Ministarstvu zaštite okoliša ide genijalno. Iz EU fondova će dobiti 900 milijuna kuna manje nego su planirali
Resor koji vodi gospodin Tomislav Čorić zbog loših će rezultata ostati bez bonusa
Premijer Andrej Plenković redovito ostavlja dojam da je zadovoljan kako Hrvatska troši novac iz europskih fondova. Da situacija ipak nije baš briljantna, sugeriraju neslužbene informacije da će Vlada za projekte iz područja zaštite okoliša iz EU fondova imati na raspolaganju oko 900 milijuna kuna manje nego što je to ranije bilo planirano.
Riječ je o novcu koji se službeno naziva “pričuva za ostvarenje postignuća”. Pojednostavljeno, radi se o svojevrsnom bonusu koji se može potrošiti ako se EU fondovi dobro koriste. Za zaštitu okoliša, Hrvatska iz EU fondova ima na raspolaganju ukupno 1,9 milijardi eura. Od tog iznosa, pričuva iznosi 120,7 milijuna eura, odnosno nešto manje od 900 milijuna kuna.
Zaštita okoliša bez bonusa za uspješnost
Novac iz EU fondova u području zaštite okoliša koristi se, primjerice, za izgradnju sustava vodoopskrbe ili za gradnju centara za gospodarenje otpadom. No, postojeći projekti se, prema neslužbenim informacijama, provode usporeno, pa će područje zaštite okoliša, tvrde Telegramovi izvori iz ministarstava, izgubiti pravo korištenja pričuve.
To ne znači da će projekti koji su u planu i koji se već provode ostati bez dogovorenog EU novca. No, dodatni iznos od 900 milijuna kuna – koji je rezerviran kao bonus za uspješnost i koji je također trebao biti uložen u zaštitu okoliša – morat će biti preraspodijeljen.
Tu, dakle, dolazimo do dobre i loše vijesti. Loša je da će Hrvatska, za rješavanje jednog od gorućih problema kao što je problem otpada, imati na kraju na raspolaganju manje novca nego što je bilo planirano. Dobra vijest je da taj novac ipak neće propasti – dodijelit će se onim područjima koja su dosad bila uspješnija i učinkovitija u korištenju EU fondova. Primjerice, poduzetničkom sektoru.
U Ministarstvu se žale na javne nabave i skuplje radove
U resornom Ministarstvu zaštite okoliša i energetike ne potvrđuju, ali niti ne negiraju neslužbene informacije. Pitali smo ih zbog čega u području zaštite okoliša nisu ostvareni pokazatelji uspješnosti i hoće li gubitak pričuve naštetiti projektima u području vodoopskrbe i odvodnje ili gospodarenja otpadom.
Iz Ministarstva su nam krajem ožujka diplomatski odgovorili da su problemi “koji usporavaju ostvarenje pokazatelja uspješnosti primarno uzrokovani dugotrajnim postupcima javne nabave za velik broj sekundarnih ugovora kroz koje se provode projekti, a same postupke javne nabave provode sami krajnji korisnici”. Spominju pritom žalbe ponuditelja i dugotrajno rješavanje tih žalbi zbog čega, vele, “dolazi do pomicanja svih rokova u ugovaranju projekata, a posljedično i u trošenju financijskih sredstava odnosno njihovoj apsorpciji”.
“Na dinamiku ugovaranja projekata utječe i gospodarski rast i stanje u građevinskom sektoru te je u posljednje vrijeme vidljiv porast cijena radova i smanjeni broj ponuda, a što je u nekim slučajevima dovelo do ponavljanja postupaka javne nabave. Ujedno podsjećamo kako postupke javne nabave provode korisnici bespovratnih sredstava te je u tom smislu utjecaj Ministarstva na dinamiku ograničen”, ustvrdili su u resornom Ministarstvu.
Novac ide na projekte koji su spremni
Iako u Ministarstvu očekuju da će se trošenje dodijeljenih sredstava ubrzati, jer je veći broj postupaka javne nabave u tijeku, Telegramovi sugovornici nisu uvjereni da zaštita okoliša do sredine ove godine može nadoknaditi zaostatak. Zato je izvjesno da će spomenuti iznos pričuve morati biti dodijeljen drugim korisnicima.
Zaštita okoliša navodno nije jedino područje u kojem bi moglo doći do preraspodjele dijela europskog novca. No, u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a, koje mora s Europskom komisijom dogovoriti hoće li se i koji iznos prebaciti iz jednog područja u drugo, zasad ne otkrivaju tko bi sve mogao ostati bez pričuve. “Očekuje se da ćemo sredinom 2019. godine imati konkretne informacije o prioritetnim osima koje (ne)će ostvariti kriterije za dodjelu pričuve”, odgovorili su na naš upit iz Ministarstva.
Ponavljaju pritom da nije riječ o tome da novac neće uopće biti isplaćen, nego će biti preraspoređen. Vodit će, kažu, računa o tome “da se sredstva usmjere tamo gdje postoje spremni projekti koji se mogu pravovremeno realizirati”.