U ožujku 2020., dok je Europa – zbog pandemije koronavirusa – ulazila u prvi od cijelog niza lockdowna, Njemačka je iz svog financijskog arsenala izvukla teško naoružanje. „Ovo je bazuka i iskoristit ćemo je da napravimo što god bude potrebno“, objašnjavao je novinarima i javnosti Olaf Scholz, tada na poziciji njemačkog ministra financija, plan Njemačke da golemim iznosima javnog novca ublaži krizu u najvećoj europskoj ekonomiji.
Olaf Scholz je sada njemački kancelar. Njemačko i europsko gospodarstvo usred je nove krize, izazvane Putinovim ratom u Ukrajini, problemima s opskrbom energentima, skupim plinom i strujom te visokom inflacijom općenito. U Berlinu stoga ponovno izvlače „bazuku“.
Njemački ‘ekonomski štit’
Kancelar Scholz i njegova dva ministra – Robert Habeck, zadužen za gospodarstvo, i Christian Lindner, na čelu resora financija – prezentirali su prošlog tjedna plan kojim će Njemačka, s 200 milijardi eura, ublažiti rast cijena struje i plina za kućanstva i poduzetnike. Plan, kojeg nazivaju ekonomskim „obrambenim štitom“, već je izazvao lavinu reakcija u ostatku Europe.
Ugledni briselski think tank Bruegel, primjerice, nalazi više problema u njemačkom pristupu, počevši od rizika da se potkopa europska solidarnost. „Europa zajednički vodi energetski rat; održavanje jedinstva ključno je za poraz Putinove energetske ucjene“, pišu. Mnoge EU države nezadovoljne su, osobito one koje su se zalagale za pronalaženje zajedničkog, europskog rješenja za skokovite cijene plina.
Berlin kontra Hrvatske
Berlinu se zamjera što se na EU razini protivi prijedlogu za limitiranje veleprodajnih cijena plina, dok istovremeno najavljuje subvencije koje bi, u stvarnosti, imale vrlo sličan učinak – limitirat će cijenu koju plaćaju potrošači. Njemački ministar Habeck prošlog je petka ponovio argumente protiv ograničavanja veleprodajnih cijena plina, za kakvo se zalaže 15 članica EU-a, među kojima je i Hrvatska.
„Fiksiranje gornje cijene plina može funkcionirati samo ako odgovorimo na pitanje što će se dogoditi ako u Europu ne dođe dovoljno plina“, kazao je Habeck. Drugim riječima, što ako se, zbog limitirane cijene, međunarodni dobavljači naprosto okrenu drugim kupcima, izvan EU-a?
Članak se nastavlja ispod oglasa
Mjere koje predviđa Njemačka, pak, ne bi zadirale u tržišne cijene plina, uvjeravaju iz Berlina, već bi se javnim novcem subvencionirala razlika između cijene koju plaćaju potrošači i stvarne cijene na tržištu.
Prijedlog (zasad) nije prošao
U Hrvatskoj su cijene plina za kućanstva ograničene do 1. travnja 2023. Što se tiče poduzeća, u jesenskom paketu mjera, predstavljenom početkom rujna, Vlada je istaknula da je „u pripremi rješenje na razini Europske unije“ te da Hrvatska „predlaže ograničenje veleprodajnih cijena plina“. To bi ograničenje trebalo vrijediti za sve dobavljače, a ne samo za plin iz Rusije.
No, ta mjera, koju uz Hrvatsku podržava još 14 članica EU-a, zasad nije dobila potporu u Vijeću, a ni Europska komisija nije joj sklona. U dokumentu, o kojem je Telegram nedavno pisao, Komisija navodi više mogućih problema s tim prijedlogom. Na izvanrednom sastanku ministara zaduženih za energetiku, prijedlog nije prošao.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Još se nadaju EU dogovoru
Ministar Davor Filipović morao se prošlog petka iz Bruxellesa vratiti neobavljena posla. Stoga smo u njegovom resoru pitali što Vlada sada kani poduzeti – hoće li i dalje čekati dogovor na razini EU-a ili će posegnuti za još nekim nacionalnim mjerama.
„Razgovori na europskoj razini se nastavljaju”, kažu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, a Vlada “razmatra, uz već doneseni paket mjera, dodatne načine za zaštitu kućanstava i poduzetnika od rasta cijena energenata, pa tako i plina”.
Domaći poduzetnici i ranije su se žalili na visoke račune za plin, a ovih se dana na lokalnim razinama održavaju i sastanci na temu opskrbe plinom, povećanih računa i u tom kontekstu poslovanja poduzetnika. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) pitali smo pak, jesu li od Vlade tražili dodatne mjere za plin, ali odgovore nismo dobili.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Novi sastanci oko plina
Jesenski računi, doduše, tek trebaju početi stizati, a kreće i sezona grijanja koja će utjecati na situaciju. Iz neslužbenih razgovora, jasno je da se i u poduzetničkim krugovima nadaju da će dogovor biti postignut na razini EU-a, ali neki smatraju i da bi Vlada trebala imati plan B ako taj dogovor izostane.
Nova prilika za usuglašavanje bit će neformalni EU summit krajem ovog tjedna u Pragu, a potom novi ministarski sastanak sljedećeg tjedna. Neke članice EU-a najavljuju da će Bruxellesu poslati detaljan prijedlog za određivanje gornje granice cijena plina, dok Reuters javlja da će to pitanje biti uvršteno i u završnu izjavu EU summita.
U nacrtu zaključaka, koji je Reuters imao na uvid, čelnici pozivaju Komisiju da hitno radi na prijedlozima izvedivih rješenja za smanjenje cijena plina kroz njihovo limitiranje. Nacrt se, naravno, dorađuje i mijenja sve do sastanka premijera i predsjednika država članica. Tek će se, dakle, vidjeti hoće li Andrej Plenković u petak biti sretnije ruke od svog resornog ministra.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Njemačka ima konkretan plan, jure s golemim subvencijama za plin i struju. Naša Vlada pasivno čeka da joj EU kaže što da radi
Mnogi se nadaju da će dogovor biti postignut na razini EU-a, ali ipak smatraju da bi Vlada trebala imati plan B
Ministar Davor Filipović morao se prošlog petka iz Bruxellesa vratiti neobavljena posla. Stoga smo u njegovom resoru pitali što Vlada sada kani poduzeti – hoće li i dalje čekati dogovor na razini EU-a ili će posegnuti za još nekim nacionalnim mjerama. 'Razgovori na europskoj razini se nastavljaju', kažu u Ministarstvu
U ožujku 2020., dok je Europa – zbog pandemije koronavirusa – ulazila u prvi od cijelog niza lockdowna, Njemačka je iz svog financijskog arsenala izvukla teško naoružanje. „Ovo je bazuka i iskoristit ćemo je da napravimo što god bude potrebno“, objašnjavao je novinarima i javnosti Olaf Scholz, tada na poziciji njemačkog ministra financija, plan Njemačke da golemim iznosima javnog novca ublaži krizu u najvećoj europskoj ekonomiji.
Olaf Scholz je sada njemački kancelar. Njemačko i europsko gospodarstvo usred je nove krize, izazvane Putinovim ratom u Ukrajini, problemima s opskrbom energentima, skupim plinom i strujom te visokom inflacijom općenito. U Berlinu stoga ponovno izvlače „bazuku“.
Njemački ‘ekonomski štit’
Kancelar Scholz i njegova dva ministra – Robert Habeck, zadužen za gospodarstvo, i Christian Lindner, na čelu resora financija – prezentirali su prošlog tjedna plan kojim će Njemačka, s 200 milijardi eura, ublažiti rast cijena struje i plina za kućanstva i poduzetnike. Plan, kojeg nazivaju ekonomskim „obrambenim štitom“, već je izazvao lavinu reakcija u ostatku Europe.
Ugledni briselski think tank Bruegel, primjerice, nalazi više problema u njemačkom pristupu, počevši od rizika da se potkopa europska solidarnost. „Europa zajednički vodi energetski rat; održavanje jedinstva ključno je za poraz Putinove energetske ucjene“, pišu. Mnoge EU države nezadovoljne su, osobito one koje su se zalagale za pronalaženje zajedničkog, europskog rješenja za skokovite cijene plina.
Berlin kontra Hrvatske
Berlinu se zamjera što se na EU razini protivi prijedlogu za limitiranje veleprodajnih cijena plina, dok istovremeno najavljuje subvencije koje bi, u stvarnosti, imale vrlo sličan učinak – limitirat će cijenu koju plaćaju potrošači. Njemački ministar Habeck prošlog je petka ponovio argumente protiv ograničavanja veleprodajnih cijena plina, za kakvo se zalaže 15 članica EU-a, među kojima je i Hrvatska.
„Fiksiranje gornje cijene plina može funkcionirati samo ako odgovorimo na pitanje što će se dogoditi ako u Europu ne dođe dovoljno plina“, kazao je Habeck. Drugim riječima, što ako se, zbog limitirane cijene, međunarodni dobavljači naprosto okrenu drugim kupcima, izvan EU-a?
Mjere koje predviđa Njemačka, pak, ne bi zadirale u tržišne cijene plina, uvjeravaju iz Berlina, već bi se javnim novcem subvencionirala razlika između cijene koju plaćaju potrošači i stvarne cijene na tržištu.
Prijedlog (zasad) nije prošao
U Hrvatskoj su cijene plina za kućanstva ograničene do 1. travnja 2023. Što se tiče poduzeća, u jesenskom paketu mjera, predstavljenom početkom rujna, Vlada je istaknula da je „u pripremi rješenje na razini Europske unije“ te da Hrvatska „predlaže ograničenje veleprodajnih cijena plina“. To bi ograničenje trebalo vrijediti za sve dobavljače, a ne samo za plin iz Rusije.
No, ta mjera, koju uz Hrvatsku podržava još 14 članica EU-a, zasad nije dobila potporu u Vijeću, a ni Europska komisija nije joj sklona. U dokumentu, o kojem je Telegram nedavno pisao, Komisija navodi više mogućih problema s tim prijedlogom. Na izvanrednom sastanku ministara zaduženih za energetiku, prijedlog nije prošao.
Još se nadaju EU dogovoru
Ministar Davor Filipović morao se prošlog petka iz Bruxellesa vratiti neobavljena posla. Stoga smo u njegovom resoru pitali što Vlada sada kani poduzeti – hoće li i dalje čekati dogovor na razini EU-a ili će posegnuti za još nekim nacionalnim mjerama.
„Razgovori na europskoj razini se nastavljaju”, kažu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, a Vlada “razmatra, uz već doneseni paket mjera, dodatne načine za zaštitu kućanstava i poduzetnika od rasta cijena energenata, pa tako i plina”.
Domaći poduzetnici i ranije su se žalili na visoke račune za plin, a ovih se dana na lokalnim razinama održavaju i sastanci na temu opskrbe plinom, povećanih računa i u tom kontekstu poslovanja poduzetnika. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) pitali smo pak, jesu li od Vlade tražili dodatne mjere za plin, ali odgovore nismo dobili.
Novi sastanci oko plina
Jesenski računi, doduše, tek trebaju početi stizati, a kreće i sezona grijanja koja će utjecati na situaciju. Iz neslužbenih razgovora, jasno je da se i u poduzetničkim krugovima nadaju da će dogovor biti postignut na razini EU-a, ali neki smatraju i da bi Vlada trebala imati plan B ako taj dogovor izostane.
Nova prilika za usuglašavanje bit će neformalni EU summit krajem ovog tjedna u Pragu, a potom novi ministarski sastanak sljedećeg tjedna. Neke članice EU-a najavljuju da će Bruxellesu poslati detaljan prijedlog za određivanje gornje granice cijena plina, dok Reuters javlja da će to pitanje biti uvršteno i u završnu izjavu EU summita.
U nacrtu zaključaka, koji je Reuters imao na uvid, čelnici pozivaju Komisiju da hitno radi na prijedlozima izvedivih rješenja za smanjenje cijena plina kroz njihovo limitiranje. Nacrt se, naravno, dorađuje i mijenja sve do sastanka premijera i predsjednika država članica. Tek će se, dakle, vidjeti hoće li Andrej Plenković u petak biti sretnije ruke od svog resornog ministra.