Putin je uvjeren da će svu naftu koju Zapad ne želi prodati kupcima u Aziji. Mogao bi se iznenaditi
Već u srijedu barel nafte skočio je na 123,4 dolara po barelu te je samo pitanje vremena kad će prijeći 130 dolara po barelu
Koliko je nezahvalno tijekom najnovije energetske krize predviđati kako će se kretati cijene nafte, uvjerio se Suvro Sarkar, vodeći energetski analitičar DBS, singapurske multinacionalne korporacije za bankarstvo i financijske usluge. On je, naime, nakon što se u nedjelju EU usuglasila oko uvođenja 90-postotnog embarga na uvoz ruske nafte, predvidio da će to cijenu nafte gurnuti i iznad 130 dolara po barelu.
No, već u srijedu barel nafte skočio je na 123,4 dolara po barelu te je samo pitanje vremena kad će prijeći 130 dolara po barelu. Puno su realniji bili analitičari Bank of America koji su prošli petak, kad je barel nafte koštao „samo 117 dolara,“ najavili su da bi uskoro mogao biti „daleko iznad 150 dolara po barelu.“
Udar na standard ljudi
Sve su to iznimno loše vijesti za građane: takve prognoze najavljuju, naime, da će cijene benzina i dizela i dalje rasti što će, osim izravnog udara na standard ljudi, potaknuti i rast inflacije. Ništa pri tomu neće pomoći ni to što se u srijedu ujutro barel nafte ponovno prodavao po 117 dolara po barelu, jer je to, procjenjuju stručnjaci, tek posljedica kratkotrajnog poremećaja na tržištu, pa se već za nekoliko sati očekuje ponovno cijena viša od 125 dolara po barelu.
Zbog svega toga ne čudi da je izvršni direktor Međunarodne energetske agencije (IEA) Fatih Birol u intervjuu njemačkom tjedniku Der Spiegel kazao kako je ova kriza puno veća od one sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
„Tada se radilo samo o nafti, a sada uz naftnu krizu, imamo plinsku krizu i krizu električne energije istodobno“, izjavio je vodeći čovjek međunarodne agencije, stvorene nakon šoka 1970-ih, do koje je došlo zbog arapskog naftnog embarga. On je dodao da bi se zbog povećane potražnje svijet i Europa mogli suočiti s ljetnom nestašicom benzina, dizela i mlaznog goriva.
Odluka EU-a o embargu na rusku naftu
Kriza je tim opasnija jer su je izazvali brojni čimbenici. Neposredni povod za novi skok cijena nafte, najviših posljednjih mjeseci, bila je odluka EU da do kraja godina uvede 90-postotni embargo na uvoz ruske nafte. Osim toga, od 15. svibnja europske kompanije morale su obustaviti sve transakcije s Rosnjeftom, Gazpromnjeftom i Transnjeftom koje su došle pod sankcije EU.
Na to se nadovezao dolazak ljetne sezone odmora kad u svijetu raste potrošnja goriva te najavljeno otvaranje Šangaja i Pekinga, koji su bili zatvoreni zbog korona virusa. Stoga se sada očekuje da će u Kini doći do skoka u potrošnji naftnih derivata.
I na kraju – dva međusobno povezana bitna čimbenika: u Europi i SAD-u zalihe nafte su tako male da prijeti ozbiljna opasnost da će tijekom ljetnih mjeseci doći do nestašice benzina i dizel goriva. To se dogodilo zbog toga što je potražnja za naftom velika, a nje je premalo na tržištu. Osim zbog sankcije protiv Rusije, nedostatak naftnih derivata na tržištu posljedica je smanjenih kapaciteta rafinerija u svijetu od kojih su mnoge zatvorene zbog pada potražnje tijekom koronavirusa.
SAD zatvorio više rafinerija
Kapacitet rafinerije za preradu nafte globalno i u SAD-u, sada je nekoliko milijuna barela dnevno manji nego što je bio prije pandemije. U SAD-u je trajno zatvoreno više rafinerija koje su prije početka pandemije prerađivale oko milijun barela nafte dnevno. Prestale su s radom jer su bile premale pa su gomilale gubitke, a neke od njih prebacile su se na proizvodnju biogoriva.
U Europi su kapaciteti rafinerije također smanjeni jer se više ne uvozi rusko vakuumsko plinsko ulje (VGO) potrebno za rafiniranje sirove nafte u benzin, dizel i mlazno gorivo. Prema Međunarodnoj energetskoj agenciji (IEA), Rusija je tijekom travnja već smanjila proizvodnju nafte za gotovo milijun barela dnevno, a može se očekivati da će do kraja godine smanjiti za oko 3 milijuna barela dnevno.
Četvrti najveći dobavljač nafte Indiji
Dok Europa i SAD izbjegavaju rusku naftu zbog sankcija, Indija i Kina su pojačale kupnju i uvoze rekordne količine ruske nafte, prema podacima energetske analitičke tvrtke Kpler koju je u petak citirao Bloomberg. Razlog: 31. svibnja Rusija je prodavala svoju naftu za 90 dolara po barelu, dok je njena tržišna cijena iznosila 124 dolara po barelu.
Od početka ruske agresije na Ukrajinu, Moskva je prodavala svoju naftu po cijeni od 73,24 dolara po barelu, prema podacima ruskog ministarstva financija. Bila je gotovo 32 posto niža od tadašnjih prosječnih cijena barela nafte na svjetskom tržištu.
Jeftina ruska sirova nafta toliko privlači indijske kupce da je Rusija postala četvrti najveći dobavljač nafte Indiji, pomaknuvši se s 10. mjesta prije ruske agresije na Ukrajinu. Zbog toga su dužnosnici administracije Joe Bidena već više puta pokušali uvjeriti New Delhi da smanji kupnju ruske nafte.
Kupci u Aziji motivirani ekonomijom
„Neki od zainteresiranih kupaca u Aziji više su motivirani ekonomijom, a ne političkim stavom,“ izjavila je za Bloomberg Jane Xie, viša naftna analitičarka u Kpleru u Singapuru. Britanska kompanija Kpler bavi se prikupljanjem podataka te analitikom s misijom da olakša održivu i učinkovitu trgovinu kako bi zadovoljila promjenjive potrebe današnjeg svijeta.
Rusija je tijekom prošlog tjedna transportirala brodovima ili držala u plutajućim skladištima 79 milijuna barela sirove nafte, pokazuju Kplerove procjene. To je više nego dvostruko od 27 milijuna barela sirove nafte koje je Rusija transportirala morem u veljači, neposredno prije Putinove invazije na Ukrajinu.
No, analitičari ipak procjenjuju da, unatoč velikom povećanju prodaje nafte u Aziji, malo je vjerojatno da će azijski kupci moći apsorbirati svu rusku naftu koju ne želi kupiti Zapad.
Dugoročne prognoze nisu optimistične
Ni dugoročnije prognoze, što se tiče cijena nafte, nisu nimalo optimistične. ING, pak, očekuje da će nafta u trećem tromjesečju u prosjeku iznositi 118 dolara u trećem i 125 dolara u četvrtom.
ING je nizozemska multinacionalna korporacija za bankarstvo i financijske usluge u Amsterdamu. S imovinom od 1,1 milijardi dolara, jedna je od najvećih banaka na svijetu te među prvih deset u Europi po prihodima.
Po West Texas Intermediate, WTI, terminskim ugovorima o sirovoj nafti kojima se trguje na New York Mercantile Exchange (NYMEX), u drugom tromjesečju ove godine cijena nafte iznositi će 107 dolara po barelu, 115 dolara u trećem i 122 dolara u četvrtom tromjesečju.