Obnova od potresa još stoji. Umjesto najavljenih milijardi, država za svoje zgrade iz EU dosad iskoristila 11 milijuna kuna
Originalni rok za EU sredstva istekao je u lipnju, ali je produljen do lipnja 2023.
U lipnju ove godine pojavile su se informacije da zasad neće biti ništa od obnove Banskih dvora. Zbog problema s javnom nabavom, cijenama, stanjem na tržištu i tako dalje, u Vladi su navodno počeli razmišljati da privremeno odgode obnovu svoje povijesne palače.
Baš u to vrijeme – u lipnju ove godine – isticao je originalni rok za trošenje europskog novca za obnovu nakon zagrebačkog potresa. No, zbog objektivnih okolnosti, dvaju potresa i pandemije, Bruxelles je pristao na njegovo produženje do lipnja 2023. godine. Srećom: jer da je ostalo po starom, ne bi samo Vlada ostala kratkih rukava.
Ugovoreno sto milijuna eura
Tijekom ljeta 2021., Ministarstvo kulture i medija, koje je zaduženo za EU novac namijenjen obnovi kulturne baštine stradale u potresu, objavilo je popise institucija kojima su odobrena europska sredstva. Novac je uglavnom namijenjen izradi projektne dokumentacije te mjerama zaštite povijesnih zgrada. Na popisu su i državne institucije – Sabor, Vlada i njezina ministarstva.
No, podaci koje je Telegram dobio iz Ministarstva kulture pokazuju da je tek mali dio sredstava namijenjen popravku državnih zgrada dosad i isplaćen. Za 26 objekata, od Banskih dvora i parlamenta, do zgrada u kojima su sjedišta nekoliko ministarstava i sudova, ukupno je tada ugovoreno 794,4 milijuna kuna. Ili oko 105 milijuna eura – ako ćemo se držati nove užance da, zbog ulaska u eurozonu, iznose iskazujemo u obje valute.
Isplaćeno je, pak, 11,6 milijuna kuna, odnosno nešto više od milijun i pol eura. To proizlazi iz podataka koje smo dobili iz resornog Ministarstva, a koji se odnose na stanje u lipnju. Govorimo, dakle, samo o zgradama i upravnim kompleksima koje koriste Vlada, nekoliko ministarstava, pravosudna tijela i parlament.
Isplaćeni vrlo skromni iznosi
Trošak cjelovite obnove Banskih dvora bio je procijenjen na 155 milijuna kuna bez PDV-a, od čega je dio trebao biti financiran bespovratnim EU sredstvima. Za to je Vladi bilo odobreno 61,4 milijun kuna. No, dosad je, prema odgovoru Ministarstva kulture, isplaćeno 515.072,44 kune. Sabor je, pak, za svoju zgradu dosad povukao 1,3 milijuna kuna – za hitne sanacijske radove – od ukupno odobrenih 87,6 milijuna kuna.
Skromni su iznosi dosad iskorišteni i za niz pravosudnih institucija, za koje postupak obnove vodi Ministarstvo pravosuđa i uprave: od tek 29 tisuća kuna za zgradu Državnog odvjetništva pa do 967 tisuća za palaču Buratti u kojoj je smješten Vrhovni sud.
U susjedstvu, na Zrinjevcu, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova dosad je isplaćeno nešto više od 633 tisuće kuna, a ukupna je obnova njihove zgrade vrijedna gotovo 70 milijuna.
Resoru obnove zapinje obnova
Ministarstvo unutarnjih poslova, pak, stoji bolje. Ta je institucija u velikom dijelu povukla iznose za, primjerice, svoj upravni kompleks na uglu Savske ceste i Ulice grada Vukovara, što s druge strane Ministarstvu obrane još uvijek nije pošlo za rukom.
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine – resor koji je odgovoran za cjelokupni postupak obnove nakon potresa – i dalje ne napreduje najbolje. Na jednoj adresi, na kojoj su smješteni u centru grada, iskoristili su 265 tisuća kuna, nešto manje od polovice ranije ugovorenih sredstava, dok za drugu adresu, formalno sjedište tog Ministarstva, nismo dobili podatak.
O toj drugoj adresi, u Ulici Republike Austrije, već smo izvještavali: tamo se, jedna kraj druge, nalaze dvije vrlo slične zgrade, zaštićena kulturna dobra, pod upravljanjem države i grada. U gradskom su objektu radovi već krenuli. Država je, pak, za svoju zgradu tek sredila papire.
Spas od ozbiljne blamaže
Čak i ako državne institucije ne iskoriste novac iz Fonda solidarnosti, sredstva ne bi trebala propasti. Financijske potrebe daleko nadmašuju iznose koji su Hrvatskoj na raspolaganju, pa će se novac preusmjeriti na druge javne zgrade i institucije koje se obnavljaju. Na Fond solidarnosti, podsjetimo, računaju i muzeji, instituti, zavodi, crkve, fakulteti, bolnice…
Bio bi to, međutim, pravi neugodnjak – da Vlada, koja upravlja cijelim procesom obnove, ne iskoristi europska sredstva za popravak vlastitih zgrada. Produženje roka za Fond solidarnosti je stoga, mada dobrodošlo svima, upravo Vladu spasilo od ozbiljne bruke. Barem zasad.