Neki znanstvenici izračunali su da bi nam trebala četiri planeta Zemlje da svi na svijetu živimo kao Amerikanci
Sedam milijardi ljudi na svijetu konzumira različite količine resursa
Pretpostavlja se da bi, kad bi svi ljudi na svijetu konzumirali Zemljine resurse u količinama u kojima to čini prosječni građanin SAD-a, za održavanje života bila potrebna četiri planeta Zemlje. Sedam milijardi ljudi na svijetu konzumira različite količine resursa našeg planeta. Usporedimo samo život običnog farmera i bogatog stanovnika grada u razvijenoj zemlji. Potrebno je više zemljišta za hranu gradskog stanovnika, više materijala koristi se za gradnju doma i radnog mjesta gradskog stanovnika, više energije potrebno je za transport, grijanje i hlađenje.
Očito je da Amerikanci u prosjeku troše više od ljudi u siromašnijim zemljama, ali tvrdnja da bi nam bile potrebne četiri Zemlje da svi živimo kao Amerikanci još je poprilično snažna, piše BBC. Ideja se pojavljuje na društvenim mrežama od 2012. godine kad je znanstveni pisac Tim De Chant napravio infografiku koja pokazuje koliko bi zemlje bilo potrebno kad bi sedam milijardi ljudi živjelo poput populacija devet izabranih država, od Bangladeša do Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Računali su koliko nam tla i mora treba
De Chant je koristio podatke Global Footprint Networka (GFN), organizacije koja od 2003. godine prati i mjeri utjecaj ljudi na planet Zemlju. “Ekološki tlocrt” pokazuje koliko se zemlje, mora i ostalih prirodnih resursa koristi da bi se proizvelo ono što ljudi konzumiraju – koliko krumpira jedu, koliko mlijeka piju, koliko pamuka odlazi na proizvodnju njiihove odjeće i slično. Istraživači dolaze do ovih podataka pomoću statistike o konzumaciji i količini zemlje i mora koji su potrebni da bi se proizvela količina konzumiranih dobara.
Glavno pitanje za GFN, kaže direktor i suosnivač organizacije Mathis Wackernagel, je: “Ako postoji jedan planet – koliko je on dostupan po stanovniku i koliko planeta koristimo po glavi stanovnika.” Odgovori su izraženi u neobičnoj jedinici – globalnom hektaru, definiranom kao biološki produktivan hektar sa svjetskim prosjekom bioproduktivnosti. Prosječni Amerikanac koristi sedam globalnih hektara, u usporedbi s globalnim prosjekom od 2,7 globalnih hektara na temelju najnovijih podataka iz 2011. godine. Upravo je ovaj podatak o sedam globalnih hektara omogućio GFN-u da izračunaju kako bi bile potrebne četiri Zemlje – točnije 3,9 Zemalja – da bi se održala populacija od sedam milijardi ljudi koja bi živjela na razini korištenja resursa u SAD-u.
Kritičari kažu da nije sve baš tako
Međutim, ljudi u SAD-u nisu najveći svjetski potrošači. Nalaze se na petom mjestu među državama s populacijom od milijun ili više stanovnika. Na vrhu ljestvice je Kuvajt (5,1 Zemlja), zatim Australija (4,8 Zemalja), Ujedinjeni Arapski Emirati (4,7 Zemalja) i Katar (4 Zemlje).
Postavlja se pitanje koliko su ovi podaci uopće korisni. Jedna zanimljiva stvar koju treba napomenuti je da, prema GFN-u, svjetsko stanovništvo trenutno ne koristi jedan nego jedan i pol planet Zemlju. To je zato što se u obzir uzima emisija ugljičnog dioksida. Svjetske šume i oceani apsorbiraju puno ugljičnog dioksida, ali mi ga trenutno ispuštamo više nego što planet može podnijeti pa je GFN izračunao koliko dodatnog tla i mora trebamo da bi se sav taj plin apsorbirao. Procijenili su da bi nam trebalo još pola jednog planeta.
Međutim, izračun ima i svoje kritičare. “Malo je čudno ono što se događa u atmosferi pretvarati u zamjenske mjere i pretvarati se da mjerite količinu tla, a ne mjerite je”, kaže Fred Pearce, dopisnik iz časopisa New Scientist.