Ovo će biti zanimljivo. Bruxelles predlaže potpuno novi način na koji bismo EU novcem financirali pruge, vodovode, vrtiće...
Pojednostavljeno, bez reformi ne bi bilo ni isplata EU novca. Na sličan način funkcionira postpandemijski fond za oporavak
Način na koji Hrvatska i ostale slabije razvijene članice Europske unije dobivaju europski novac mogao bi se u budućnosti iz temelja promijeniti: umjesto da se sredstva isplaćuju prema zajedničkim kriterijima, financiranje iz EU fondova moglo bi biti direktno vezano uz provedbu nacionalnih reformi. Ideju, o kojoj je prvi pisao Politico, iznijela je Europska komisija u izvješću o koheziji, objavljenom ove srijede.
Kohezijska politika glavna je investicijska politika EU-a kojoj je svrha pomoći siromašnijim regijama da uhvate razvojni korak s bogatijima. U zajedničkom proračunu EU-a za to je do 2027. osigurano 392 milijarde eura. Hrvatskoj je, u istom razdoblju, iz različitih fondova (bez poljoprivrede) na raspolaganju oko devet milijardi eura. Način na koji se taj novac troši već je dogovoren i tu se ništa neće mijenjati.
Prvo reforme, onda novac
No, Komisija već razmatra opcije za budućnost: „važno je procijeniti“, pišu u izvješću, bi li model u kojem bi isplate europskog novca bile vezane „uz postizanje rezultata (umjesto naknade nastalih troškova)“ mogao smanjiti administrativno opterećenje pri korištenju fondova, ali i ubrzati provedbu i povećati usmjerenost na rezultate.
U Bruxellesu se pritom pozivaju i na iskustva s Mehanizmom za oporavak i otpornost (RRF, engleska kratica). Postpandemijski fond, koji je uspostavljen ad hoc, dizajniran je tako da se novac isplaćuje državama članicama u ratama, i to isključivo nakon što njihove vlade provedu dogovoreni set reformi. To je prvi europski program u kojem je novac tako direktno vezan uz nacionalne reformske mjere.
Nagrada za napredak
„Sredstva u okviru RRF-a isplaćuju se nakon postizanja ciljeva koji predstavljaju konkretne korake država članica u provedbi reformi i investicija, čime se nagrađuje napredak na tom putu“, pojašnjava Komisija način na koji funkcionira fond za oporavak. Ovakva kombinacija reformi i ulaganja poticaj je da se reforme, koje su odavno bile potrebne, doista provedu, ocjenjuje europska administracija.
U svome izvješću Komisija tvrdi i da postoji „široka podrška“ da se na razini EU-a uspostave financijski instrumenti koji će biti povezani s konkretnim učinkom i rezultatima. Koliko je ta podrška doista široka, pokazat će, međutim, tek razgovori i pregovori među zemljama članicama.
Tko je za, tko protiv?
Za očekivati je da će države, koje prati glas da su proračunski jastrebovi, biti vrlo sklone ovakvom uvjetovanju isplata zajedničkog novca. S druge strane, zemlje koje se pretežno oslanjaju na EU sredstva – ne samo Hrvatska, već i druge srednjoeuropske i južne članice – neće nužno biti oduševljene ovom idejom.
Politico, pak, ocjenjuje da se o ovome počinje pričati i zbog priprema za moguće proširenje EU-a na države zapadnog Balkana i Ukrajinu. S obzirom da je riječ o zemljama s nižim BDP-om od europskog prosjeka, kohezijska sredstva bit će, jednom kad uđu, u velikim iznosima preusmjerena na njih.
Ovisni o EU novcu
Ideja koju Komisija razmatra u svom izvješću zasad je samo to, ideja – da bi se krenulo u njezinu eventualnu realizaciju, najprije mora postati formalni prijedlog (iznosi ga Komisija), a potom se oko prijedloga moraju usuglasiti države članice. S obzirom da su na vratima europski izbori (početkom lipnja), time će se baviti novi sastav Europske komisije.
Ima još, dakle, dosta vremena do eventualno novih pravila za korištenje EU novca; ako budu dogovorena, primjenjivat će se tek od 2028. No, ova je tema (kojom će se očito baviti sljedeća Vlada) za Hrvatsku i dalje vrlo relevantna: prema jednom često citiranom podatku, 80 posto javnih investicija financiramo upravo europskim sredstvima. Pravila po kojima ćemo ih dobivati i trošiti utjecat će direktno na razvoj Hrvatske.