Ovo će biti godina u kojoj će Fuchs pokušati popraviti školstvo; donosimo sve ključne zakone koji se mijenjaju
Mijenjaju se zakoni koji definiraju sve, od vrtića i škola, preko fakulteta do znanosti
U godini pred nama, Ministarstvo znanosti i obrazovanja pod Radovanom Fuchsom sprema se na veliki zakonodavni poduhvat. Donosit će se posve novi ili izmijenjeni ključni zakoni koji definiraju cijelu obrazovnu vertikalu, od vrtića do fakulteta, instituta i znanstvenog okvira. Osam je takvih zakona, a od njih su dakako najvažnija dva temeljna – Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Aktualni zakon, koji definira osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, od donošenja 2008. godine doživio je 14 izmjena koje, prema mišljenju Ministarstva, nisu riješile sve uočene nedostatke specifične za osnovnu i srednju školu. Zato idu u donošenje novoga zakona, čije se upućivanje u proceduru Vlade očekuje u 3. kvartalu ove godine. Tim će se zakonom, između ostalih, propisati odredbe koje će omogućiti izvođenje dugo očekivane cjelodnevne nastave u školama.
Rješavanje problema poplave petica
Zakon se, u tom dijelu, usklađuje s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., u sklopu kojih su predviđena ozbiljna financijska sredstva za izgradnju novih školskih kapaciteta kako bi se svugdje zaista i moglo raditi u jednoj smjeni, što je pretpostavka cjelodnevne nastave. Namjerava se urediti i izvođenje nastave na jeziku i pismu nacionalne manjine koje “dosadašnjim Zakonom nije bilo propisano na način kako je utvrđeno državnim pedagoškim standardima”.
Izrazito zanimljivo za sve koji se krajem svake školske godine hvataju za glavu zbog poplave tzv. superodlikaša i načina ocjenjivanja u školama; zakonom se želi omogućiti drukčiji način praćenja i vrednovanja učeničkih postignuća te način upisa u srednje škole. S obzirom na to da se ova tema iz godine u godinu propituje u medijima, za očekivati je da će se Ministarstvo krajnje ozbiljno pozabaviti problemom poplave petica i stresnim modelom upisa u srednje škole.
Ključni visokoobrazovni zakoni
U 2022. godini znanstvena će zajednica dobiti novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Aktualni je donesen 2003. godine i uz brojne je izmjene i dopune teško primjenjiv na znanstvenu stvarnost 19 godina kasnije. Ključna stvar koja se očekuje od novoga Zakona o znanosti – što Fuchsu nije uspjelo u prvom ministarskom mandatu prije desetak godina – jest propisivanje modela financiranja visokih učilišta koje će se temeljiti na ugovorenim rezultatima između sveučilišta ili instituta s državom.
Sukladno tome, regulirat će se namjensko trošenje sredstava visokih učilišta što je nekima, vidjeli smo posljednjih godina, velika boljka. Zakonom se namjeravaju jačati infrastrukturni i organizacijski kapaciteti visokih učilišta kroz poboljšanje njihovog ustroja. Drugim riječima, kroz mogućnosti promjene njihovog ustroja, pokušat će se omogućiti veća upravljivost sveučilištima. Taj bi se zakon pred Vladom trebao naći u 1. kvartalu ove godine, kao još jedan teškaš u ovoj kategoriji – Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
Njime se žele propisati stroži uvjeti ocjenjivanja kvalitete visokih učilišta i njihovih studijskih programa. Pritom će se potaknuti preispitivanje onih programa koje godišnje upisuje nula, jedan ili dva studenta. Prema neslužbenim procjenama, takvih je na našim sveučilištima između 50 i 100 od ukupno 1650. Zakonom se dodatno želi regulirati Agencija za znanost i visoko obrazovanje, ključna ustanova zadužena za procjenu kvalitetu fakulteta i programa koje provode. Ujedno se želi smanjiti utjecaj fakulteta i sveučilišta na jedno od ključnih tijela Agencije – Akreditacijski savjet – koje daje mišljenja o njihovoj kvaliteti.
Prepoznavanje stručnih studija
Izmjene i dopune Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, koje slijede u 4. kvartalu, najviše će razveseliti studente stručnih studija, koji su u jedinstvenoj nezavidnoj poziciji na razini cijele EU. Naime, kada završe diplomski stručni studij, ti studenti postaju stručni specijalisti, što je naziv koji ne postoji nigdje u EU. Ti su studenti, po završetku studija, neprepoznati na tržištu rada RH i EU, a izmjene koje slijede trebale bi unaprijediti njihovu prepoznatljivost.
Donosi se i novi Zakon o priznavanju inozemnih kvalifikacija; ovaj je zakon široj javnosti jasnije prispodobiv pod pojmom nostrifikacije diploma. Prema najavama, u ovome se segmentu ide prema uvođenju jače kontrole kvalitete inozemnih diploma koje se namjeravaju priznati u RH. Posve plastično, hrvatski se visokoobrazovni sustav želi zaštititi od škart diploma koje najčešće dolaze iz hrvatskog susjedstva, a o čemu mediji često izvještavaju.
Poticanje strukovnjaka prema potrebama tržišta
Novi Zakon o udžbenicima pred Vladom bi se trebao naći u 3. kvartalu ove godine, a njime se – najavljuje Ministarstvo – želi “unaprijediti kvaliteta udžbenika za osnovnu i srednju školu u skladu s cjelovitom reformom odgoja i obrazovanja”. Definirat će se i regulirati, najavljuju, pitanja tiskanih udžbenika s elektroničkim dijelom i digitalnih obrazovnih sadržaja. Izmjene i dopune slijede u Zakonu o strukovnom obrazovanju, i to u 1. kvartalu. Njima se želi uskladiti upisivanje učenika u strukovne programe s potrebama koje postoje na tržištu rada.
Ministarstvo ovim zakonom namjerava uvesti mehanizme za poticanje učenika da odaberu “tržišno opravdane kvalifikacije”, odnosno usmjeravati ih prema zanimanjima za kojima postoji potražnja. Pritom se namjerava uvesti sustav stipendiranja za one učenike koji se opredjeljuju za strukovna deficitarna zanimanja, posebno one u slabije razvijenim sredinama i regijama RH. U konačnici, ove bi godine trebale biti donesene i izmjene i dopune Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.
Kao najznačajnija, prema dosadašnjim najavama, ističe se promjena u duljini pohađanja obavezne predškole. Dosad, naime, godinu prije polaska u osnovnu školu, svako dijete mora pohađati godinu dana tzv. predškole. Namjeravanom izmjenom, koju je u prosincu predstavio Fuchs na Vladi, taj će se period povećati na dvije godine “kako bi se smanjila razlika među djecom na početku osnovnog obrazovanja koja je trenutačno prisutna”. Ovaj tekst svakako će, krajem godine, biti dobro polazište za provjeru uspješnosti Fuchsovih ovogodišnjih, ambicioznih planova.