Piše Jagoda Marić: Vladina odluka o PDV-u bila je potpuni promašaj, država je izgubila stotine milijuna eura

Ministarstvo je samo priznalo da nije došlo do nižih cijena zbog nižeg PDV-a

Hrvatska je, uz baltičke zemlje i Slovačku, u zadnje dvije i pol godine među svim članicama EU-a bila najviše pogođena rastom cijena hrane. Priznala je to i Vlada u svojoj prepisci s Europskom komisijom u pripremi proračunskih dokumenata u listopadu ove godine.

Isto potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), po kojima je hrana u Hrvatskoj u studenome ove godine bila skuplja za oko 37 posto u odnosu na isti mjesec 2021. godine.

Sniženje stope PDV-a ne snižava cijene

Ministarstvo financija je u utorak podsjetilo na već zaboravljeni potez Vlade koji je trebao pomoći u spašavanju životnog standarda građana, ali na kraju nije postigao željeni učinak.

Vlada je odlučila od početka travnja 2022. godine proširiti primjenu snižene stope PDV-a, osim na energente, i na brojne prehrambene proizvode, ali spuštanje PDV-a na pet posto na dječju hranu, jestiva ulja, svježe i rashlađeno meso, svježe povrće, jaja i brojne druge proizvode nije utjecalo na snižavanje cijena.

Upozorava na to i Ministarstvo u Obrascu naknade procjene izmjena Zakona o PDV-u.

Otišlo u marže i troškove poslovanja

Već ranije u javnost su izlazili detalji analize koju je provelo Ministarstvo financija prikupljajući podatke od oko 30 tisuća trgovačkih društava.

I sam ministar Marko Primorac govorio je da sniženje PDV-a nije imalo učinak na maloprodajne cijene kakav se očekivalo, a sad je objavom naknadne procjene i službeno stavljena točka na još jedan neuspio pokušaj vlasti u Hrvatskoj da snižavanjem PDV-a snize i cijene u maloprodaji.

“Analizom podataka iz zaprimljenih PDV obavijesti utvrđeno je da porezni obveznici nisu snizili cijene u iznosu sniženog PDV-a na dan 1. travnja 2022., u odnosu na ranije razdoblje, nego su sniženje stope PDV-a iskoristili za povećanje marže ili pokrivanje troškova poslovanja”, navodi Ministarstvo u svojoj procjeni. Država se tako odrekla stotina milijuna eura godišnje, a malo je tog novca završilo kod građana kojima je bio namijenjen.

Cijene su zapravo ubrzo – rasle

Bilo bi zanimljivo kad bi se mogla napraviti analiza o tome koliko bi cijene hrane, zbog povećanja troškova i marži, rasle da nije bilo sniženja PDV-a. Ili su možda svi koji čine lanac proizvodnje i prodaje hrane naprosto osjetili priliku koju nisu mogli propustiti.

Dodaju iz Ministarstva i da je analiza, koju su izradili na osnovu podataka koje su im dostavili sami trgovci, pokazala da osim što su cijene na dan 1. travnja 2022. uglavnom zadržane ili uvećane, da je već dana 30. travnja 2022. došlo do daljnjeg povećanja cijena za te skupine proizvoda.

Zaključak Ministarstva

“Iz provedene analize na temelju naknadne procjene učinka razvidno je da se širenjem primjene snižene stope ne mogu osigurati željeni efekti sniženja cijena za obuhvaćene proizvode”, zaključuje Ministarstvo. Taj je zaključak sličan svakom ranijem zaključku nakon određene faze snižavanja PDV-a u Hrvatskoj, a takvi su pokušaji započeli odmah nakon primjene Zakona o PDV-u 1998. godine.

Nulta stopa, uvedena godinu dana kasnije, uz opću stopu od 22 posto, nije donijela očekivano sniženje cijena kruha ili knjiga, a tako je bilo svaki put kad se pojedina Vlada, a činile su to i lijeve i desne, odlučila snižavati stope na određene proizvode i usluge.

I bez inflacije sniženja nije bilo, a objašnjenja su najčešće bila da snižena stopa dolazi u vrijeme kad su troškovi iziskivali povećanje cijena pa se to neće dogoditi u iznosu koji je bio planiran.

Oprez kod predizbornih obećanja

Kako su zahtjevi za snižavanje PDV-a na pojedine usluge i proizvode uvijek na stolu, a političari im odluče udovoljiti u predizborno vrijeme, bilo bi dobro da svi koji koketiraju s takvim idejama dobro prouče podatke koje je u sklopu naknadne procjene dalo Ministarstvo i iz kojih se jasno vidi kako su se po mjesecima kretale cijene pojedinih proizvoda na koje je snižena stopa PDV-a.

Mogu posegnuti i za onom procjenom koja problematizira snižavanje stopa PDV-a iz 2019. godine, koja također nije imala učinke u maloprodaji.