Nije, izgleda, bilo dovoljno da se ministar pravosuđa i uprave u utorak u Saboru sramoti ne znajući objasniti je li zakon čije izmjene predlaže na snazi ili nije. Možda je, slušajući objašnjenja Ivana Malenice, Andreja Plenkovića i ostalih virtuoza na vlasti, Zakon o izbornim jedinicama uradak s područja kvantne mehanike – pa u isto vrijeme i jest i nije na snazi?
Nije bilo dovoljno ni to što se izmjena tog zakona donosi u hitnom postupku, unatoč tome što nužnost hitnog postupka treba itekako argumentirati. Što Vlada nije napravila čime doslovno izaziva Ustavni sud da ili pljune na dosadašnju vlastitu praksu ili im ukine i izmjenu zakona o kojoj će se glasati sutra.
Nije bilo dovoljno što su se prvo vlastitim prezirom prema dobroj demokratskoj praksi, pa onda višemjesečnom aljkavošću i improvizacijom uopće doveli u situaciju da Zakon o izbornim jedinicama ne bude donesen do 1. listopada – zbog čega ovaj tjedan i traje cirkus s njegovim izmjenama.
Problemi i s trial verzijom zakona
Ništa nije bilo dovoljno, jer, evo – ima još. Ovaj put se radi o Zakonu o trgovini, kojim se zabranio rad većini trgovina veći dio nedjelja u godini (dozvoljeno je 16 radnih nedjelja godišnje). U želji da se dopadne Crkvi i konzervativnijim biračima, Vlada i saborska većina donijeli su zakon za koji je već u prvih nekoliko dana primjene postalo jasno da će se sudariti s golemim problemima u stvarnom životu.
Iako je ova godina tek trial verzija primjene zakona, jer se on odnosi samo na drugu polovicu 2023. (u kojoj smo imali tek 10 neradnih nedjelja, dok će dogodine ta brojka iznositi – 36), nezgodne posljedice su već sad jasne. Benzinske crpke su se nedjeljom pretvorile u mini trgovačke centre, s pripadajućim gužvama, a odlazak u kupovinu subotom često zahtijeva precizno planiranje i solidnu količinu strpljenja.
Deva kroz ušicu igle
A onda se približio blagdan Svih svetih. Suočeni s perspektivom zatvorenih cvjećarni, čelnici jedinica lokalne samouprave krenuli su koristiti još jednu od rupa u zakonu proglašavajući srijedu, 1. studenog sajmenim danom ne bi li građanima koji idu na groblja omogućili da mogu kupiti cvijeće i svijeće.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Osjetivši da bi opet mogao ostati s pogrešne strane nezadovoljstva građana, jučer se oglasio i premijer Andrej Plenković. “Donijet ćemo odluku na Vladi da bi taj dan iznimno mogle raditi specijalizirane prodavaonice, prodavati se cvijeće i svijeće, kako bi ono što je naša tradicija i poštovanje prema onima kojih nema bili sasvim normalni”, kazao je premijer u Rijeci.
Stanoviti problem bi možda mogla predstavljati činjenica da je to što Plenković obećava po postojećem Zakonu o trgovini – praktički nemoguće. Vlada može (članak 57., stavak 3.) svojom odlukom odrediti “prodajne objekte koji su dužni raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj”. Ali, provući ideju o kojoj govori Plenković kroz ovu zakonsku odredbu bit će kao provući devu kroz ušicu igle.
Pivica i krizanteme
Ako se Vlada, naime, pozove na članak 57. Zakona o trgovini, to će značiti da će sve cvjećarne i slične trgovine morati raditi na Sve svete. Zakon je jasan – ne postoje ni objektivni, ni subjektivni razlozi da neka cvjećarnica bude zatvorena 1. studenog – one će Vladinom odlukom biti “dužne raditi”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
I jasno je da se u njima neće moći kupiti tek “cvijeće i svijeće” kako to najavljuje Plenković. Mnoge od takvih trgovina imaju u svojoj ponudi i razne druge artikle, poput zemlje, lonaca, poljoprivrednih preparata, začinskog bilja i sličnog. Nema sumnje da će neki od poduzetnijih cvjećara iskoristiti priliku pa će – kad već moraju biti otvoreni – 1. studenog imati i još malo širu ponudu, pa će se uz police s krizantemama i svijećama naći i kakav ormarić s kruhom, grickalicama, možda i kojom pivicom. Jer, zašto bi samo benzinske postaje mogle biti mini trgovački centri?
U čekanju sljedeće havarije
Stvar može biti i još gora, Plenkovićeva želja da se na normalan način obilježi “naša tradicija i poštovanje prema onima kojih nema”, mogla bi se sudariti s Ustavom. Jer, ako se rigidna odredba zakona kojom su odlukom Vlade trgovine dužne raditi predstavi imalo mekše, radit će se o neustavnom preuzimanju ovlasti Sabora. Hrvatski sabor je, naime, tijelo koje donosi zakone, a ne Vlada. Odluka o obaveznom radu cvjećarni koja i ne bi bila toliko obavezna mogla bi se protumačiti kao de facto izmjena zakona i samim time, kao neustavna.
Jasno je da bi saborska većina i u ovom slučaju bez pogovora ispunila političku volju Vlade, odnosno Andreja Plenkovića, i izmijenila zakon – samo da je za to imala vremena. Ali Svi sveti su za dva tjedna i nema teorije da se provede procedura potrebna za izmjenu zakona.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Jednostavno, dečkima i curama na vlasti nije pala na pamet mogućnost da će zabranom rada nedjeljom doći u nezgodnu situaciju sa Svim svetima i običajem da se tad na groblja ide sa cvijećem i svijećama – sve dok ih nezgodna situacija nije lupila u nos. Pa će sad u zadnji tren improvizirati, natezati zakon i driblati Ustav kako ih prvog dana studenog ne bi poklopio bijes građana. Nadajući se kako će sljedeći sudar prohibicijskog zakona sa stvarnim životom ipak biti blaži. Ili barem – poslije izbora.
Plenković se neviđeno zapetljao sa zakonom o zabrani rada nedjeljom: ako dozvoli cvjećarima da rade na Sisvete, prekršit će Ustav
Prema propisima, Vlada uopće ne može donositi ovakve izuzetke od zabrane rada nedjeljom, kakve najavljuje premijer
Plenkoviću i njegovima nije pala na pamet mogućnost da će zabranom rada nedjeljom doći u nezgodnu situaciju sa Svim svetima i običajem da se tad na groblja ide sa cvijećem i svijećama - sve dok ih nezgodna situacija nije lupila u nos. Pa će sad u zadnji tren improvizirati, natezati zakon i driblati Ustav kako ih prvog dana studenog ne bi poklopio bijes građana
Nije, izgleda, bilo dovoljno da se ministar pravosuđa i uprave u utorak u Saboru sramoti ne znajući objasniti je li zakon čije izmjene predlaže na snazi ili nije. Možda je, slušajući objašnjenja Ivana Malenice, Andreja Plenkovića i ostalih virtuoza na vlasti, Zakon o izbornim jedinicama uradak s područja kvantne mehanike – pa u isto vrijeme i jest i nije na snazi?
Nije bilo dovoljno ni to što se izmjena tog zakona donosi u hitnom postupku, unatoč tome što nužnost hitnog postupka treba itekako argumentirati. Što Vlada nije napravila čime doslovno izaziva Ustavni sud da ili pljune na dosadašnju vlastitu praksu ili im ukine i izmjenu zakona o kojoj će se glasati sutra.
Nije bilo dovoljno što su se prvo vlastitim prezirom prema dobroj demokratskoj praksi, pa onda višemjesečnom aljkavošću i improvizacijom uopće doveli u situaciju da Zakon o izbornim jedinicama ne bude donesen do 1. listopada – zbog čega ovaj tjedan i traje cirkus s njegovim izmjenama.
Problemi i s trial verzijom zakona
Ništa nije bilo dovoljno, jer, evo – ima još. Ovaj put se radi o Zakonu o trgovini, kojim se zabranio rad većini trgovina veći dio nedjelja u godini (dozvoljeno je 16 radnih nedjelja godišnje). U želji da se dopadne Crkvi i konzervativnijim biračima, Vlada i saborska većina donijeli su zakon za koji je već u prvih nekoliko dana primjene postalo jasno da će se sudariti s golemim problemima u stvarnom životu.
Iako je ova godina tek trial verzija primjene zakona, jer se on odnosi samo na drugu polovicu 2023. (u kojoj smo imali tek 10 neradnih nedjelja, dok će dogodine ta brojka iznositi – 36), nezgodne posljedice su već sad jasne. Benzinske crpke su se nedjeljom pretvorile u mini trgovačke centre, s pripadajućim gužvama, a odlazak u kupovinu subotom često zahtijeva precizno planiranje i solidnu količinu strpljenja.
Deva kroz ušicu igle
A onda se približio blagdan Svih svetih. Suočeni s perspektivom zatvorenih cvjećarni, čelnici jedinica lokalne samouprave krenuli su koristiti još jednu od rupa u zakonu proglašavajući srijedu, 1. studenog sajmenim danom ne bi li građanima koji idu na groblja omogućili da mogu kupiti cvijeće i svijeće.
Osjetivši da bi opet mogao ostati s pogrešne strane nezadovoljstva građana, jučer se oglasio i premijer Andrej Plenković. “Donijet ćemo odluku na Vladi da bi taj dan iznimno mogle raditi specijalizirane prodavaonice, prodavati se cvijeće i svijeće, kako bi ono što je naša tradicija i poštovanje prema onima kojih nema bili sasvim normalni”, kazao je premijer u Rijeci.
Stanoviti problem bi možda mogla predstavljati činjenica da je to što Plenković obećava po postojećem Zakonu o trgovini – praktički nemoguće. Vlada može (članak 57., stavak 3.) svojom odlukom odrediti “prodajne objekte koji su dužni raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj”. Ali, provući ideju o kojoj govori Plenković kroz ovu zakonsku odredbu bit će kao provući devu kroz ušicu igle.
Pivica i krizanteme
Ako se Vlada, naime, pozove na članak 57. Zakona o trgovini, to će značiti da će sve cvjećarne i slične trgovine morati raditi na Sve svete. Zakon je jasan – ne postoje ni objektivni, ni subjektivni razlozi da neka cvjećarnica bude zatvorena 1. studenog – one će Vladinom odlukom biti “dužne raditi”.
I jasno je da se u njima neće moći kupiti tek “cvijeće i svijeće” kako to najavljuje Plenković. Mnoge od takvih trgovina imaju u svojoj ponudi i razne druge artikle, poput zemlje, lonaca, poljoprivrednih preparata, začinskog bilja i sličnog. Nema sumnje da će neki od poduzetnijih cvjećara iskoristiti priliku pa će – kad već moraju biti otvoreni – 1. studenog imati i još malo širu ponudu, pa će se uz police s krizantemama i svijećama naći i kakav ormarić s kruhom, grickalicama, možda i kojom pivicom. Jer, zašto bi samo benzinske postaje mogle biti mini trgovački centri?
U čekanju sljedeće havarije
Stvar može biti i još gora, Plenkovićeva želja da se na normalan način obilježi “naša tradicija i poštovanje prema onima kojih nema”, mogla bi se sudariti s Ustavom. Jer, ako se rigidna odredba zakona kojom su odlukom Vlade trgovine dužne raditi predstavi imalo mekše, radit će se o neustavnom preuzimanju ovlasti Sabora. Hrvatski sabor je, naime, tijelo koje donosi zakone, a ne Vlada. Odluka o obaveznom radu cvjećarni koja i ne bi bila toliko obavezna mogla bi se protumačiti kao de facto izmjena zakona i samim time, kao neustavna.
Jasno je da bi saborska većina i u ovom slučaju bez pogovora ispunila političku volju Vlade, odnosno Andreja Plenkovića, i izmijenila zakon – samo da je za to imala vremena. Ali Svi sveti su za dva tjedna i nema teorije da se provede procedura potrebna za izmjenu zakona.
Jednostavno, dečkima i curama na vlasti nije pala na pamet mogućnost da će zabranom rada nedjeljom doći u nezgodnu situaciju sa Svim svetima i običajem da se tad na groblja ide sa cvijećem i svijećama – sve dok ih nezgodna situacija nije lupila u nos. Pa će sad u zadnji tren improvizirati, natezati zakon i driblati Ustav kako ih prvog dana studenog ne bi poklopio bijes građana. Nadajući se kako će sljedeći sudar prohibicijskog zakona sa stvarnim životom ipak biti blaži. Ili barem – poslije izbora.