Mrak u Poljskoj uoči izbora: dok vlada širi sulude teorije zavjere, diže se pokret od kojeg strahuje Zapad

Jarosław Kaczyński, čelnik PiS-a i stvarni vođa države, opisao je Tuska kao personifikaciju zla, “neprijatelja Poljske” i “štetočinu”. Optužio je Tuska da njime manipuliraju tajnovite sile u Njemačkoj te da mogući pad PiS-a s vlasti predstavlja prijetnju naciji i tjera zemlju na borbu na život ili smrt. Ako izgubi na izborima, tvrdi Kaczyński, Poljska će “pasti pod jaram Bruxellesa, biti rob Njemačke i preplavljena crnim i muslimanskim silovateljima. Također, stići će ju sudbina ljudi na Zapadu, koji ne mogu izaći na ulice bez straha od nasilnog zločina.”

‘Žele pustiti ubojice i silovatelje’

I sve te objede nisu bile dovoljne Kaczyńskom pa je još optužio Tuska da je zemlju prodao Njemačkoj i Rusiji. “Moramo reći ne Tusku”, zavapio je tijekom kampanje. “A ako ne razumije, ponovit ćemo to na njemačkom”, ponosno je zaključio najmoćniji političar u Poljskoj.

Premijer Mateusz Morawiecki otišao je u paranoji još dalje. Upozorio je da oporba priprema pakao ženama jer želi pustiti u zemlju “silovatelje, pljačkaše, ubojice i imigrante bez korijena”. Vladajuća stranka pak poentira na izborima pomalo nevjerojatnom optužbom: da je oporba pokušala približiti Varšavu „europskom mainstreamu“ predvođenom Francuskom i Njemačkom.

U Varšavi je dva tjedna prije izbora organiziran jedan od najvećih prosvjeda u novijoj povijesti Poljske na kojem se okupilo oko 800.00 ljudi. Oni su u mirnom prosvjedu dali potporu Donaldu Tusku i oporbi. No to ne jamči pobjedu na izborima, jer unatoč toga što je PiS odbacio cijeli niz elemenata liberalno-demokratskog sustava, on će, pokazuju ankete osvojiti najviše glasova.

A march of thousands of opposition supporters is taking place in #Warsaw, organized by the party of former Polish Prime Minister Donald #Tusk. pic.twitter.com/6HtwZ9BnHz

— NEXTA (@nexta_tv) October 1, 2023

Blok koji će zadati glavobolje

Rezultati izbora s jednakom pozornošću pratit će se u Bruxellesu, Washingtonu i Kijevu. Postoji suglasje, ako na vlasti po treći puta ostane PiS, on će završiti proces uspostave neliberalnog režima nalik na onaj u Mađarskoj, i onaj koji Robert Fico želi uspostaviti u Slovačkoj. Time će se stvoriti blok koji će zadati mnogo glavobolje EU i NATO paktu.

Stranka koja se naziva Konfederacija, PiS-ov najvjerojatniji koalicijski partner, govori još gore stvari, zapravo ono što vladajuća stranka misli, ali ne želi jasno reći. Njihova kampanja za Europski parlament 2019. uključivala je platformu od pet točaka: “Ne želimo Židove, homoseksualce, abortus, poreze i EU”.

Neprijateljstvo prema Ukrajini

U novije vrijeme Konfederacija ne krije ni svoje neprijateljstvo prema Ukrajini i više od 1,5 milijuna ukrajinskih izbjeglica u Poljskoj. Upravo bi ta radikalno-desna stranka, koja se zalaže za smanjenje državne intervencije i socijalnih programa, ideološki bliska PiS-u, mogla odlučiti koja će koalicija vladati Poljskom. Poput mnogih krajnje desničarskih stranaka u Europi, pokušava očistiti svoj imidž, ali ne može izbrisati videozapise svojih čelnika koji osuđuju Židove, homoseksualce, pobačaj, EU i muslimane.

U očajničkim pokušajima da sačuva vlast PiS je počeo mijenjati svoju poziciju spram rata u Ukrajini. Naime, budući da ekstremnoj desnici raste popularnost zahvaljujući njenoj antiukrajinskoj propagandi, Kaczinsky je odlučio zaratiti s EU i Ukrajinom zbog zabrane uvoza jeftine ukrajinske pšenice, kukuruza, sjemenki uljane repice i suncokreta. Tome su se žestoko usprotivili poljski seljaci, a upravo su ruralne sredine one koje svojim glasovima drže PiS na vlasti.

“PiS čini sve što može kako bi skrenuo pozornost s vlastitih neuspjeha”, napisao je Konstanty Gebert, pisac i analitičar iz Varšave. “Da bi pridobio što veći broj ruralnih glasova na svoju stranu, PiS je spreman platiti visoku političku cijenu za okretanje leđa Ukrajini. Jer njegov rezultat ovisi o glasovima seljaka i ljudi iz manjih urbanih sredina.”

Varšava više ne isporučuje oružje

Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., u Poljsku je došlo otprilike 1,3 milijuna Ukrajinaca — većinom žena i djece. Svima njima omogućen je smještaj i hrana. No, nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio Varšavu da igra na ruku Rusiji zabranom uvoza ukrajinskog žita, Poljska je odlučila obustaviti vojnu pomoć Ukrajini. Premijer Morawiecki kazao je da Varšava više ne isporučuje oružje Ukrajini jer se sama naoružava modernijim oružjem.

Također je prijetio ukrajinskim vlastima da više ne izazivaju Poljsku jer će Varšava uvesti dodatne sankcije protiv Kijeva. „Ukrajinske vlasti ne razumiju stupanj do kojeg je destabilizirana poljoprivredna industrija u Poljskoj. Štitimo poljske poljoprivrednike,” upozorio je poljski premijer. Poljska vlada također je objavila da će ukinuti novčanu pomoći ukrajinskim migrantima.

Istodobno na društvenim mrežama traje hajka protiv ukrajinskih izbjeglica, te se podsjeća na zločine koje su tijekom Drugog svjetskog rata počinili u Poljskoj ukrajinski nacionalisti. Poljski predsjednik Andrzej Duda, konzervativac kojeg podržava PiS, kazao je da se Ukrajina ponaša poput utopljenika. „Hvataju se za sve što mogu, a utopljenik je izuzetno opasan; on vas može povući u dubinu i jednostavno utopiti spasioca.”

Poljska stvorila ugled u Europi

Zbog paničnog straha od Rusije, Poljska je bila jedan od najčvršćih saveznika Ukrajine od početka rata. Varšava je poslala Kijevu gotovo 20 posto vlastitih zaliha oružja, prihvatila je oko najmanje 1,5 milijuna izbjeglica, od kojih oko 1 milijun i dalje boravi u zemlji. Među ostalim, dala je Ukrajini 320 tenkova iz sovjetskog doba i 14 borbenih zrakoplova MiG-29. S druge strane ruska agresija na Ukrajinu stvorila je Poljskoj ugled u Europi kakav prije nije imala. Zemlje poput Njemačke i Francuske morale su priznati da su bile u krivu dok je Varšava upozoravala koliku opasnost predstavlja Vladimir Putin za europsku sigurnost.

Analitičari upozoravaju da su poljsko-ukrajinski odnosi postali taoci poljske predizborne kampanje. Kako bi osigurali što veću izlaznost, PiS je za dan izbora raspisao i četiri referenduma s krajnje sugestivnim pitanjima. Tako među ostalim traži od građana da odgovore jesu li za ili protiv „primanja tisuća ilegalnih migranata s Bliskog istoka i Afrike prema mehanizmu obveznog preseljenja koji nameće europska birokracija.“

Poljska već od prije odbija primiti migrante u okviru kvote koju je EU odredila za svaku zemlju. Prošle je godine potrošila oko 380.000 dolara na izgradnju masivnog zida duž granice s Bjelorusijom, s namjerom da blokira priljev migranata s Bliskog istoka i Afrike. Izvješća govore da je dotok smanjen, ali nije u potpunosti zaustavljen.

Optužbe za potkopavanje demokracije

Ankete pokazuju da su najvažnija pitanja za birače gospodarstvo i sigurnost – što nije iznenađujuće s obzirom na visoku inflaciju i rat u Ukrajini. Ali na izborima u kojima se vodi tijesna borba, čak i relativno manje pitanje, kao što je imigracija, moglo bi odrediti ishod.

Donalda Tuska često se optužuje da nema nikakvu politiku osim kritiziranja PiS-a, a on je odgovorio na optužbe predstavljanjem 100 obveza za prvih 100 dana. Među ostalim, u potpunoj suprotnosti s politikom PiS-a, ponudio je novac za izvantjelesnu oplodnju, uzdržavanje samohranih roditelja i baka s obvezama njegovatelja. Mediji koji su pod kontrolom vladajuće stranke, a posebice državna TV koja je uglavnom glasnogovornik PiS-a, žestoko se svakodnevno obrušavaju na oporbu i Tuska.

Protiv PiS-a je uz oporbu, i najveći dio intelektualaca, kulturnih i umjetničkih djelatnika, zaposlenika u pravosuđu. Oni optužuju vladu za međunarodnu izolaciju Poljske i potkopavanje demokracije i vladavine prava. Niz odluka Europskog suda pravde poziva Varšavu da poništi svoje reforme pravosuđa, a Europska komisija uskraćuje udio Poljske u fondu EU-a za oporavak od koronavirusa.

Korupcijski i kriminalni skandali

Međutim, PiS ima potporu siromašnijih žitelja u ruralnim područjima i manjim gradovima zahvaljujući velikodušnim socijalnim potporama. Treba istaknuti da se u posljednje tri godine ta potpora postupno smanjuje, uglavnom zbog ekonomske nesigurnosti i pada životnog standarda. Ankete javnog mnijenja pokazuju da će PiS ostati najveća stranka nakon izbora, ali neće uspjeti postići parlamentarnu većinu.

Kao ni u Hrvatskoj, brojni korupcijski i kriminalni skandali kojih su vinovnici članovi vladajuće stranke ne utječu negativno na popularnost PiS-a. Premda je ta stranka plašila birače s migrantima i izbjeglicama, poljski konzularni odjeli, u kojima uglavnom članovi vladajuće stranke, izdali su oko 250.000 viza migrantima iz Azije i Afrike u zamjenu za mito od po nekoliko tisuća dolara.

Zamjenik ministra vanjskih poslova zadužen za konzularna pitanja Piotr Wawrzyk je smijenjen, a uhićeno je sedam osoba zbog sumnje na korupciju u postupku izdavanja privremenih radnih viza. Oporbeni čelnik Tusk nazvao je to „vjerojatno najvećim skandalom u Poljskoj u 21. stoljeću”. Prevelikog odjeka nije imalo ni izvješće senatske komisije u kojem se tvrdi da su obavještajne službe pod kontrolom PiS-a, nezakonito koristile špijunski softver za praćenje oporbenih političara u vrijeme izbora 2015. godine.

‘Najvažniji izbori u od 1989.’

Za oporbu je glavni problem što dio birača ne zanimaju politički programi već ideološka pitanja i identiteti te populističke emotivne i polarizirajuće poruke. Manje obrazovane i socijalno zapuštene birače ne zabrinjava što PiS optužuju za narušavanje demokratskih normi, ograničavanja prava žena i manjine te narušavanja elementarnih normi pravne države.

“Ovo su vjerojatno najvažniji izbori u Poljskoj od 1989. i svakako najvažniji unutar EU ove godine”, rekao je Bartosz Kubiak, voditelj varšavskog ureda instituta Aspen thinktank. “Ovisno o ishodu, zemlja će se ili preorijentirati kao demokracija, ili će se dodatno posvetiti neliberalnom zaokretu u zavadi s Europom oko vladavine prava i proširenja.”

I doista, Poljaci su svjesni da biraju između demokracije, pravne države, nezavisnih medija i zapadnih vrijednosti, naspram nacionalizma, autoritarnog sustava i rigidnog katolicizma.

Ozbiljan problem za EU i NATO

No, PiS sve te kritike ne zabrinjavaju. Ponajprije zbog toga što je EU, nakon što je Poljska postala glavni logistički pravac za naoružavanje i slanje pomoći Ukrajini, u najvećoj mjeri prestala gnjaviti Varšavu zbog gušenja medijskih sloboda i terora nad pravosuđem.

Također, vladajuća stranka ohrabrena je odlukom Bruxellesa da Mađarskoj odmrzne 14 milijardi eura pomoći zbog toga što je pristala prihvatiti novu rundu pomoći Ukrajinu. Više nitko Viktoru Orbanu ne zamjera potkopavanje europskog jedinstva. Vjetar u PiS-ova jedra dala je i pobjeda antiukrajinske stranke SMER i njenog čelnika Roberta Fica koji se, kao i Orban, otvoreno suprotstavlja politici EU i NATO pakta prema Rusiji i Ukrajini.

Poljska, koja je nekoć bila doživljavana kao uzorna postsovjetska demokracija te primjer ekonomskog preporoda, bila je miljenica Zapada. No nakon dolaska PiS-a na vlast postala je ozbiljan problem za EU i NATO pakt. Država s 37 milijuna stanovnika ima jednu od najsnažnijih vojski u Europi, a kako graniči s Ukrajinom, glavni je logistički centar za tu zemlju. Zbog toga će rezultati izbora u toj zemlji imati posljedice ne samo na rat u Ukrajini nego i za EU i NATO pakt.