Od početka rata, EU je Putinu uplatila sto milijardi dolara za energente. I sad mu dnevno šalje milijune

Odluka na korist Rusije

Da stvar bude gora, financijsku situaciju Rusije dramatično poboljšava odluka OPEC+ Rusija da se smanji proizvodnja nafte za dva milijuna barela dnevno. I to baš u vrijeme stabilne potražnje, ograničene ponude i inflacije u najvećim svjetskim gospodarstvima.

Na reakciju tržišta nije trebalo dugo čekati: cijena nafte na londonskom tržištu odmah je skočila na čak 98,14 dolara po barelu. Na američkom tržištu cijena nafte porasla je za više od deset dolara po barelu, na 92,35 dolara. Zbog toga su u SAD-u odmah porasle cijene benzina za 12,7 centi po galonu u odnosu na prethodni mjesec.

Plin za druga tržišta

Članice EU uvezle su iz Rusije osam posto nafte više nego u istom razdoblju prošle godine. Zbog toga EU ostaje najveći uvoznik fosilnih goriva iz Rusije iako su se ukupne količine prepolovile od početka invazije.

No taj gubitak Moskva je odmah nadoknadila znatno većim izvozom nafte u Indiju, Kinu i Egipat. Kairo koji ovisi o ruskim i ukrajinskim žitaricama, znatno je povećao uvoz ruske nafte, a dio odmah izvozi u druge zemlje. Trenutno su najveći kupci ruskog plina Kina, Turska, Indija, Južna Koreja, Japan, Egipat…

Panika u Washingtonu

Kad su saznali da OPEC namjerava smanjiti proizvodnju, u Washingtonu je zavladala panika. Samo dan prije sastanka OPEC+, CNN je izvijestio da su svi raspoloživi ljudski resursi u administraciji mobilizirani, a Bijela kuća je u grču.

Iznimno važna i utjecajna američka ministrica financija Janet Yellen pokušala je nagovoriti Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate da odustanu od nauma, ali sve je bilo uzalud. Nisu pomogle ni prijetnje da će to ugroziti njihove odnose sa SAD-om i EU.

Yellen je upozorila Rijad da valja uskratiti Moskvi prihode od nafte kojima financira rat u Ukrajini te spriječiti novi veliki skok cijena nafte. No Rijad i Abu Dhabi oglušili su se na te apele pa su donijeli odluku koja je izravno uperena protiv SAD-a, odnosno predsjednika Joea Bidena.

Udarac pred izbore

Poskupljenje benzina i dizela u SAD-u uoči izbora sredinom studenoga, ugrozit će izglede Demokratske stranke i Bidena da sačuva vlast u Kongresu i Senatu. A novo poskupljenje goriva još će više otežati borbu protiv inflacije i nekontroliranog rasta cijena u Europi.

Tom odlukom zadan je težak udarac autoritetu američkog predsjednika, a u strateškom smislu prvi puta se dogodilo u novijoj energetskoj povijesti, kako je to napisao Javier Blas, komentator Bloomberga, da Washington, London, Pariz i Berlin nemaju više niti jednog saveznika unutar OPEC+ kartela.

Manje prodaje, više novca

Dodatni je problem što će Rusija najviše profitirati od tog smanjenja. Moskva neće trebati smanjiti proizvodnju jer proizvodi deset milijuna barela dnevno što je za milijun barela manje od njene dopuštene kvote.

A s obzirom da se procjenjuje da će uskoro barel nafte stajati više od sto dolara, za manje količine nafte Rusija će inkasirati više novca. Analitičari banke Goldman Sachs predviđaju da će već krajem godine nafta stajati 110 dolara po barelu.

‘Izrazito politička odluka’

Amrita Sen, glavna analitičarka za naftu u Energy Aspects, izjavila je Financial Timesu da je ta odluka „izrazito politička i vrlo jasan signal nezadovoljstva OPEC-a plus namjerom da SAD i EU ograniče cijene” ruske nafte. „Bez obzira na to je li ograničenje cijene stvarno učinkovito, oni to vide kao opasan presedan“, zaključila je Sen.

Ne čudi stoga što je Janet Yellen izjavila da je odluka OPEC-a plus beskorisna i ne mudra. Bijela kuća je pak zaključila da je taj potez „kratkovidan“ i „pogrešan“. Yellen je optužila je OPEC plus da izravno pomaže Moskvi.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Jake Sullivan i direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća Brian Deese najavili su da će se Bidenova administracija konzultirati s Kongresom o dodatnim alatima i ovlastima za smanjenje kontrole OPEC-a nad cijenama energije.

Zašto je šeik u Moskvi?

Unatoč tome što u OPEC-u tvrde da je odluka o smanjenju proizvodnje bila tehnička i temeljena na znakovima usporavanja gospodarstva i riziku od recesije, svi se slažu da je to prvenstveno politički motivirani potez.

Da je tako pokazuje i vijest da se predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata šeik Muhammed bin Zayed al-Nahyana upravo u Moskvi sastaje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Premda se u Abu Dhabiju tvrdi kako će šeik Muhammed pokušati posredovati kod Moskve da započne pregovore s Ukrajinom, analitičari taj posjet doživljavaju prije svega kao gestu potpore Moskvi.

Uz rusko-kineski blok

Kojom se brzinom Saudijska Arabija udaljava od Washingtona pokazuje namjera da se pridruži savezu BRICS-a, u kojem su Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika. Taj zahtjev odmah se protumačio kao potpora rusko-kineskom bloku. Dakle, najveći svjetski proizvođači nafte okreću leđa SAD-u i staju na stranu Rusije i Kine, najvećih neprijatelja Washingtona.

Pri tome Bijela kuća praktički nema nikakve mogućnosti ozbiljnije kazniti Rijad i Abu Dhabi. Premda su članovi Kongresa iz Demokratske stranke tražili da se smanji isporuka oružja Rijadu, to ne dolazi u obzir jer bi se pobunio američki vojno-industrijski kompleks.

Sužene opcije SAD-a

Samo ove godine američki State Department odobrio je prodaju projektila MIM-104E Patriot proizvedenih od Raytheon Technologiesa Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ukupna vrijednost posla je veća od pet milijardi dolara. Ni sankcije protiv ta dva velika izvoznika nafte ne dolaze u obzir jer bi to dovelo do svjetske katastrofe u opskrbi naftom.

Ostaje, dakle, jedino da Washington optuži Rijad za grubo kršenje ljudskih prava. No tada bi navukao na sebe bijes moćnog saudijskog princa Muhammeda bin Salmana koji bi mogao zabraniti izvoz saudijske nafte u SAD. A to bi odmah izazvalo novo povećanje cijena benzina i dizela jer je Saudijska Arabija treći po veličini izvoznik nafte u SAD.