Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Njemačka potiho gradi europsku vojsku pod svojim zapovjedništvom

Ugledni Foreign Policy piše o formiranju nove europske vojske

ZADNJA IZMJENA: svi. 28, 2017
Foto: AFP/AFP

Svakih nekoliko godina razgovara se o ideju europske vojske. Europski federalisti smatraju da je baš to ono što nedostaje kako bi poduprijelo zajednički europski položaj u svijetu. No, ove godine, daleko od medijskih naslovnica, Njemačka i dvije europske saveznice Češka i Rumunjska tiho su napravili ogroman korak na putu prema nečemu što izgleda kao vojska EU izbjegavajući nepotrebne političke komplikacije. Najavili su integraciju njihovih oružanih snaga, piše Foreign Policy.

Cijela rumunjska vojska neće se pridružiti njemačkoj vojsci Bundeswehru, niti će češke oružane snage postati njemačka subdivizija. No, u narednih nekoliko mjeseci svaka će zemlja integrirati jednu brigadu u njemačke oružane snage: rumunjska 81. mehanizirana brigada pridružit će se Bundeswehehrovoj Rapid Response diviziji, koja je služila u Afganistanu i na Kosovu. Očekuje se i kako će divizija češke vojske postati dio njemačke 10. oklopne divizije.

Integracija je već krenula

Slijedit će tako korake dviju nizozemskih brigada, od kojih se jedna već pridružila Bundeswehrovoj Rapid Response diiviziji, i drugoj koja je integrirana u 1. oklopnu diviziju njemačke vojske. Prema profesoru međunarodne politike Sveučilišta Bundeswehr u Muenchenu, Carlu Masali kojeg citira Foreign Policy, njemačka vlada pokazuje da je spremna nastaviti s europskom vojnom integracijom, čak i ako drugi na kontinentu nisu. Čak i sada kada Ujedinjeno Kraljevstvo, višegodišnji protivnik takve ideje izlazi iz Unije, malo se toga promijenilo. Ostale članice nisu usuglašene oko toga kako bi točno izgledala takva sila i koje bi bila uloga nacionalnih oružanih snaga.

U ožujku ove godine Europska unija je stvorila zajedničko vojno zapovjedništvo zaduženo za poslove obuke u Somaliji, Maliju i Srednjoafričkoj Republici, ali imaju malobrojno osoblje od 30 ljudi. Formirani su i drugi multinacionalni koncepti, poput Nordijske borbene grupe, male vojne formacije koju čine baltičke zemlje, nekoliko nordijskih zemalja, Nizozemske i dio britanskih snaga. Taj “mini NATO” sastoji se od 2,400 trupa za brzu reakciju. No, pod oznakom Okvirnog koncepta nacija, Njemačka radi na nečem znatno ambicijoznijem- stvaranju zajednice mini europskih vojska koju vodi Njemačka.

Nijemci pune praznine u svojim redovima

“Njemci su shvatili da Bundeswehr treba popuniti praznine u svojim kopnenim snagama…kako bi stekli politički i vojni utjecaj unutar NATO-a”, kaže Justyna Gotkowska, analitičarka za sigurnost sjeverne Europe u poljskom think tanku Centar za istočne studije.

“Praznina” je možda preslaba riječ, piše FP. 1989. godine zapadnonjemačka vlada je potrošila 2,7 posto BDP-a na obranu, no od 2000. godine potrošnja je pala na 1,4 posto gdje je ostala godinama. Između 2013. i 2016. trošilo se 1,2 posto BDP-a – što je daleko od NATO-ovog cilja od 2 posto. U izvješću za njemački parlament Bundestag, generalni inspektori Bundeswehra pokazali su tužnu sliku: većina mornaričkih helikoptera nije radila, a od 64 vojnih helikoptera, samo je njih 18 bilo iskoristivo. Za vrijeme Hladnog rata Bundeswehr imao je 370.000 vojnika, a prošlog su ljeta imali njih 176,015.

Postoji li politička volja?

Od tada je Bundeswehr narastao na više od 178 tisuća aktivnih vojnika; prošle je godine Vlada povećala financiranje za 4,2 posto, a ove će godine potrošnja za obranu porasti za 8 posto. No, Njemačka i dalje zaostaje za Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom kao vojna sila. Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel nedavno je izjavio kako je “potpuno nerealno” misliti da će Njemačka doseći referentnu vrijednost NATO-a za obranu od 2 posto BDP-a, iako gotovo svi njemački saveznici, od manjih europskih zemalja do Sjedinjenih Država, pozivaju Njemačku da igra veću vojnu ulogu u svijetu.

Njemačka možda još uvijek nema političku volju za ekspanziju njenih vojnih snaga u onoj mjeri u kojoj se to mnogi nadaju – ali od 2013. ima Okvirni koncept nacija. Za Njemačku, ideja je podijeliti svoje resurse s manjim zemljama u zamjenu za korištenje njihovih vojnika. Za manje zemlje, inicijativa je način da se Njemačka više uključi u europsku sigurnost, istodobno stavljajući po stranu bilo kakvu njemačku vojnu ekspaniziju. “To je korak prema europskoj vojnoj neovisnosti”, kaže Masala. “Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska nisu dostupni za preuzimanje vodstva u europskoj sigurnosti” – Ujedinjeno Kraljevstvo je na putu razdruživanja sa svojim europskim saveznicima, a Francuska je nerado sudionik vojnih multinacionalnih napora unutar NATO-a. I tako ostaje Njemačka.

Pravi test tek slijedi

No, Njemačka od 1945. iznimno nerado raspoređuje svoju vojsku u inozemstvu, a do 1990. čak su zabranjivali Bundeswheru inozemna razmještanja. Mlađi partneri i potencijalni mlađi partneri se nadaju da bi spomenuti mehanizam mogao natjerati Njemačku da preuzme odgovornost za europsku sigurnost. Do sada, Njemačka i njezine multinacionalne mini vojske ostaju samo to: male inicijative, daleko od punopravne europske vojske, piše FP. No, ova će inicijativa vjerojatno rasti. Njemački partneri otkrivaju praktične prednosti integracije – za Rumunjsku i Češku to znači dovođenje njihovih vojnika na istu razinu obuke kao i njemačkih; za Nizozemsku, koja je prodala svoje tenkove 2011. značilo je vraćenje kapaciteta.

Niski profil i ad hoc pristup Okvirnog koncepta nacija za sada ima dosta prednosti. Malo je onih u Europi koji su prigovarali zbog integracije nizozemskih ili rumunjskih jedinica u njemačke divizije, dijelom zbog toga što to nisu primjetili, piše FP. U ovom je trenutku nejasno hoće li se više zemalja pridružiti inciijativi. Osim političkog aspekta, pravi test koncepta bit će uspjeh jedinica u borbi. Važno će biti ustanoviti i koji je jezik sporazumijevanja, odnosno moraju li vojnici učiti druge jezike. Hoće li trupe iz mlađih partnera morati govoriti njemački ili će se, jednostavno, sporazumijevati na engleskom.

Više s weba