Napetosti između Mosta i HDZ-a sve su veće. Donosimo vam 8 njihovih najvećih okršaja
Iako je očito da ima neslaganja, uporno ističu kako u vlasti nema problema
U odnosima među strankama koje čine vladajuću većinu danas je ponovno došlo do trzavica. Naime, nezadovoljni tumačenjem predsjednika Sabora Željka Reinera o razlozima zbog kojih se ni ovog petka neće glasovati o Izvješću o radu HNB-a u 2014., zastupnici Mosta i oporba demonstrativno su napustili sabornicu pa glasovanje o ostalim točkama zbog nedostatka kvoruma nije bilo moguće nastaviti.
To je tek zadnja u nizu situacija u kojima se stranke Domoljubne koalicije i Most suštinski nisu slagali o nekoj temi. Unatoč tome, čelnici Tomislav Karamarko i Božo Petrov uporno niječu da postoje napetosti u Vladi, a šef HDZ-a se pritom čak ugledao na bračnu retoriku premijera Oreškovića pa kazao jednom prilikom da odnosi nisu romantični, ali da nema napuknuća.
Donosimo vam kratak preglede nekih recentijih sukoba u vladajućoj koaliciji, odnosno, kako oni vole reći, suradnji između stranaka Domoljubne koalicije i Mosta.
1. Plaće i privilegije saborskih zastupnika
Iz Mosta su i prije konstituiranja Sabora isticali kako će što prije podnijeti prijedlog izmjena zakona kojim bi se ograničile povlastice saborskih zastupnika, kao i sustav primanja plaće 6 + 6 nakon okončanja ili prekida mandata. Ovdje možete pročitati nekoliko važnih stvari iz tog prijedloga. To su i učinili krajem siječnja, no nakon toga došlo je do preokreta.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora, mostovac Robert Podolnjak, kazao je kako je 48 zastupnika aktualnog i prošlog saziva zatražilo da im se aktivira pravo na naknadu pune plaće šest mjeseci nakon isteka mandata te još pola plaće kroz idućih šest mjeseci.
“Naši kolege zastupnici iz HDZ-a i SDP-a zaustavili su naš prijedlog izmjene Zakona o beneficijama saborskih zastupnika. Točnije, njih 48. Mi smo obećanje ispunili, tražili izmjenu, međutim previše je čini se ‘profesionalnih političara’ koji nakon isteka mandata očito ne žele dijeliti sudbinu ostalih građana i gubitkom posla uglavnom ostati bez prihoda”, napisali su mostovci na svojem službenom Facebook profilu.
Podsjetimo, smanjenje beneficija saborskim zastupnicima bilo je jedna od točaka sporazuma o suradnji između Domoljubne koalicije i Mosta.
2. Izbor Ranka Ostojića na čelo Odbora za nacionalnu sigurnost
Unatoč protivljenju HDZ-a, sredinom veljače Ranko Ostojić (SDP) napokon je izabran za predsjednika saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, i to zahvaljujući potpori zastupnika Mosta.
Franjo Lucić (HDZ) novinarima je nakon sjednice kazao kako ne spori da oporba ima pravo na čelno mjesto u Odboru za unutarnju politiku, ali kako Ostojić “nije adekvatno rješenje”. Kao razlog takvog stava naveo je da je Ostojić u komunikaciji u unutarstranačkim izborima u SDP-u “agresivan i nesiguran”.
Predsjednik Kluba zastupnika Mosta Ivan Kovačić na upit smatra li da je Most glasovanjem za Ostojića izdao HDZ rekao je kako će Most uvjek glasovati onako kako smatra da je ispravno. “Ni mi nismo bili jednoglasni. Nije bitno što ljudi misle o Ostojiću kao osobi s obzirom na njegove neprimjerene izjave prema članovima Mosta, bitno je poštivati demokratsku proceduru prema kojoj SDP-a ima pravo predložiti svoga kandidata.”
3. Smjena šefa SOA-e
Potpredsjednik Vlade i predsjednik Mosta Božo Petrov kazao je nakon što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jednostrano potpisala odluku o razrješenju Dragana Lozančića s mjesta šefa SOA-e da on u ovom trenutku ne vidi razlog za smjenu Lozančića.
“Mislim da se razrješenje ravnatelja SOA-e može dogoditi jedino ako su dva potpisa (predsjednice i premijera) tako da u ovom trenutku gospodin Lozančić nije još uvijek razriješen, s tim da je predsjednica učinila taj korak od svoje strane” rekao je Božo Petrov. Premijer Tihomir Orešković odluku o razrješenju još nije potpisao, ljutit zbog jednostranog poteza predsjednice.
Poznao je da šef HDZ-a Tomislav Karamarko silno inzistira da se Lozančić smijeni, a na čelo SOA-e želi postaviti Tonija Matasa, bivšeg čelnika SOA-e u Zadru.
4. Lustracija
Lustracija – postupak kojim se u postkomunističkim zemljama iz javnih službi i političkog života isključuju predstavnici stare vlasti. Definicija je to pojma o kojem se u zadnje vrijeme, nakon dolaska na vlast Domoljubne koalicije, sve više govori i piše.
HDZ je donošenje zakona koji bi se bavio lustracijom najavljivao još dok je bio u oporbi, a i čelnik te stranke i Domoljubne koalicije Tomislav Karamarko ne vidi u tome ništa negativno. “Lustracija nije lov na pojedine ljude, nego promjena društvene klime i zauzimanje za istinu. Naša je odluka da ne želimo imati posla s vrijednostima prije 90-ih godina”, kazao je nedavno u Imotskome. Lustraciju priželjkuje posebno radikalni dio Domoljubne koalicije, na čelu s Ivanom Tepešom iz HSP-a Ante Starčevića.
No, iz Mosta ne dijele mišljenje svojih partnera u vlasti. “Nemamo ništa protiv da saslušamo prijedlog partnera, ali u ovom trenutku mislim da su za građane važnije teme gospodarski razvoj, smanjenje javnog duga i poticanje poduzetništva”, prenio je službeni stav Mosta zastupnik Miroslav Šimić te potom dodao: “Meni je dosta bavljenja prošlošću”.
5. Imenovanje čelnika javnih poduzeća
Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a i član Vijeća za suradnju Mosta i Domoljubne koalicije Ivan Šuker kazao je da će se čelnici javnih poduzeća imenovati političkim putem, a ne putem javnih natječaja, kako tumači Mostov Ivan Kovačić.
Šuker je podsjetio kako je HDZ-ova vlast zakonom predvidjela biranje šefova javnih tvrtki putem javnih natječaja, no bivša Vlada je to ukinula kad je preuzela odgovornost za državu prije četiri godine.
“Oni su tada rekli, doći će političkom voljom i otići će političkom voljom. Ako je to tada tako rečeno, onda su ta gospoda trebala reći što su obećala prije četiri godine. Nije da mi nastavljamo tu praksu, ali ne možete dok ne promijenite zakon. A da biste promijenili zakone i proveli sve, imali bi zrakoprazni prostor šest do sedam mjeseci”, rekao je Šuker novinarima u saboru.
Čelnik Mosta Božo Petrov istaknuo je na to kako njegova lista cijelo vrijeme zastupa biranje čelnika javnih tvrtki putem javnih natječaja. “Ići će se na javne natječaje. Mi smo za profesionalizaciju menadžmenta i to smo uvijek zastupali”, ustvrdio je Petrov.
6. Izbor novog ministra branitelja/kandidatura Milijana Brkića
Nakon što je Mijo Crnoja nakon rekordno kratkog vremena provedenog u fotelji ministra branitelja dao ostavku zbog afere ‘Straćara’, još uvijek nije izabran njegov nasljednik. Tomislav Karamarko istaknuo je kako je jedini kandidat HDZ-a za to mjesto Milijan Brkić, no čini se da o tome nije upoznao svoje partnere. Naime, Božo Petrov je nedugo potom na izvanrednoj presici kazao kako on uopće ne zna da je Brkić kandidat.
Novinari su o tome pitali Karamarka, koji je ekspresno sazvao presicu. “Božo Petrov i ja smo u dnevnom kontaktu. Nalazimo se i razgovaramo. Ako Petrov dosad nije znao da je Milijan Brkić naš kandidat za ministra branitelja, sada zna”, kazao je šef HDZ-a.
7. Ministarstvo unutarnjih poslova
U HDZ-u nisu najsretniji s izborom Vlahe Orepića, kojeg je Most postavio za ministra unutarnjih poslova, a animozitet se još pojačao otkad je Visoka policijska škola, koja je u ingerenciji MUP-a, odmah nakon njegova postavljanja za ministra najavila ponavljanje postupka oduzimanja diplome Milijanu Brkiću zbog navodnog plagiranja završnog rada.
Također, iz HDZ-a pritišću Orepića da što prije provede čistku u vrhu policije, što on ne želi učiniti. Dapače, navodno je zaprijetio da će, ne prestanu li, napustiti Vladu i prokazati sve aktere. Iz Mosta smatraju da smjene moraju biti utemeljene, a ne rezultat političkog kadroviranja.
Podsjetimo, prilikom pregovaranja o postizbornoj suradnji MUP je bio jedna od želja HDZ-a, kao i SOA, no Most nije želio pristati da to ministarstvo prepusti Tomislavu Karamarku.
8. Vijeće za suradnju
Nakon što je naprasno otkazana sjednica saborskog Odbora za medije, na kojoj se trebalo raspravljati o prijedlogu razrješenja glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana, šef HSLS-a Darinko Kosor kazao je novinarima da “treba sve resetirati ili ići na nove izbore jer ništa ne funkcionira”.
“Mislim da građani ovo više ne razumiju i ne podržavaju. Ili će se svi resetirati ili idemo na nove izbore. Mislim da je to najbolje rješenje. Ništa ne funkcionira i nema smisla da ovako više radimo. Vijeće za suradnju ne funkcionira, Vlada RH ne funkcionira, Sabor raspravlja o dokumentima iz 2014., nismo danas održali ovaj odbor. Ili se resetirati ili idemo na nove izbore. Mislim da je to mišljenje 90% građana”, kazao je Kosor.
“Izgleda da u vladajućoj koaliciji i dalje pucaju odnosi, da se ne mogu dogovoriti tko će staviti šapu na HRT”, izjavio je tada SDP-ovac Nenad Stazić novinarima. Navodno su se dan ranije Domoljubna koalicija i Most usuglasili oko stavova na toj sjednici, no potom je došlo do prekida komunikacije. Sjednica je na koncu ipak održana i Radman razriješen.
I šef HSS-a Branko Hrg priznao je da situacija unutar saveza Domoljubne koalicije i Mosta nije dobra. “Vrijeme je da se počnemo stvarno dogovarati ili da kažemo da se ne možemo dogovoriti. Vjerujem da možemo, samo se treba prestati neozbiljno ponašati”, tvrdi Hrg. Ne želi reći da je Most taj koji koči dogovore, ali kaže da se lako može prosuditi tko i kako koči.