Što se to događa na tržištu nafte? Analitičari: 'Lani smo upozoravali da će cijene eksplodirati, ali nitko nas nije slušao'
Bijela kuća strahuje da će skok cijene nafte ugroziti izbornu kampanju predsjednika Bidena
Sve upućuje na to da je došao kraj razdoblja jeftine nafte. Cijena nafte Brent na europskom tržištu dosegnula je čak 89 dolara po barelu, što je dramatičan skok u odnosu na prosinac prošle godine kada je pala na 75 dolara po barelu. Samo u tjedan dana cijena je porasla za tri dolara po barelu i dosegnula najvišu cijenu u posljednje dvije godine. Cijena barela nafte WTA na američkom tržištu popela se na 85 dolara po barelu, što je 3,5 dolara više nego prošli tjedan.
Zbog toga je administracija američkog predsjednika Joea Bidena zamolila Ukrajince da zaustave napade bespilotnim letjelicama na ruske rafinerije, a potpredsjednica Kamala Harris upozorila je Izrael da ne pokreće protuofenzivu protiv Hamasa u Rafahu jer bi povećani kaos na Bliskom istoku potencirao još veći rast cijena nafte.
Za Amerikance problem su također jemenski pobunjenici hutisti koji su raketnim napadima na brodove na Crvenom moru natjerali prijevoznike da zaobilaze opasno područje što je bitno poskupjelo prijevoz nafte. Osim toga, postoji strah da bi hutisti koje podržava Iran mogli raketirati saudijske rafinerije.
Cijene nafte stvaraju probleme Bidenu
Bijela kuća panično se boji da bi visoke cijene nafte mogle dovesti do povećanja cijena benzina i dizela u SAD-u što bi umanjilo Bidenove izglede da na predsjedničkim izborima pobijedi Donalda Trumpa.
Takav rast cijena povećava pritisak na Bijelu kuću jer postoji opravdan strah da bi cijena benzina u SAD-u mogla porasti na četiri dolara po galonu, jedan galon 3,78 litara, što bi bilo najviše od ljeta 2022. Koliko je to opasno za Bidena govori podatak da su američki vozači već prisiljeni smanjivati potrošnju goriva, iako cijene nisu ni blizu „pragu tolerancije potrošača.“
Stručnjaci procjenjuju da će više cijene benzina i dizela natjerati siromašne radnike da promijene način života što bi za birače u SAD-u mogao biti pokazatelj da je Bidenova ekonomska politika podbacila.
Rusija najavila smanjenje proizvodnje
U ionako teškoj situaciji, posve neočekivano i u najgori trenutak za SAD, ali i svijet, Rusija je objavila da će smanjiti proizvodnju i izvoz sirove nafte za 471.000 barela dnevno. Uz 500.000 barela koliko je smanjila prošle godine, to će stvoriti novi manjak nafte na svjetskom tržištu. Ruska proizvodnja nafte i plinskog kondenzata pala je s godišnjeg vrhunca od 11,7 milijuna barela dnevno u 2019. na oko 10,8 milijuna barela.
A to znači, predviđaju analitičari J.P. Morgana, da bi do rujna globalne referentne cijene sirove nafte mogle narasti na 100 dolara po barelu. “Akcije Rusije mogle bi gurnuti cijenu nafte Brent na 90 dolara već u travnju, a dosegnuti 100 dolara u jesen”.
Slijede ozbiljni globalni poremećaji
Ako će cijene prijeći 90 dolara po barelu, s obzirom na snagu dolara i visoke troškove zaduživanja, to će izazvati ozbiljne poremećaje u globalnoj potražnji i trgovanju naftom. Da stvar bude gora nekoliko članica Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC), produžilo je odluku o smanjenju proizvodnje za ukupno 2,2 milijuna barela dnevno do kraja lipnja, kako bi, tvrde, podržali stabilnost i ravnotežu tržišta nafte. Odnosno kako bi umjetno izazvali nestašicu nafte te tako digli njenu cijenu.
Takav rast cijena nafte zatekao je sve jer su analitičari i trgovci pogrešno procijenili da će doći do pada potražnje za naftom. A upravo je to držalo niske cijene nafte čak i nakon što je OPEC smanjio proizvodnju. No većina prognozera zanemarila je mogućnost razornog učinka nepredviđenih događaja na tržišnu ravnotežu. Pa nitko nije predvidio napade hutista na brodove u Crvenom moru niti napade ukrajinskih dronova na ruske rafinerije.
Nitko nije slušao upozorenja
Jedino je agencija Standard Chartered upozorila još sredinom 2023. godine da će doći do nestašice nafte. No, u to vrijeme nitko ih nije slušao. A i zašto bi, kada je proizvodnja nafte iz škriljevca u SAD-u neočekivano porasla, unatoč manjem broju bušotina.
Od početka godine nafta je poskupjela za 14 posto. „OPEC-ova smanjenja proizvodnje su učinkovita,“ ocijenio je Michael Hsueh, strateg Deutsche Banka. “Globalnom tržištu već nedostaje nafte“.
A potražnja za naftom, predviđaju agencija Wood Mackenzie i OPEC, nastavit će rasti u 2024. između 1,9 milijuna barela do 2,25 milijuna barela dnevno. Ništa ne pomaže ni to što je proizvodnja nafte u SAD-u dosegla rekordnu razinu od 13,3 milijuna barela dnevno.
Saudijska Arabija radi najveće probleme
Najveći je problem Saudijska Arabija kojoj je potrebna cijena nafte od oko 100 dolara po barelu za financiranje ambicioznog programa ekonomskih reformi princa prijestolonasljednika Muhammeda bin Salmana. Kuvajt, Alžir, Oman, Irak i Ujedinjeni Arapski Emirati također su potvrdili da će smanjiti proizvodnju nafte.
Jedan od razloga za neočekivano povećanje potražnje je svakako Kina. Taj najveći svjetski uvoznik sirove nafte povećao je u veljači uvoz na 11,73 milijuna barela dnevno, što je milijun barela dnevno više nego u istom razdoblju prošle godine. Kina je iskoristila niske cijene nafte u listopadu, studenome i prosincu 2023. kako bi povećala svoje zalihe nafte.
Rusija traži nove načine za zaobilaženje sankcija
Do drugog velikog poremećaja u opskrbi naftom došlo je nakon što su Sjedinjene Države uvele nove sankcije protiv 500 ruskih kompanije i pojedinaca. Među njima je i ruski operator tankera Sovcomflot koji raspolaže velikom flotom brodova. To je s jedne strane podiglo troškove prijevoza ruske sirove nafte, ali što je najvažnije natjerala je Indiju da pomno provjerava isporuke ruske nafte kako se ne bi našla na udaru američkih sankcija.
Zbog toga će Rusija morati razraditi nove rute i načine da zaobiđe sankcije, a to poskupljuje cijenu nafte. Uz to, morat će pronaći nove kupce za naftu koju više ne može prodavati Indiji. Zbog američkih sankcija protiv Sovcomflotove flote izvoz ruske sirove nafte u Indiju pao je za 300.000 barela dnevno u odnosu na prosjek 2023. godine.
Kina je prva uskočila u pomoć Rusiji
Prva je, očekivano, Kina priskočila u pomoć Rusiji. Tankeri puni ruske nafte s više od 10 milijuna barela, koji su bili namijenjeni Indiji, a koje su američke sankcije zatekle kod Južne Koreje i Singapura, morali su promijeniti rutu te sada iskrcavaju naftu u kineskim lukama. Gotovo polovica kineskog uvoza nafte u ožujku bila je sa sankcioniranih tankera koji su preusmjereni iz Indije, objavio je Armen Azizian, viši analitičar naftnih rizika u kompaniji Vortexi.
Premda zapadni ekonomski analitičari već dugo predviđaju recesiju i pad gospodarske aktivnosti u Kini, sada se događa upravo suprotno. Potražnja za naftom u Kini oborila je još jedan rekord jer je došlo do ubrzanja gospodarske aktivnosti. Potražnja za naftom u Kini prošle je godine porasla za 11,5 posto na godišnjoj razini, s većom potražnjom za naftnim derivatima od 9,5 posto.