Misterij Vladina projekta Zagora: kako je u njega već uloženo 700 milijuna kuna, a premijer ga tek najavljuje

U Vladinom programu o projektu se govori u budućnosti, ali Ministarstvo u službenom priopćenju piše da je već pokrenut

ZADNJA IZMJENA: kol 1, 2020

Kad je tjedan dana prije parlamentarnih izbora posjetio Ličko-senjsku županiju, Andrej Plenković nije došao praznih ruku. U Gospić, na sastanak sa županom Darkom Milinovićem, donio je plan ulaganja vrijedan 155 milijuna kuna, i političko obećanje da će, u slučaju izborne pobjede, za ovaj dio Hrvatske napraviti projekt sličan Projektu Slavonija. HDZ je, uostalom, to obećao i u predizbornom programu.

Prošlog četvrtka Plenković je stigao u Sabor, po povjerenje za svoju novu Vladu. Pred saborskim zastupnicima ponovio je isto obećanje: “Ulagat ćemo dalje i u ravnomjeran regionalni razvoj. Pokrenut ćemo Projekt Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski kotar vrijedan dvije milijarde kuna (…)”, najavio je premijer.

Neobično priopćenje ministarstva

Neobičan obrat dogodio se 24 sata kasnije. Dan nakon što je Vlada potvrđena u Saboru, a Plenković u obraćanju zastupnicima govorio o novom projektu u futuru – kao o nečemu što će Banski dvori tek krenuti realizirati u ovom mandatu – Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU obavijestilo je javnost da je projekt ne samo pokrenut, nego je u njega već uloženo čak 700 milijuna kuna.

“Posebno mi je zadovoljstvo što smo po uzoru na uspješni Projekt Slavonija Baranja i Srijem, u koji smo dosada uložili 12,8 milijardi kuna, pokrenuli Projekt Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar i Banovina u koji smo dosada kroz intervencijske planove uložili oko 700 milijuna kuna”, citirali su u priopćenju s primopredaje dužnosti bivšeg ministra Marka Pavića. Njegova nasljednica Nataša Tramišak zahvalila mu se, među ostalim, i na “pokretanju Projekta Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar i Banovina“.

Dva jednostavna pitanja

Hoće li, dakle, Projekt Dalmatinska zagora biti pokrenut ili je već u punom zamahu? Začudo, jednoznačan odgovor na ovo jednostavno pitanje vrlo je teško dobiti. “Projekt Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar i Banovina pokrenut je kako bi se osigurala sredstva iz europskih fondova isključivo za projekte na području Dalmatinske zagore, Like, Gorskog kotara i Banovine u novom višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027. po uzoru na Projekt Slavonija, Baranja i Srijem”, odgovaraju na naš upit iz resornog Ministarstva.

A onda nekoliko redova niže u njihovom odgovoru stoji ovako: “Kako bi projekt bio pokrenut tijekom 2020. godine, započelo se s intervencijskim planovima (…)”. Je li, dakle, pokrenut ili će tek biti pokrenut? Ako jest pokrenut, kad se to dogodilo? Budući da nam iz Ministarstva nisu precizno odgovorili na ova dva krajnje banalna pitanja, obratili smo se jednom od župana čiju županiju bi trebao obuhvatiti (ili, eto, već obuhvaća?) Vladin projekt.

Milijuni na raspolaganju

Darko Milinović djeluje dosta dobro upoznat s time kako bi trebao funkcionirati Projekt Dalmatinska zagora… “To je dobar projekt, nadam se da će zaživjeti”, kaže bivši HDZ-ovac, a danas nezavisni župan Ličko-senjske županije, pojašnjavajući da je tog dana krajem lipnja, kada je u Liku stigao premijer Plenković, potpisan, kako ga on naziva, predugovor u vrijednosti od 155 milijuna kuna.

Taj će iznos, govori nam Milinović, biti na raspolaganju za projekte na području njegove županije, a o općinama i gradovima te njihovim vodećim ljudima “ovisi hoće li povući ta sredstva”. Prije toga, pak, Vlada treba donijeti kriterije za korištenje sredstava, tumači župan, uspoređujući to s EU fondovima u kojima je također određeni iznos na raspolaganju, a onda je na državi da povuče što više. Novac, dakle, po županovom tumačenju, nije još doista potrošen, odnosno uložen, nego je zasad stavljen na raspolaganje.

Otkud 700 milijuna kuna?

Milinović smatra da na ovaj način Vlada popravlja nepravednu situaciju koja se, kaže, dogodila na nekim ranijim natječajima za europska sredstva. Kao primjer spominje natječaj koji je u javnosti ostao zapamćen kao “najbrži prst”: tada, od 50 milijuna kuna, Ličko-senjska županija nije dobila ništa, kritičan je župan.

Iznos od 155 milijuna kuna, koji će Lici, po riječima Milinovića, biti na raspolaganju, dio je, čini se, ukupne svote od 700 milijuna kuna, za koju u Ministarstvu tvrde da je već uložena u projekt za koji Plenković tvrdi da će tek biti pokrenut.

“Kako bi projekt bio pokrenut tijekom 2020. godine započelo se s intervencijskim planovima (…) i to za Imotsku krajinu, Cetinsku krajinu područje Like i Slunja. Kroz intervencijske planove predloženi su projekti u iznosu od oko 700 milijuna kuna čime su otvorene nove mogućnosti za razvoj poduzetništva, izgradnju infrastrukture, očuvanje i valorizaciju kulturne baštine, revitalizaciju brownfield područja, unaprjeđenje sustava obrazovanja i mjera iz područja zapošljavanja i samozapošljavanja”, objašnjavaju iz resora ministrice Tramišak.

Skromne dvije milijarde

Kao i u slučaju Like, i na jug je vijesti o potencijalnim ulaganjima i političko obećanje o pokretanju novog projekta nosio premijer Plenković. “Intervencijski planovi”, pokazuju pretrage lokalnih portala, svečano su uručeni nekoliko dana prije parlamentarnih izbora. Na jednoj od tih svečanosti, 1. srpnja u Sinju, premijer je govorio da je to uvod u novi plan, osmišljen po uzoru na Projekt Slavonija, kroz koji bi “kanalizirali više od dvije milijarde kuna upravo u ovaj dio Hrvatske”.

Taj iznos od dvije milijarde kuna, koji je spomenut i u programu Vlade, daleko je skromniji od svote koju je Plenkovićeva Vlada zacrtala za Projekt Slavonija – 18,5 milijardi kuna iz EU fondova. Sa zadnjim danom lipnja ugovoreno je 72 posto tog iznosa; na službenim stranicama Ministarstva, međutim, nema podatka koliko je od toga isplaćeno krajnjim korisnicima na području Slavonije, Baranje i Srijema.

Jesu li dvije milijarde samo “uvod u novi plan” ili je to sav ciljani iznos, nije sasvim jasno. No, kao i u Projektu Slavonija, Vlada namjerava usmjeravati europski novac, i to u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa i energetiku.

Kako će se rasporediti novac?

Odnosno, kako nam je pojašnjeno iz Ministarstva, žele osigurati sredstva iz europskih fondova “isključivo za projekte na području Dalmatinske zagore, Like, Gorskog kotara i Banovine” u sljedećem sedmogodišnjem EU proračunu. Znači li to da će sredstva biti unaprijed alocirana iz EU fondova za ovaj dio Hrvatske?

Projekt Slavonija, koji je uzor za ovaj novi program, ne funkcionira baš na taj način: nakon što je Telegram otkrio da se na popisu “slavonskih” projekata našla rekonstrukcija hotela na otoku Rabu, ispostavilo se da sredstva nisu unaprijed namijenjena slavonskim županijama, nego da se popis projekata velikim dijelom (ne sasvim) sastavlja obrnuto – kad netko s područja tih županija dobije sredstva na natječaju, uvrštava ga se u Projekt Slavonija.

Vladin “slavonski” projekt ima i drugih boljki, o čemu smo već u više navrata pisali. Pa ipak, ličko-senjski župan priželjkuje sličan projekt i u svojoj regiji: “Apsolutno podržavam Projekt Slavonija”, kaže Milinović, “ali ako ijedan dio Hrvatske zaslužuje posebne uvjete, onda je to ovaj kraj. Nadam se da neće ostati na predizbornom obećanju”.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
500 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program