Poljsku vladu kritiziraju jer građanima nije dala puno vremena da prouče plan za oporavak. Hrvatska ga nije ni objavila
Konzultacije traju do 2. travnja i otvorene su za sve građane, objašnjavaju za Telegram iz poljskog ministarstva zaduženog za fondove i regionalnu politiku
Nakon što je Hrvatska postala članica Europske unije i počela koristiti financijski izdašne europske fondove, iz HDZ-a su nerijetko kao primjer zemlje koja je uspješna u tom poslu navodili Poljsku. Ta država i njezina vojvodstva za mnoge su HDZ-ove dužnosnike bili uzor kako treba povlačiti europski novac.
Od ulaska Hrvatske u EU štošta se promijenilo. Zadnjih godina Poljska je u napetim odnosima s Bruxellesom, propituju se i kritiziraju pravosudne reforme koje provodi vlada u Varšavi, Europska komisija zbog tih mjera prijavljuje Poljsku Sudu EU, pa čak i uskraćuje financiranje nekim tamošnjim gradovima zbog njihovog odnosa prema LGBT osobama.
Što poduzetnici zamjeraju Vladi
No, budući da je upravo HDZ, još dok je bio u oporbi, bio prilično zadivljen načinom na koji Poljska uspješno povlači EU fondove, provjerili smo kako se ta država postavila prema jednom od trenutno ključnih pitanja kad se radi o europskom novcu: planu oporavka nakon korona-krize, čija će se provedba također financirati iz europskih sredstava.
U Hrvatskoj nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti danima već izaziva žestoke polemike. Poduzetnici su nezadovoljni što je Vlada većinu sredstava predvidjela za javne investicije, mada im Bruxelles – suprotno ranijim neslužbenim tumačenjima – nije postavio takve uvjete. Žale se i da nisu uključeni u izradu dokumenta koji će biti osnova za ulaganje šest milijardi eura u narednih pet godina. Zamjeraju Vladi i što nacrt još nije javno objavila.
Javne konzultacije i online rasprave
A kako to radi Poljska, zemlja koju su HDZ-ovci svojedobno smatrali uzorom kad je u pitanju EU novac? Prije desetak dana, vlada Mateusza Morawieckog predstavila je nacrt plana i o njemu otvorila javne konzultacije. Osim što građani, poduzetnici, udruge mogu slati prijedloge i sugestije, organizirane su i tri rasprave koje su se mogle pratiti online.
Konzultacije traju do 2. travnja i otvorene su za sve građane, svatko može poslati svoje mišljenje, objašnjavaju za Telegram iz poljskog ministarstva zaduženog za fondove i regionalnu politiku. Rasprave su, pak, emitirane uživo preko YouTube kanala ministarstva.
„Počeli smo konzulacije kako bismo čuli mišljenje građana“, dodaju, tvrdeći da će uzeti u obzir neke komentare, koji su u skladu s osnovama plana. Kao i hrvatska Vlada, o planu razgovaraju i s Komisijom, a finalnu verziju predat će u roku, do kraja travnja.
‘Ostalo je manje od 40 dana’
Europski mediji javljali su da se poljskoj vladi predbacuje što je ostavila premalo vremena za temeljitije konzultacije sa širom javnosti, uključujući poduzetnike, udruge i tako dalje, jer je do roka za predaju završne verzije plana ostalo svega nekoliko tjedana. U Hrvatskoj, ponovimo, nacrt plana još nije javno objavljen niti su o njemu počele konzultacije. Rok za njegovu predaju je isti, kraj travnja.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) nedavno je poslala dopis Vladi oko plana oporavka na koji im, kako doznajemo, Vlada još nije odgovorila. HUP je i preko Twittera pozvao Vladu da ih uključi u izradu „strateškog dokumenta za hrvatsko gospodarstvo“, upozorivši da je ostalo manje od 40 dana.
Koliko za privatni sektor?
Glasnogovornik Vlade Marko Milić, pak, putem Twittera poručuje da su „potpuno netočne, a već i zlonamjerne teze“ da će samo deset posto novca biti usmjereno na privatni sektor. Pregovori s Komisijom, nastavlja Milić, trajat će do kraja ožujka, a nakon toga „slijede i javne konzultacije“, uključujući i s HUP-om.
Potpuno su netočne, a već i zlonamjerne teze da će se svega 10% sredstava temeljem Plana oporavka usmjeriti na privatni sektor. Do kraja ožujka trajat će pregovori s @EU_Commission oko sadržaja NPOO-a te slijede i javne konzultacije, a naravno da ćemo se konzultirati i s @HUP_hr. https://t.co/DuDUjAscqe
— MarkoM_HR (@HrMarkom) March 8, 2021
Tvrdi i da su o tijeku izrade nacionalnog plana predstavnici HUP-a obaviješteni u nekoliko navrata, pa spominje i sastanak s predstavnicima Komisije prošlog petka. Taj su sastanak, koliko nam je poznato, inicirali poslodavci, a na njemu im je, među ostalim, potvrđeno da ne postoji formalni limit koliko sredstava mora ići na javne investicije, a koliko smije ići privatnom sektoru. O tome je u petak pisao i Telegram.
(Pre)malo vremena za raspravu
HUP i Glas poduzetnika, međutim, traže objavu cijelog dokumenta te uključivanje u njegovu izradu. Ako pregovori s Komisijom potraju do kraja ožujka, a tek nakon toga Vlada planira konzultacije, onda će se, očito, šira javna rasprava voditi u popriličnoj vremenskoj stisci: koliko će uopće biti vremena da se nacionalni plan oporavka promijeni i nadopuni?
Od vremena kada je HDZ, još kao oporbena stranka, znao spominjati Poljsku kao primjer zemlje koja je uspješna u upravljanju EU fondovima, prošlo je nekoliko godina. Štošta se otad promijenilo. HDZ, na primjer, više nije u oporbi, nego na vlasti. Ne postoji stoga niti jedna zapreka da se, u slučaju jednog od ključnih dokumenata za korištenje europskog novca, ne povedu za primjerom države koju su svojedobno rado hvalili.