Je li se itko u ovoj krizi pogubio više od ministrice Divjak? Ovo su svi nevjerojatni lupinzi koje je izvela

S prvim danima koronakrize u Hrvatskoj, nastava je u osnovnim i srednjim školama prebačena u udaljenu varijantu. Brojne su i opravdane pohvale stizale na brzu reakciju obrazovnih vlasti u postavljanju temelja nastavi na daljinu, a posebno se pritom isticala Škola na Trećem za najmlađe učenike. Nakon opaski o preopterećenosti učenika u virtualnoj nastavi, i takav se oblik nastave više-manje uhodao, no iz perspektive mnogih, online nastava dio je stvarnosti i tek postoji, uz česte zamjerke.

Međutim, cijeli period od početka školovanja prilagođenog pandemijskim uvjetima, obilježile su često nevjerojatne situacije u koje je resor dovodila ministrica Blaženke Divjak. Vrhunac se prošloga tjedna prelomio na leđima maturanata, nastao je posvemašnji kaos oko povratka najmlađih učenika u škole, no primjera je još i donosimo ih u sažetom pregledu.

1. Nabacivanje maturom i maturantima

U tjednu iza nas, ministrica Divjak je u razmaku od samo 24 sata maturantima slala posve oprečne informacije o državnoj maturi, koja kreće za mjesec dana. Prvo je prošle srijede novinarima izjavila da se na ovogodišnjoj maturi neće polagati izborni predmeti, učenicima uvelike nužni za upise na fakultete. Samo 24 sata kasnije, nakon sastanka s premijerom Plenkovićem i ravnateljicom Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivanom Katavić, Divjak u četvrtak izlazi s izjavom da će se ipak ispitivati i izborni predmeti.

U petak je, pak, pojasnila kako će se izborni predmeti polagati jer se promijenio epidemiološki okvir pa ispada da se taj okvir stubokom promijenio u 24 sata. Šokantni trenutci za više od 30.000 pristupnika ovogodišnjoj državnoj maturi, u izravnoj su suprotnosti s apelima stručnjaka psihologa, koji od početka koronakrize naglašavaju da su ovogodišnji maturanti jedna od najugroženijih skupina u populaciji što se tiče mentalnog zdravlja.

Od sredine ožujka, naime, argumentiraju da je nužno dokinuti neizvjesnost maturantima u ionako stresnoj školskoj godini, no kulminiralo je potpuno oprečnom situacijom od one na koju su apelirali.

2. Gubitak kontrole nad sustavom kojem je na čelu

Jučer je, pak, još jednom postalo jasno da ministrica nema kontrolu nad sustavom kojem je na čelu. Iako je dala smjernice o tome kako bi se od danas trebala provoditi nastava u kombiniranom modelu iz učionica i na daljinu, Grad Zagreb na to se posve oglušio. Iz Gradskog ureda za obrazovanje jasno su dali do znanja roditeljima da će škole samo čuvati učenike, a da će nastavu i dalje imati na daljinu. Iz Grada smatraju i da se škole u ovim uvjetima nisu niti trebale otvoriti.

S druge strane, Divjak poručuje da Grad nema ovlasti donijeti takvu odluku i da će nastave u školama biti, no indikativno je da se Grad, tako stoji u mailu odaslanom zagrebačkim školama, o svemu usuglasio s ravnateljima. Kada se uzmu u obzir i informacije o ravnateljima koji su odgovarali učenike i roditelje od povratka u školu zbog nemogućnosti osiguravanja traženih uvjeta, jasno je da danas u resoru ministrice Divjak svatko radi prema vlastitom nahođenju.

3. Čuđenje malom broju djece u školama

Nakon što se danas manje od 2 posto učenika razredne nastave vratilo u školske klupe, glavni ministričin savjetnik Marko Košiček komentirao je kako su očekivali više djece u školama. Pritom je odgovornost za tako malen broj učenika u školama potražio u, kako ju je nazvao, kampanji “nemojte slati djecu u školu”.

Zato nije naodmet podsjetiti da u preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za povratak djece u vrtiće i niže razrede osnovne škole, među prvima stoji preporuka da se djecu ne šalje u školu ako se može organizirati njihovo zbrinjavanje. “Potičemo ostanak kod kuće sve djece za koju se to može osigurati, s obzirom da broj djece u vrtićima i školama može biti takav da se mjere fizičkog razmaka u tim kolektivima neće moći poštovati”, stoji u uputama HZJZ-a.

Osim toga, u uputama detaljno objašnjavaju kako boravak djece u vrtićima i školama potencijalno može predstavljati veći rizik za zarazu djece koronavirusom. “Potičemo nastavak obrazovanja djece razredne nastave od kuće, u svim situacijama kad je to moguće”, podcrtavaju još jednom u preporukama.

4. Nekomunikacija s dionicima u sustavu

U nećkanju oko finalne odluke o izbornim predmetima na državnoj maturi, Divjak je ponavljala kako joj je za to nužan dogovor s Rektorskim zborom, tijelom koje na razini Hrvatske okuplja sve rektore sveučilišta na koja će se upisivati ovogodišnji maturanti. Isticala je, nekoliko puta, da rektori s njom nekolegijalno i neodgovorno odbijaju komunicirati, a potom se pojavila informacija da nema komunikacije niti s NCVVO-om koji ispite mature mora provesti.

Iako je pustila najavu da maturanti neće morati polagati gradivo drugog polugodišta 4. razreda, iz NCVVO-a su tvrdili da nisu dobili nikakvu ministričinu uputu o tome što se uklanja iz ispita za koje su zaduženi. U konačnici, tek je nakon sastanka kojemu je osobno prisustvovao premijer, raspetljana zavrzlama oko polaganja ispita državne mature.

5. Beskonačno prebacivanje odgovornosti

U periodu iza nas, nizale su se situacije u kojima je ministrica odgovornost za svoj resor prebacivala na sve oko sebe – epidemiologe, učitelje, ravnatelje, roditelje. U raspravama oko povratka u školu 11. svibnja, situacija je bila toliko nejasna da je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Capak u izjavama morao crtati kako je odluka o tome tko će i kada ići u školu na resornom ministarstvu i Vladi.

Naime, ministrica je tvrdila da će tek nakon epidemioloških uputa “reći roditeljima da pošalju djecu u školu”, iako su iz Vlade već ranije, u sklopu popuštanja mjera, objavili 11. svibnja kao datum povratka. U takvoj su se situaciji i učitelji i roditelji i ravnatelji pitali kako uopće otvoriti škole, a kada su se konačno pojavile upute, stizali su brojni komentari kako su one u enormnom raskoraku sa stvarnošću hrvatskih škola. S druge strane, ministrica je tvrdila da ih treba dobro proučiti i “kad to pročitate, sve je jasno”. Mnogima, pritom, nije bilo jasno kako bi se nastava trebala održavati u učionicama s direktnim izlazom na terasu, što je jedna od uputa.

Primjer prebacivanja odgovornosti, već smo ga spomenuli, zabilježen je danas kada je ministričin savjetnik Košiček razloge za malen broj učenika u školama adresirao na određenu, kako je rekao, kampanju naziva “nemojte slati djecu u školu”.

6. Inzistiranje na nadoknadama štrajka u nastavi na daljinu

Školstvo je, početkom ožujka i koronakrize, već bilježilo negativan saldo izgubljenih nastavnih dana tijekom dugotrajnog štrajka prosvjetara od listopada do prosinca 2019. Nastavne je dane, prema planu i uputama Ministarstva, valjalo nadoknaditi u ostatku školske godine, a uputa se nije promijenila niti prelaskom na nastavu na daljinu pa su učenici, još se privikavajući na nastavu od kuće, subotama nadoknađivali štrajk.

Ministrica se i u pandemijskim uvjetima strogo drži propisanog broja nastavnih dana koji moraju biti ispunjeni tijekom školske godine, što roditelji s kojima je Telegram prethodno razgovarao ističu kao primjer potpunog raskoraka sa stvarnošću i formalizma neprikladnog situaciji. “Radi se o ispunjavanju birokratske norme koja bi nekada trebala uzeti u obzir životne okolnosti i jednostavno olabaviti sve skupa”, rekla nam je prošloga mjeseca jedna mama.

7. Rad učitelja bez ugovora

Sredinom travnja, iz Ministarstva je školama odaslana uputa o zapošljavanju nastavnika na određeno vrijeme do 60 dana. Prema tom se dopisu, ukratko, ravnateljima sugeriralo da učiteljima dopuste da rade bez potpisanog ugovora o radu na određeno vrijeme. Naime, zapošljavanje u javnim službama tijekom koronakrize bitno je ograničeno odlukom Vlade, ali je moguće ako postoji opravdani razlog i ako se ishodi prethodna suglasnost ministra financija.

No, Ministarstvo je uputilo ravnatelje da s novim nužnim zaposlenicima osiguraju “kontinuirano izvođenje nastave” i omoguće im da rade i u periodu dok od Ministarstva obrazovanja i Ministarstva financija nisu dobili suglasnost da s učiteljima potpišu ugovor. Telegram ni od Ministarstva znanosti ni od Ministarstva financija nikada nije dobio jasan odgovor na pitanje kako je predviđeno da nastavnici rade i jedan dan bez potpisanog ugovora o radu na određeno vrijeme i kako će se zaposlene na taj način prijavljivati na mirovinsko i zdravstveno osiguranje sukladno svim propisima.

8. Kritika na ‘kritičare iz udobnih fotelja’

S prvim tjednima nastave na daljinu, pojavile su se brojne kritike o preopterećenosti učenika, ali i učitelja u takvoj nastavi. Kritike su stizale od učitelja, roditelja, sindikata… Sama je ministrica, potom, poslala poruku kako valja paziti na preopterećenost učenika, no u jednoj se izjavi obrecnula na kritičare, poručivši kako bi za “one koji komentiraju iz udobnih fotelja bilo dobro da se angažiraju i pomognu tamo gdje mogu”.

S jasnim uputama Stožera da svi što više ostanu doma i maksimalno smanje fizički kontakt izvan kuće, nije posve jasno gdje su svi, pa i kritičari, u tom trenutku mogli biti, osim kod kuće u (ne)udobnim stolicama, naslonjačima ili foteljama.