Ministrica Divjak napala je rektore da ilegalno zapošljavaju. Prije 2 mjeseca, školama je sugerirala to isto
Telegram već dva mjeseca ne dobiva konkretne odgovore iz Ministarstva obrazovanja o zapošljavanju u školama tijekom koronakrize
“Tijekom koronakrize pojedini rektori i dekani ilegalno su ili povećali plaće ili zaposlili dvadesetak ljudi na račun poreznih obveznika. U svibnju smo od Ministarstva financija tražili da provedu nadzor. Zasad nemam odgovor. To je ozbiljna stvar i to nažalost nije jedini takav slučaj”, rekla je u nedjelju ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, gostujući u emisiji Točka na tjedan urednice i voditeljice N1 Nataše Božić Šarić. Nije dugo trebalo za odgovor prozvanih rektora sa sveučilišta u Zagrebu, Zadru i Osijeku; u prekjučerašnjem izdanju Jutarnjeg lista, unisono tvrde: “To nije točno! Nismo probili proračune niti za lipu”.
Iz Ministarstva su Jutarnjem naveli fakultete s triju sveučilišta na kojima su se odvijala navodna ilegalna zapošljavanja i pojasnili da, u kontekstu zapošljavanja tijekom koronakrize, “ilegalno zapošljavanje znači da nije ishođena prethodna suglasnost Ministarstva financija”. Međutim, kako je Telegram izvijestio sredinom travnja, samo Ministarstvo obrazovanja je tijekom koronakrize školama sugeriralo da smiju zapošljavati na određeno na identičan način – dakle, bez prethodne suglasnosti Ministarstva financija.
Odobravanje zapošljavanja u školama bez suglasnosti ministra Marića
Važno je, pritom, znati da je uslijed pandemije koronavirusa procedura eventualnog zapošljavanja u javnim službama bitno ograničena Odlukom Vlade s početka travnja kojom se zabranjuje novo zapošljavanje na neodređeno i određeno vrijeme, osim ako za to postoji opravdani razlog. Štoviše, za zapošljavanje tijekom pandemije potrebno je dobiti prethodnu suglasnost direktno od ministra financija Zdravka Marića. Na tom je tragu Ministarstvo obrazovanja još 8. travnja uputilo škole da se sa zahtjevima za zapošljavanje na određeno vrijeme do 60 dana obrate Ministarstvu financija.
Prema proceduri koju je utvrdio ministar Marić, Ministarstvo financija bi potom od Ministarstva obrazovanja trebalo zatražiti očitovanje kojim se ocjenjuje opravdanost zaprimljenih zahtjeva i u konačnici bi Ministarstvo financija trebalo donijeti konačno mišljenje o (ne)opravdanosti zapošljavanja. No posve suprotno od toga, novom uputom od 15. travnja Ministarstvo obrazovanja je javilo ravnateljima škola da novim nužnim zaposlenicima (učiteljima) omoguće da rade i u periodu dok od Ministarstva obrazovanja i Ministarstva financija nisu dobili suglasnost da s učiteljima potpišu ugovor. Dakle, bez potpisanog ugovora o radu.
Automatsko odobravanje zahtjeva?
Ukratko, iz Ministarstva obrazovanja su sugerirali da će ugovori o radu, nakon što oba ministarstva odobre zapošljavanje, biti antedatirani, na što je ukazala i saborska zastupnica SDP-a Sabina Glasovac. Kada smo Ministarstvo upitali kako je moguća uputa da ravnatelji odobre, a nastavnici rade bez nužnih suglasnosti i bez potpisanih ugovora o radu na određeno vrijeme, odgovorili su nam da su “u dogovoru s Ministarstvom financija obavijestili škole da će se svi zahtjevi za zapošljavanje učitelja ili nastavnika na 60 dana, nakon što ih škole upute, automatski odobravati kako bi se osigurao kontinuitet nastave, te škole mogu sklapati ugovore”.
Na tragu odgovora iz Ministarstva obrazovanja, Telegram je još 17. travnja upitao Ministarstvo financija na koji se to način automatizmom odobravaju zahtjevi za zapošljavanje učitelja kada istovremeno postoji jasna procedura davanja suglasnosti, koju je utvrdio sam ministar financija Marić. Do danas nismo zaprimili odgovor, no od Ministarstva obrazovanja tražili smo dodatna pojašnjenja, među ostalim, da nam pojasne odakle proizlazi automatizam u zapošljavanju koji su nam spomenuli, s obzirom na to da je Ministarstvu obrazovanja ministar financija utvrdio proceduru zapošljavanja.
Nema jasnog objašnjenja za škole, a prozivaju se sveučilišta
Zanimalo nas je i znači li njihova uputa o zapošljavanju bez potrebnih suglasnosti da učitelji mogu raditi bez suglasnosti ministra financija, bez potpisanog ugovora o radu i bez prijave na mirovinsko osiguranje (koju propisuje Zakon o mirovinskom osiguranju); pitali smo i znači li njihova uputa da se potpis ugovora o radu i prijava na mirovinsko mogu izvršiti nakon što je osoba već počela raditi; na kraju, interesirali smo se kako se u slučaju retroaktivnog potpisivanja ugovora (što je Ministarstvo sugeriralo ravnateljima) poštuju rokovi prijave u evidenciju mirovinskog osiguranja propisani Zakonom o mirovinskom osiguranju.
Na sva ova pitanja, Telegramu do danas nisu stigli odgovori iz resornog, Ministarstva obrazovanja. S druge strane, ministrica Divjak upozorava na zapošljavanja na sveučilištima bez suglasnosti ministra Marića; istu onu praksu koju je njeno Ministarstvo odobrilo ravnateljima škola. Valja istaknuti i da je ministrica Divjak u svoju predizbornu kampanju krenula napadima na “akademsku kliku”, ističući sve što u mandatu nije uspjela napraviti u visokom obrazovanju zbog, kako objašnjava, utjecaja navedene “klike”. Unatoč tome ministrica Divjak nada se da će promjene u visokom školstvu, koje nije uspjela realizirati u protekle tri godine, napraviti u novome mandatu. Doduše, teško da će to činiti ukoliko HDZ pobijedi na izborima, budući da joj od tamo šalju eksplicitne poruke da Ministarstvo obrazovanja u novom mandatu ne namjeravaju prepustiti HNS-u.