Ovo će biti zanimljivo. Nakon što su propali milijuni doza cjepiva, Vlada nam potvrdila: ‘EU želi zajednički kupovati nova’
Hrvatska je, kako upravo doznajemo iz Ministarstva zdravstva, potvrdila da je “potencijalno zainteresirana” za sudjelovanje
U jeku pandemije covida-19, zajednička kupnja cjepiva trebala je biti europska priča o uspjehu, priča o tome kako se, usred povijesne krize, u praksi potvrdila vrijednost i svrha Europske unije. No, umjesto da bude isključivo priča o uspjehu, posao su pratile kontroverze od kojih neke ni do danas nisu razriješene.
U Hrvatskoj je, pak, europska nabavka cjepiva naišla na drugačiju vrstu problema: nimalo iznenađujuće, Vladina kampanja cijepljenja je podbacila, u usporedbi s većinom EU članica interes građana bio je relativno slab, pa je najmanje sedam milijuna doza kupljenog i dostavljenog cjepiva – a s njima i pozamašna svota eura mjerena barem u više desetaka milijuna – otišlo u vjetar.
Razgovara se unutar EU
Unatoč svemu, EU bi se mogla upustiti u novu zajedničku kupnju cjepiva, javlja ovih dana europski portal Politico. Prema njihovim izvorima, razmatra se raspisivanje novog zajedničkog natječaja, nešto drugačije koncipiranog od one prve, pandemijske procedure, za nabavku mRNA cjepiva protiv covida. To bi bio prvi takav natječaj otkako je pandemija službeno završila.
Upravo se, doznaje Politico, “procjenjuju potrebe i interes država članica za dodatnim cjepivima” i, ako se pokaže da su najmanje četiri zemlje zainteresirane, Europska komisija spremna je pokrenuti proceduru. Više država članica potvrdilo im je da se o tome razgovara na razini EU-a.
Milijuni doza viška
Hrvatska je, kako smo spomenuli, nakon zajedničke kupnje cjepiva u jeku pandemije, ostala s milijunima neiskorištenih doza viška. Do travnja ove godine dostavljeno nam je 12,2 milijuna doza, ali samo ih je 5,3 milijuna iskorišteno za cijepljenje građana. Više od dva milijuna doza propalo je na skladištima jer im je istekao rok trajanja.
Pa ipak, bude li nove zajedničke nabavke, Hrvatska će se u nju uključiti. U lipnju ove godine Hrvatska je, kako upravo doznajemo iz Ministarstva zdravstva, potvrdila da je “potencijalno zainteresirana” za sudjelovanje u zajedničkoj nabavi. No, poučeni iskustvom, u resoru ministra Vilija Beroša ovoga puta su prilično oprezni u pogledu obveza koje su spremni preuzeti.
Lekcija iz prve nabave
Prema EU komunicirali su, kažu, “da ćemo razinu do koje ćemo se obvezati prilagođavati strategiji cijepljenja, epidemiološkoj situaciji i uvjetima združene nabave”. Prošli puta se višak naručenih doza brojao u milijunima. A kad je cijepljenje praktički stalo, države su, zbog obvezujućih ugovora potpisanih na vrhuncu pandemije, morale i dalje redovito preuzimati i plaćati nove doze.
U Hrvatsku je, recimo, samo od siječnja do travnja ove godine – kada se praktički više nitko nije cijepio i netom prije nego što je proglašen kraj pandemije – stiglo 566.200 doza, pokazuje službeni odgovor Ministarstva na zastupničko pitanje. U Ministarstvu zdravstva ipak smatraju da za zemlju veličine Hrvatske zajednički tender ima smisla.
Lakše je pregovarati
Zbog brojnosti stanovništva EU je u boljoj pregovaračkoj poziciji nego države članice pojedinačno, ističu, a to je “posebno važno za zemlje poput Hrvatske s malim brojem stanovnika, jer bi takve zemlje u slučaju globalne nestašice mogle ostati bez cjepiva ili nabaviti nedovoljno cjepiva”.
Trenutno, međutim, nisu problem nestašice, nego višak. Hrvatska, kao i druge članice, i dalje preuzima cjepivo Pfizera, čiji je ugovor na razini EU-a važeći do 2027. Upravo u ovim tjednima – tijekom rujna i listopada – stiže 301.440 doza cjepiva, baziranog na podvarijanti virusa koja je trenutno dominira u zemljama EU.
Iz Ministarstva, pak, optimistično procjenjuju da bi većina doza tog cjepiva mogla biti utrošena, “ako će odaziv na cijepljenje biti jednak odazivu koji godinama imamo na cijepljenje protiv gripe”. Optimizma je, međutim, i ranije bilo u izobilju. Kao i neiskorištenog cjepiva.