Plenković je kukao da će Milanović izbornom srijedom smanjiti hrvatski BDP. Provjerili smo, veću štetu rade neradne nedjelje
Tehnički premijer je spominjao i 300 milijuna eura štete
Teško netko može precizno izmjeriti koliko je održavanje parlamentarnih izbora srijedom doista utjecalo na podizanje izlaznosti na 62,3 posto, iako dio stručnjaka ističe da je i to jedan od razloga većeg sudjelovanja građana u izborima. Međutim, odluka predsjednika Republike Zorana Milanovića da se izbori održe u srijedu, 17. travnja, nikako nije “sjela” premijeru i predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću. On je u nekoliko navrata u kampanji kritizirao taj Milanovićev izbor, ističući kako će to negativno utjecati na hrvatski BDP.
HDZ je na kraju relativni pobjednik izbora, iako je u odnosu na izbore 2020. godine koalicija koju je predvodio izgubila pet mandata. Plenković ni u “svečarskom” govoru nakon objave rezultata izbora nije propustio napomenuti da su izbori, “zahvaljujući Milanoviću održani u bizaran dan u srijedu” dodajući da su tako “pod navodnicima, pridonijeli hrvatskom BDP-u i praktičnosti obrazovanja i zdravstva i niza drugih aktivnosti“. Osim što se na održavanje demokratskih izbora ne može staviti cijena, nitko naravno neće moći izmjeriti ni koliko je neradna srijeda utjecala na hrvatski BDP u ovoj godini te je li to više od 300 milijuna eura kako je to znao u svojim istupima spomenuti Plenković.
Što kaže sustav fiskalizacije
Ipak, može se izmjeriti koliko je održavanje izbora utjecalo na potrošnju, koja je glavna sastavnica hrvatskog BDP-a. Dovoljno dobre podatke za takvu ocjenu daju podaci iz sustava fiskalizacije koje svakodnevno objavljuje Porezna uprava.
Lani je, primjerice, preko tih računa izmjeren promet od oko 40 milijardi eura, što je 52,7 posto hrvatskog BDP-a. Protekle srijede u svim je djelatnostima kroz sustav fiskalizacije zabilježen promet od 70,52 milijuna eura, što je 40 posto manje od prometa koji je ostvaren u srijedu tjedan dana prije održavanja izbora.
No, kad se gleda promet kroz cijeli tjedan, više je nego jasno da se on s izborne srijede prelio na ostale dane i da nije došlo do nekog snažnog pada. U tjednu održavanja parlamentarnih izbora vrijednost prometa kroz sustav fiskalizacije bila je 737 milijuna eura, što je 5,9 posto manje nego tjedan dana ranije.
Veća šteta od neradnih nedjelja
To jasno pokazuje da se promet s izborne srijede, kada nisu radili svi, prelio na ostale dane u tjednu. Upravo je to prelijevanje prometa na ostale dane bilo jedan od argumenata Plenkovićeve Vlade kad je odlučila zabraniti rad u trgovini nedjeljom i blagdanima.
Kako podaci iz sustava fiskalizacije pokazuju, to se doista i dogodilo, s time da je režim rada na dan izbora bio manje restriktivan nego nedjeljom. Pokazuje to i vrijednost prometa u sustavu fiskalizacije koji je i u nedjelju prije izbora i u nedjelju poslije izbora bio oko 43 posto manji nego na dan održavanja izbora.