Opet kasne Vladine isplate 4000 kn potpore za zaposlene. Provjerili smo što se zbiva

Početkom tjedna bilo je još gotovo šest tisuća neobrađenih zahtjeva za studeni te 20 tisuća za prosinac

Da nije bilo takozvanog Vladinog minimalca, Hrvatska bi, sasvim je izvjesno, od proljeća prošle godine gledala dugačke redove pred zavodima za zapošljavanje. Mjesečna potpora u iznosu do četiri tisuće kuna po zaposlenom očuvala je radna mjesta u mnogim djelatnostima snažno pogođenim korona-krizom.

Provedba jedne od glavnih Vladinih protukriznih mjera, međutim, od samog početka zapinje. Još u svibnju pisali smo da isplate potpora kasne. Onda su se, usred ljeta, poduzetnici žalili da im nije isplaćen velik dio sredstava za srpanj, a nekima čak niti za lipanj.

Koliko zahtjeva čeka

No, ni deset mjeseci od početka pandemije situacija ne izgleda sjajno: Hrvatski zavod za zapošljavanje imao je početkom tjedna još gotovo šest tisuća neobrađenih zahtjeva za studeni te više od 20 tisuća za prosinac. Te su nam podatke dali iz HZZ-a.

Za studeni su primili 46.214 zahtjeva. “Zahtjevi koji su obrađeni, odnosno isplaćeni obuhvaćaju 132.314 radnika, dok je neobrađenih predmeta za mjesec studeni još 5.930”, odgovorili su nam iz HZZ-a u utorak.

“Za mjesec prosinac zaprimljeno je 54.075 zahtjeva. Zahtjevi koji su obrađeni, odnosno isplaćeni obuhvaćaju 137.499 radnika, a preostalo je još 20.214 neobrađenih predmeta”, objasnili su dalje iz zavoda za zapošljavanje.

HZZ krivi nepotpune zahtjeve

Formalno, rok za isplatu je do kraja mjeseca za prethodni mjesec – dakle, za zahtjeve za prosinac, to bi bio kraj siječnja. Formalno, dakle, za prosinačke zahtjeve još uvijek ima nekoliko dana vremena. Ali je li to baš utjeha onim poduzetnicima koji su, na primjer, zatvoreni odlukama stožera i računaju da će radnike moći platiti samo ako im država odobri potporu?

No, iz HZZ-a tumače da im poslodavci predaju i nepotpune zahtjeve te da je to razlog što neke isplate idu kasnije. Tvrde, dapače, da su svima koji su predali “ispravan i kompletan zahtjev iz kojeg se nedvojbeno moglo utvrditi ispunjavanje uvjeta” potpore isplaćene. Za nepotpune zahtjeve, objašnjavaju dalje, mora se tražiti dodatna dokumentacija, pa to produljuje proceduru.

Udruge upozoravaju mjesecima

Primjedbe na usporenu isplatu novca, koji za mnoge poduzetnike znači jedinu mogućnost da zadrže radnike, zadnjih dana, međutim, stižu s različitih adresa. Iz Hrvatske obrtničke komore su u srijedu pozvali Vladu da nastavi provoditi mjeru do kraja 2021. godine “s jasno utvrđenom dinamikom isplata kako bi se izbjeglo kašnjenje isplate ove potpore”.

Na kašnjenje upozoravaju i iz Udruge Glas poduzetnika. “Hrvatsko gospodarstvo pretrpjelo je znatne posljedice pandemije virusa COVID-19, a najviše će to osjetiti mikro, mali i srednji poduzetnici. Kreditne linije su im onemogućene, bespovratnih sredstava gotovo da i nema, a mnogima od njih kasne čak i potpore za radnike od 4000 kuna”, napisali su u priopćenju nakon odluke Vlade o vrlo ograničenom ublažavanju restrikcija.

Iz UGP-a su, kako doznajemo, i u prosincu slali dopis HZZ-u tražeći informacije o isplatama potpora za listopad. “Udruga Glas poduzetnika ovim putem upozorava da se velikom broju naših članova, najvećim dijelom iz Zagreba, nisu isplatile potpore za listopad 2020. godine”, napisali su tada Zavodu, napominjući i da su već nekoliko puta upozoravali da se “isplata potpora odugovlači mjesecima”.

Nezadovoljan koalicijski partner

Dinamikom isplata nije zadovoljan niti koalicijski partner HDZ-a Radimir Čačić. U utorak je video-vezom održan sastanak vladajuće koalicije na kojem je Čačić iznio svoje mišljenje o tome što treba učiniti s ugostiteljskim sektorom. Govorio je, među ostalim, o isplati ove mjere te o problemu naknade za fiksne troškove o čemu je Telegram također pisao.

Nakon sastanka koalicije, Čačić je za Novi list izjavio da traži “da država skrati vrijeme za plaćanje četiri tisuće kuna za svakog radnika”. “Novac je osiguran, ali zbog spore administracije je prosjek njegove isplate 67 dana”, kazao je varažinski župan za riječki list.

Na Zavodu rade ‘neprekidno’

Unatoč svemu, u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike su zadovoljni kako se provodi ova Vladina mjera. Ističu pritom da se radi “o velikom poslu koji uključuje velik broj zahtjeva kojih je samo za studeni bilo 46 tisuća, za prosinac 54 tisuće, a od početka pandemije obuhvaćeno je 100 tisuća poslodavaca i 600 tisuća radnika uz ukupnu isplatu 8,25 mlrd. kuna”.

“Hrvatski zavod za zapošljavanje u cijelom procesu poduzima iznimne napore kako bi sve pristigle zahtjeve obradio u što kraćem vremenu. Tako primjerice služba HZZ-a u Zagrebu, zbog najvećeg opsega posla, neprekidno radi i subotom od 7 do 22 sata”, tvrde iz resora ministra Josipa Aladrovića.

I oni govore o nepotpunim zahtjevima i manjkavoj dokumentaciji – na što, kažu, ni Ministarstvo ni HZZ ne mogu utjecati – a što “uvelike usporava postupak obrade zahtjeva i isplatu mjera”.

Sve isplate do kraja tjedna?

Prema njihovim podacima, za studeni je dosad isplaćeno više od 436 milijuna kuna, a za prosinac preko 400 milijuna. “Do kraja tjedna očekujemo da će sve potpore za studeni biti isplaćene, kao i obrađeni svi zahtjevi za koje dokumentacija bude kompletirana”, uvjeravaju iz Aladrovićevog ministarstva.

Tvrde i da će uskoro procedura biti brža, jer će biti dodatno automatizirana. “Hrvatski zavod za zapošljavanje započeo je s obradom predmeta za siječanj i dodatnom automatizacijom isplate koja će ići bržom dinamikom jer je izmjenom Poziva definirana dokumentacija koja već postoji u sustavu. Automatizacijom isplate ujedno će biti lakše isplaćivati sredstva bez dodatne ručne obrade”, kažu iz resornog ministarstva.