraju, na Zrinjevcu su, izgleda, zaključili da više nema potrebe da euro bude u njihovoj redovitoj anketi.

Pitali smo ih stoga zbog čega su odustali od anketnih pitanja o euru, odnosno jesu li možda propustili objaviti taj dio istraživanja. Iz Ministarstva su nam na upit odgovorili da “anketu o stavovima građana o uvođenju eura provodi Hrvatska narodna banka”.

Lani tri puta u anketi

I to je točno: guverner Boris Vujčić u više je navrata spominjao istraživanja HNB-a po kojima, usput rečeno, tanka natpolovična većina građana podržava ulazak Hrvatske u eurozonu. No, pozivanje na HNB ne objašnjava zašto su ta pitanja otpala iz redovite ankete MVEP-a.

U prošloj godini je Ministarstvo naručilo četiri ispitivanja stavova građana o EU, u ožujku, rujnu, studenom i prosincu. U zadnje tri ankete građane se pitalo bi li uvođenje eura kao službene valute za Hrvatsku i njih osobno bilo dobro ili loše. Rezultati su uglavnom bili značajno lošiji od onih kojima barata guverner. Prosinačka anketa pokazala je da 62,9 posto ispitanika smatra da bi zamjena kune eurom za Hrvatsku bila uglavnom ili izrazito loša odluka.

Pitanje o Brexitu preživjelo

Dok je, dakle, pristupanje eurozoni – što je jedan od strateških ciljeva Vlade Andreja Plenkovića – nestalo iz istraživanja, u njemu su ostala neka druga, za Hrvatsku ipak manje ključna pitanja. Recimo, ljude i dalje pitaju što misle o Brexitu.

Uključena su i neka nova pitanja: znaju li tko predstavlja Hrvatsku na sastancima Europskog vijeća i Vijeća EU. Na prvo pitanje, samo je osam posto znalo da je to premijer Plenković, dok na drugo pitanje nitko nije znao točno odgovoriti da u Vijeću sjede ministri iz raznih resora.