Ovaj čovjek, srčani zagovornik socijalne Europe i radničkih prava, želi pobijediti Ursulu von der Leyen i preuzeti vođenje EU-a

Kandidata europskih socijalista čeka teška, ako ne i nemoguća misija

17 November 2022, Saxony, Leipzig: Nicolas Schmit, EU Commissioner for Employment and Social Rights, visits Porsche's student workshop at the VDI Garage in Leipzig. According to Saxony's Ministry of Economics, the EU is supporting various projects at the facility with money from the European Social Fund. The VDI Garage with its workshops and laboratories sees itself as a world of technical experience for children and young people. Courses, workshops and camps are offered both in and out of school. Photo: Hendrik Schmidt/dpa (Photo by HENDRIK SCHMIDT / DPA / dpa Picture-Alliance via AFP)
FOTO: Hendrik Schmidt/dpa (Photo by HENDRIK SCHMIDT / DPA / dpa Picture-Alliance via AFP)

Početkom prosinca prošle godine, tijekom razgovora s hrvatskim novinarima u Bruxellesu, Nicolas Schmit držao je svoje karijerne planove čvrsto za sebe. “Nemam nikakvih ambicija”, uzvratio je na pitanje ima li ambicija postati tzv. Spitzenkandidat svoje političke grupacije na izborima za Europski parlament.

Ali ton kojim je to izrekao ostavljao je širom otvorenu mogućnost da se potvrde nagađanja, koja su tih dana cirkulirala medijima, da bi ovaj luksemburški političar ipak mogao postati vodeći kandidat europskih socijalista.

Nekad ministar, sad povjerenik

Stranka europskih socijalista (PES) – stranačka grupacija kojoj, među ostalima, pripada SPD i njemački kancelar Olaf Scholz, španjolski PSOE na čelu s premijerom Pedrom Sanchezom, a u Hrvatskoj SDP i Peđa Grbin – potvrdila je ovog tjedna da je Schmit jedini koji je istaknuo svoju kandidaturu za tzv. Spitzenkandidata socijalista na lipanjskim EU izborima. Kad početkom ožujka bude i formalno nominiran na stranačkom kongresu u Italiji, ući će u utrku za funkciju šefa Europske komisije – što je smisao koncepta Spitzenkandidata.

Schmit ima “veliko iskustvo u oblikovanju Europe” i “zalaže se za snažniju Europu koja brani svoje vrijednosti pred naletom krajnje desnice. Za pravedniju Europu, s kvalitetnim radnim mjestima, poreznom pravdom, priuštivim stanovanjem i dobrim javnim uslugama za sve”, prezentirali su socijalisti svog slabo poznatog kandidata – barem izvan Luksemburga, gdje je svojedobno bio ministar u dva mandata, i izvan Bruxellesa, gdje je zadnjih pet godina povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava.

O hrvatskom turizmu i plaćama

O tim su temama hrvatski mediji, uključujući i Telegram, nedavno imali prilike razgovarati s europskim povjerenikom – o tome hoće li se u narednih nekoliko godina smanjiti razlike u plaćama između bogatih i siromašnih država članica, kakav je odnos plaća i produktivnosti gospodarstva, je li turizam kao dominantan ekonomski sektor problem ili rješenje (“Turizam pomaže u teškim vremenima jer stvara radna mjesta”, smatra Schmit, “ali pitanje je i kakvom turizmu težite”, visokokvalitetnom ili masovnom).

Vrlo energično Schmit je tada govorio i o socijalnom tržišnom gospodarstvu i zaštiti prava radnika, o pravu na sindikalno organiziranje, o minimalnoj plaći i kolektivnim ugovorima. Tema Švedske i Elona Muska bila je neizbježna: u to vrijeme eskalirao je štrajk lokalnih mehaničara, uz podršku sindikata metalaca, jer je američka kompanija Tesla odbijala potpisati kolektivni ugovor. Na sjeveru Europe uobičajena je praksa da se plaće i uvjeti rada dogovaraju kroz kolektivne ugovore.

‘I bogati moraju poštivati pravila’

Europski povjerenik za zapošljavanje stao je, očekivano, na stranu radnika: nije prihvatljivo da Elon Musk odbija potpisati kolektivni ugovor s radnicima koji rade u njegovoj kompaniji, kazao nam je tada u razgovoru Schmit. I najbogatiji čovjek na svijetu, naglasio je, “mora poštivati pravila, zakone i tradiciju” europskih država.

Europski povjerenik, koji želi postati šef Europske komisije, nije nesklon ni četverodnevnom radnom tjednu, o čemu je nedavno pisao Euractiv, mada ističe da o tome ne postoji zajedničko stajalište EU-a i da je to pitanje dogovora među socijalnim partnerima unutar svake države ili sektora. Upozorava, nadalje, da najveći problem EU-a nije nezaposlenost, nego nedostatak radnika i neusklađenost vještina s potrebama tržišta rada.

Podrška iz Njemačke i Španjolske

Uz to, zagovara oprezan pristup kad je u pitanju podizanje dobi za umirovljenje – tema koja je, zbog starenja stanovništva, aktualna u mnogim članicama EU-a. “Ako želite da ljudi rade dulje, morate ih pripremiti za to. Tu su u pitanju uvjeti rada i ulaganje u njihove vještine, kako bi se mogli razvijati i promijeniti način na koji rade. Ako mislite da bi netko mogao raditi na isti način s 20 godina kao kad ima 64, onda to nije realno”, izjavio je u intervjuu za France 24.

U kandidaturi Schmita podržavaju dvije najutjecajnije stranke unutar grupacije, njemački SPD i španjolski PSOE, koje su na vlasti i koje imaju svoje ljude u Europskom vijeću, kancelara Scholza i premijera Sancheza. Europsko vijeće je u konačnici instanca koja će odlučiti tko će u sljedećem mandatu voditi Europsku komisiju.

Trebali bi to učiniti poštujući koncept Spitzenkandidata, ali iskustvo iz 2019. pokazuje da to ne mora biti tako – tada je u igri bilo nekoliko vodećih kandidata glavnih političkih skupina, ali je predsjednica Komisije postala bivša njemačka ministrica koju u kampanji nitko nije ni spomenuo.

Socijalisti na korak do Komisije

Te 2019. činilo se u jednom trenutku da su socijalisti na korak od preuzimanja Komisije, zahvaljujući neformalnom dogovoru između ključnih političara na marginama summita G20 u Osaki. Međutim, plan da nizozemski socijaldemokrat Frans Timmermans dođe na čelo Komisije, koji je navodno podržavala i tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, izazvao revolt unutar Merkeličine stranačke grupacije, Europske pučke stranke. Timmermansu se usprotivio i šef HDZ-a Andrej Plenković, koji također pripada EPP-u-

Pučani su osvojili najviše mandata na izborima za Europski parlament – ishod koji se predviđa i za nadolazeće izbore – pa je njihov Spitzenkandidat Manfred Weber trebao biti u poziciji da preuzme Komisiju. No, budući da u Europskom vijeću (koje čine šefovi država ili vlada svih zemalja članica) oko Webera nije bilo konsenzusa, a odlučuje se jednoglasno, u pregovorima iza zatvorenih vrata iz šešira je izvučeno ime Ursule von der Leyen, kao kompromis – da to ne bude Weber, ali da ipak bude netko iz EPP-a.

Schmitova nemoguća misija

Ankete i ovoga puta predviđaju da će EPP dobiti najviše zastupnika na lipanjskim izborima, a socijalisti biti odmah iza njih. To stavlja Schmita u poziciju da bude najistaknutiji protukandidat aktualnoj predsjednici Komisije, ako se ona kandidira za novi mandat. Telegramovi izvori tvrde da je gotovo sigurno da hoće i da bi to trebala objaviti sredinom veljače, u Berlinu.

Uz Ursulu von der Leyen kao vodeću kandidatkinju po anketama vodeće stranačke grupacije u EU, kandidata europskih socijalista čeka teška, ako ne i nemoguća misija: s obzirom da bi pučani trebali osvojiti najveći broj zastupničkih mandata, njihova kandidatkinja ima gotovo siguran novi mandat na čelu Komisije (ako odluči ući u utrku). Ali u politici, nacionalnoj ili europskoj svejedno, nema nikakvih jamstava. Treba samo pitati Manfreda Webera.