Njemački mirovinski sustav pred krahom. 'Ljudi, imamo još samo pet godina. Ni povećanje praga na 67 neće nas spasiti'

Najveća europska ekonomija nalazi se pred ogromnim izazovom

27 August 2021, Thuringia, Zella-Mehlis: An old lady sits in a chair by the window or door to the terrace and knits. Photo: Soeren Stache/dpa-Zentralbild/dpa (Photo by SOEREN STACHE / dpa-Zentralbild / dpa Picture-Alliance via AFP)
FOTO: Soeren Stache/dpa-Zentralbild/dpa (Photo by SOEREN STACHE / dpa-Zentralbild / dpa Picture-Alliance via AFP)

Njemački državni mirovinski sustav pretrpjet će kolaps ako dobna granica za odlazak u mirovinu ne bude podignuta tako da prati brzo rastući očekivani životni vijek, glasi sažetak analize koja je uznemirila njemačku javnost. Prema podacima Ujedinjenih naroda, Njemačka ima jednu od najstarijih populacija u Europi. Zbog niskog nataliteta i kvalitetnog zdravstvenog sustava broj starijih osoba i njihov udio u općoj populaciji znatno će narasti tijekom sljedećih nekoliko desetljeća.

To znači da će se njemački državni mirovinski sustav naći pod pritiskom s dvije strane: broj radno aktivnih Nijemaca će padati, dok će broj onih koji primaju mirovine ubrzano rasti. Minimalna mirovina u Njemačkoj iznosi 48 posto prosječne plaće, i tako će ostati barem do 2025. godine. Minimalna dob za odlazak u mirovinu trenutno je 65 godina, ali taj će prag postupno biti povećan na 67 godina. No, čini se da ni to povećanje neće spasiti mirovinski sustav.

Prijeti generacijski jaz

Rainer Dulger, predsjednik Saveza njemačkih udruga poslodavaca, rekao je za Bild am Sonntag da će sustav krahirati u roku od pet godina ako država ne intervenira. “Na svakih 100 uplatitelja trenutno dolazi oko 50 umirovljenika; za 15 godina na 70 umirovljenika imat ćemo 100 uplatitelja doprinosa. To znači da je financiranje našeg mirovinskog sustava pred propašću”, objasnio je.

“Dobni prag za odlazak u mirovinu treba povezati s produljenjem životnog vijeka. Ne smije se dopustiti da daljni produžetak prosječnog trajanja života dovede do sve duljeg trajanja umirovljenja”, dodao je Dulger, koji je uvjeren da bi tako nastao opasan generacijski jaz.

“Moglo bi doći do podjele u društvu. Nije u redu da neki ljudi koji ujutro idu na posao, imaju samo malo više novca od onih koji ujutro ne idu na posao. To je nepravedno i šalje pogrešnu poruku”, upozorio je predstavnik poslodavaca.

Britanija podiže dobni prag

Londonski list The Telegraph iskoristio je priču o njemačkim problemima kako bi ukazao na neodrživost britanskog mirovinskog sustava, istaknuvši kako i primanja umirovljenih Britanaca vise o koncu. Britanski penzioneri nedavno su ostali bez, u prosjeku, 13.000 funti tijekom čitavog trajanja umirovljenja.

Do toga je došlo kada je aktualni premijer Rishi Sunak prošle godine, kada je obnašao dužnost ministra financija u vladi premijera Borisa Johnsona, odustao od prakse da rast mirovina prati rast plaća. Donedavna premijerka Liz Truss obećala da će ponovno uspostaviti tu politiku, ali Sunak je zasad odbio komentirati plan svoje prethodnice.

Britanska vlada pripremila je planove za povećanje dobnog praga za odlazak za državnu mirovinu. Prag će sa 66 godina biti podignut na 67 između 2026. i 2028., a zatim i na 68 između 2044. i 2046. Međutim, stručnjaci upozoravaju da će se dob za primanje državne mirovine morati povećati na 69 do 2041. godine, budući da broj umirovljenika počinje prerastati broj radno sposobnog stanovništva.