Pred Antikorupcijskim vijećem Petrović i Štern, bivši članovi Ininog NO-a: 'Greške su koštale milijune dolara'

Ispričao je da je tad Kostrenčić, koji je zastupao OMV, tvrdio da je bio zainteresiran za Inu, ali im nije bilo dano pravo veta u pregovorima. “Kad su kasnije saznali da je veto uključen u uvjete kupovine, natječaj je bio gotov. Tad je već bilo jasno da je MOL krenuo na Inu. Prvo kao partner”, kazao je, javlja N1.

Promjene do kojih se dolazilo korupcijom

Dodao je: “Nakon 2009. počele su promjene ugovora do kojih je dolazilo korupcijom, ima i osuđenika. Posljedice ugovora pod koruptivnim odnosima se mogu poništiti, ali kupljene dionice se ne mogu poništiti”, rekao je. Ocijenio je i da je vlada Jadranke Kosor po njemu bila na tragovima da se Ina stabilizira.

Prisjetio se izbora Nadzornog odbora kojem je bio na čelu i koji je, koliko zna, jedini obavljen temeljem javnog natječaja. Ispričao je da se onda dogodilo nešto neuobičajeno. “Ministar Popijač me pozvao i dao listu ljudi koji su se javili na natječaj i rekao da pokušam naći ljude koji će to dobro raditi jer on nije iz struke. Doveo sam gospođu Sekulić, gospodina Vanđelića, tako je nastao NO”, kazao je.

Radili su, prisjetio se, tijekom cijele 2012. a tada su opozvani. “Napravili smo izvješće koje smo g. Petroviću i Ramljaku na čelu CERP-a predali. Oni su smatrali da ne treba, no mi smo mislili suprotno. Ne bih ulazio u izvješće, ali po meni sadrži sve što je Inu opterećivalo tad, a opterećuje i danas. Proizvođači plina su sve gori. Ina je strateški važna kompanija kojoj bi trebalo naći novi smjer”, rekao je.

Grmoja pitao za ključne probleme

Potom su počela pitanja. Nikola Grmoja pitao je za ključne probleme u upravljanu Inom i kako je MOL preuzeo kontrolu. “U obranu MOL-a, svaka kompanija bi napravila isto. Moram se vratiti u 1998. godinu kad smo mi vodili pregovore s MOL-om te je bila iskonska želja da MOL i Ina postanu jedna kompanija i da krenu zajedno na tržište”, rekao je.

Prisjetio se kad je Tuđman umro 1999. te je projekt zastao dolaskom nove vlasti 2000. godine. Govoreći o problemima, kazao je i da je Ina 2009. kupila naftu kad je bila skupa što je dovelo do gubitaka. Tada je financijski uskočio MOL. “Potom je Ina kupila 200.000 tona nafte u vrijeme povijesno visokih cijena nafte”, kazao je.

MOL je uskočio u pomoć da pomogne održavanju likvidnosti Ine, počeo je proces puzajućeg neprijateljskog preuzimanja od strane MOL-a. Četvrti kvartal 2008. bio je koban za Inu”, kazao je. Dodao je da je Kosor bila za promjenu modela upravljanja dok su stručnjaci imali oprečna mišljenja. “U izvješćuje bila još jedna važna stvar; drastičan pad proizvodnje. Ina nije ulagala u istraživanje i proizvodnju, bilo je jasno da će doći do problema”, rekao je.

Zekanović ga pitao o korupciji

Hrvoje Zekanović je Šterna pitao za vrijeme koje vlade je počela kupnja Ine, koji je njegov stav o rafineriji Sisak i zna li on za kakvu korupciju. Štern je odgovorio da se prodaja dogodila 2003. za vrijeme Račanove vlade. Osvrnuo se i na naftno polje Bijele noći koje je prodala Račanova vlada.

“Tu se moram pohvaliti. One su potpisane i preuzete u vrijeme mog direktorovanja Inom, to je bio najbolji projekt u povijesti Ine. Kupili su polje od 650 bušotina što i danas proizvoda dva i pol milijuna nafte, više nego Ina ikad u povijesti. To je prodano u vrijeme Račanove vlade, bilo je napravljeno na način koji ukazuje na korupciju, ali nemam dokaza”, rekao je.

Osvrnuo se i na stanje u Siriji i kupovinu koncesije koju je napustio MOL. “Uloženo je preko milijardu dolara i onda, dok sam bio na čelu NO-a, zvali su me iz Vlade da kao Ina moramo to napustiti zbog nastupajućih sankcija. To je bila Milanovićeva vlada. Suprotstavio sam se kao stručnjak, trebalo mu je osigurati opstojnost”, kazao je.

‘Bilo je nekoliko grešaka koje su koštale milijune dolara’

Dalija Orešković je pitala ima li rješenja u anuliranju ugovora. On je kazao da su promjene 2016. bile kozmetičke i da se nije promijenila činjenica da je većinski dio NO-a mađarski. “Njihov interes je pokriven. Kad u planovima prikažu da upravljaju Inom, raste im vrijednost dionica na burzi. To je dokaz da tržište priznaje upravljanje kao element vrijednosti”, rekao je Štern. Dodao je: “Budućnost Ine je u obliku rastave braka”, javlja N1.

Zvonimir Troskot je postavio niz pitanja, jedno od njih o kupoprodaji nafte. Štern je kazao da se to radilo preko Londona te da je to logično i opravdano. “Tvrtka iz Londona je pošteno radila posao, no nova Uprava nakon mene je ukinula to, počeli su sami kupovati naftu, napravili su nekoliko grešaka koje su Inu koštale nekoliko milijuna dolara… Ina se počela opskrbljivati naftom preko MOL-a. Nikad nismo mogli dobiti uvid u cijenu po kojoj MOL kupuje naftu, nismo imali pravo na to kao NO”, rekao je.

Marin Miletić pitao je o nestaloj milijardi. Kako je mogla nestati da nitko ništa ne zna. “Da nije došlo do situacije s Ukrajinom, ostalo bi na desetak milijuna i prošlo bi ispod radara. Mislim da se poklopilo što nitko nije očekivao – da će loš ugovor završiti katastrofalno i po meni je krivnja Uprave da je dozvolila takav način trgovine. To zahtjeva najstrože kažnjavanje”, kazao je Štern. Govoreći o odgovornosti, kazao je da ne vidi nikakvu odgovornost ministra Filipovića.

Petrović: ‘MOL ima većinu, to se pokazalo na odlukama’

Nakon Šterna je svjedočenje počeo Petrović. Prvo je kazao: “Koliko god je moje iskustvo u Ini takvo da sam požalio što sam bio član NO-a, dijelom poslovno i privatno mi je dalo nemjerljivo iskustvo i odgojilo me.” Ispričao je da je predsjednik NO bio od prosinca 2012. do lipnja 2016. godine te da su on i Štern imali istu želju i viziju za poslovanje Ine.

“Na prvom sastanku sam rekao da se ne slažem da Ina posluje u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima. Mislim da sustav korporativnog upravljanja nije u skladu s hrvatskim propisima. Funkcija NO-a nije zastupati interese jednog dioničara ili većinskog, nego činiti ono najbolje u interesu društva, u ovom slučaju Ine”, kazao je i naglasio da je velika razlika između upravljanja i vlasništva.

Složio se da promjena sustava upravljanja ne bi donijela ništa, a ključnima je ocijenio vlasničke odnose i činjenice koliko dionica ima MOL, a koliko država. “Činjenica da MOL ima 47, odnosno sad 49 posto dionica, a Hrvatska 44, da su dijelom skrbnički računi, dijelom mali dioničari. Efektivno, to znači da ima većinu što se pokazalo kod donošenja odluka”, kazao je.

’Model upravljanja je karikatura dvaju sustava’

Govoreći dalje o modelu upravljanja Inom, rekao je da je on “karikatura dvaju sustava upravljanja po hrvatskom pravu – dualističkog modela i monističkog.” Dodao je da je MOL htio preslikati mađarski model upravljanja s kojim je upoznat.

“Godine 2014. smo oformili ad hoc odbor koji su predložili poboljšanje sustava upravljanja. Aktualni način izbora NO-a i Uprave potpuno je protivan Zakonu o trgovačkim društvima. Situacija u kojoj NO i Uprava ovako imenovani djeluju je patološka za NO i kompaniju. Dioničari očekuju da zastupate njihove interese, a ako to radite, postupate protivno zakonu”, rekao je.

Dodao je i: “Ako postupate u skladu sa zakonom, onda ne postupate u skladu s očekivanjima dioničara koji su vas postavili. Ključno je rješavanje vlasničkih odnosa, u tome se slažemo.” No smatra i da ne treba biti uvjeren da bi otkup dionica Ine riješio sve probleme s njom. “Vlasništvo nije garancija uspješnog upravljanja. Iskustva pokazuju da kad je država vlasnik, to nije garancija da je i društvo uspješno”, kazao je.

Zekanović kaže da je Petrović izgubio kredibilitet

Zekanović je kazao da ne zna zašto je Petrović došao na Odbor jer će svojim stavovima imati samo minuse. “Mogao bi danas pasti snijeg jer je Grmoja priznao da su zazivali arbitražu, a drugo – vi ovdje opet tvrdite da je vaš model prepuštanja upravljačkih prava nad Inom u skladu s hrvatskim interesima. Meni je to nečuveno. Već ste izgubili svaki kredibilitet”, kazao je.

Petrović mu je odgovorio da je došao na poziv i da se na njegovu razinu “paušalnog medijskog optuživanja neće spuštati.” “Mogu samo reći što sam propustio na početku, razloge zašto sam ovo prihvatio. Ovo je bio nastavak mog volonterskog rada za hrvatsku državu, ne za neku imenovanu vladu”, kazao je. Ispričao je da naknadu od Ine nije primao on nego je sve davao u dobrotvorne svrhe. “Vaše izjave govore više o vama nego o meni”, rekao je Zekanoviću.

Na saslušanje će pozvati Hrvoj Šipek i bivše premijere

Vijeće je na početku sjednice izglasalo da se na saslušanje o Ini pozovu glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek, te bivši premijeri Tihomir Orešković i Jadranka Kosor. Saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović predložila je da se na saslušanje pozove Hrvoje Šipek radi rasvjetljavanja problematike upravljanja Inom.

“U nekoliko navrata smo na sjednicama slušali kako se funkcioniranjem u Ini krši niz zakonskih propisa, zakon o trgovačkim društvima, zakon o tržištu kapitala , energetska strategija Hrvatske pa čak i Ustav, a DORH je po zakonu dužan postupati u takvim situacijama pa mislim da bi Vijeće trebalo razgovarati s glavnom državnom odvjetnicom”, iznijela je Ahmetović prijedlog, koji je Vijeće većinom podržalo.

Predsjednik Vijeća Nikola Grmoja (Most) dopunio je njezin prijedlog te predložio da se na saslušanje pozovu i bivši premijer Tihomir Orešković i bivša premijerka Jadranka Kosor, uz već ranije predložene bivše Mostove ministre Tomislava Panenića i Slavena Dobrovića, predsjednika Republike i bivšeg premijera Zorana Milanovića te čelnika Mosta i bivšeg potpredsjednika Vlade Božu Petrova. I taj prijedlog Vijeće je većinom podržalo.

---

Uskoro opširnije*