Premijera ljuti 'politikantstvo'. A što su njegove najave o kupnji ruskog cjepiva o kojem znamo premalo?

Izraelski znanstvenik Dvir Aran objavio je krajem prošloga tjedna studiju o efikasnosti cijepljenja Pfizerovim cjepivom koristeći javno dostupne podatke izraelskoga Ministarstva zdravstva. Prema tim podacima u razdoblju od 20. prosinca 2020. do 31. siječnja 2021. cijepljeno je 3 082 190 građana od kojih je njih 1 789 836 primilo i drugu dozu. Od ukupnoga broja cijepljenih njih 39,4 % bilo je starije od 60 godina. Među cijepljenima, njih 31 810 bilo je u tome razdoblju testirano pozitivno na koronavirus, a njih 1525 završilo je na bolničkome liječenju. U istome periodu u Izraelu ukupno je zabilježeno 266 675 novih slučajeva, a preminulo je 1697 osoba.

Potvrdili su efikasnost Pfizerovog cjepiva

Istraživanje je utvrdilo da 13. dan nakon primanja prve doze cjepiva kod populacije starije od 60 godina dolazi do pada broja novih slučajeva za 28 %, od 14. dana do primanja druge doze (21 dan nakon prve) smanjenje je 43 %, šest prvih dana nakon druge doze smanjenje je 80 %, a nakon sedmog dana efikasnost cjepiva je 83 %.

Zaključak je studije kako u općoj populaciji zbog većeg broja kontakata nego u onoj starijoj od 60 godina nema bitnoga smanjenja broja novih slučajeva sve do primanja druge doze cjepiva, ali nakon njenoga primanja dolazi do smanjenja broja pozitivnih slučajeva od 66 do 85 %, a broj teških oblika bolesti koji zahtijevaju bolničko liječenje smanjuje se za 90 %, a kod starijih od 60 godina za 94 %.

Tako su praktički u realnom životu potvrđene kliničke studije Pfizera kako njegovo cjepivo ima efikasnost od 95% sedam dana nakon druge doze cjepiva i to na 140 puta većoj populaciji od one koja je sudjelovala u kliničkim ispitivanjima.

Napravili su četiri puta više testova od Hrvatske

Ova studija, objavljena na medRxiv i još uvijek bez recenzija, sugerira da već nakon prve doze cijepljenja dolazi do smanjenja broja slučajeva s ozbiljnim komplikacijama bolesti i to od 54 do 59 %. Izrael je istovremeno s kampanjom cijepljenja poharao „treći val“ pandemije koji je po svojoj žestini, broju novih dnevnih slučajeva i broju preminulih bio bitno pogubniji od prva dva vala.

Od ukupno 730.000 slučajeva njih više od polovice zabilježeno je od 15. prosinca 2020. do 15. veljače 2021., a u istome razdoblju evidentirana je smrt 3440 osoba. Od početka epidemije ukupno je preminuo 5441 izraelski građanin.

Zbog ogromnih kapaciteta testiranja Izrael je napravio četiri puta više PCR testova na milijun stanovnika od Hrvatske te je zahvaljujući boljoj kontroli širenja zaraze i ukupnoj protuepidemijskoj politici broj preminulih na milijun stanovnika do polovice veljače bio više od dva puta manji nego u Hrvatskoj, iako mi, za razliku od Izraela, nismo imali „treći val“ pandemije.

Cjepiva u službi predizbornog folklora

Premijer Andrej Plenković ovaj tjedan je optužio županijske stožere Civilne zaštite Istarske i Primorsko-goranske županije za „politikantstvo“ uzrokovano skorim lokalnim izborima. Prema premijeru istarski stožer „politizira“ jer predlaže otvaranje terasa kafića i restorana, a Stožer Primorsko-goranske županije bavi se „politikantstvom“ jer ne želi cijepiti građane svoje županije starije od 65 godina cjepivom AstraZenece, kao što to ne radi ni većina članica Europske unije.

Bilo je za očekivati kako će s približavanjem datuma lokalnih izbora nova pobjeda nad pandemijom i uspješno provedeno masovno cijepljenje građana postati ključnim elementima predizborne kampanje HDZ-a.

Budući da je Hrvatska pri dnu europske ljestvice po broju obavljenih PCR testova u odnosu na broj stanovnika, a da obavljena antigenska testiranja imaju status državne tajne, nova pobjeda nad pandemijom može biti dovedena u pitanje jedino ako dođe do takvog razbuktavanja „trećeg vala“ koje bi dovelo do ponovnog drastičnog povećanja broja bolničkih slučajeva, a time i do bitno većega broja dnevno preminulih.

Zašto je Vlada odabrala AstraZenecu?

Drugi planirani element predizborne kampanje HDZ-a, a koji je trebao doprinijeti i suzbijanju mogućega „trećeg vala“ pandemije – masovno cijepljenje što većega broja građana u što kraćemu roku – izostao je zbog nekoliko razloga, od kojih za neke odgovornost snosi isključivo Vlada Andreja Plenkovića.

Javnost tako nikada nije saznala razloge zbog kojih je Vlada prošle godine odlučila da čak 3,6 milijuna doza cjepiva naruči od AstraZenece (AZ). Kasnijom raspodjelom unutar Europske unije Hrvatskoj je pripalo 2,7 milijuna doza AZ-a, a Hrvatska je ukupno naručila 5,9 milijuna doza kod različitih dobavljača.

Pfizer/BioNTech krenuli su s prvim kliničkim ispitivanjem 29. travnja 2020., Moderna koja je kao i Pfizer/BioNTech razvila mRNA cjepivo započela je klinička ispitivanja 27. srpnja 2020., Astra Zeneca/Oxford prekinula je klinička ispitivanja započeta 28. kolovoza nakon samo 11 dana, i nastavila ih tek 23. listopada prošle godine, a Johnson&Johnson (J&J), od kojega je Hrvatska
naručila 900.000 doza, započeo je klinička ispitivanja tek 7. rujna 2020.

Vlada treba priznati razloge

Naručivši samo po milijun doza cjepiva od Pfizera i Moderne, a ukupno 3,6 milijuna kod Astra Zenece i J&J-a, koji su puno kasnije krenuli s kliničkim ispitivanjima, Hrvatska se kladila na krivoga konja. Budući da se J&J cjepivo daje samo u jednoj dozi Hrvatska je adenovirusnih cjepiva (AZ i J&J) naručila za 2 250 000 građana, a mRNA cjepiva (Pfizer i Moderna) samo za milijun svojih stanovnika. Ako je razlog za tu pogrešnu okladu bila razlika u nabavnoj cijeni te lakša i jednostavnija manipulacija cjepivima onda Vlada to treba i otvoreno priznati.

Činjenica je da je EMA, europski regulator, dala odobrenje Pfizeru 21. prosinca 2020., Moderni 6. siječnja ove godine, AstraZeneci 29. siječnja, a da Johnson&Johnson još uvijek nije dobio odobrenje za svoje cjepivo.

Također je činjenica da je do 16. veljače u svijetu potrošeno nešto manje od 182 milijuna doza cjepiva, od čega više od polovice u SAD-u, Europskoj uniji i Ujedinjenoj Kraljevini te da upravo zbog toga danas možemo sa sigurnošću kazati kako su klinička ispitivanja o efikasnosti Pfizera i Moderne potvrđena u stvarnome životu, ali tako nešto ne možemo s istom pouzdanošću ustvrditi i za druga cjepiva koja su trenutno u upotrebi.

Učinci AstraZenece

Za cjepivo AstraZenece potrebno je još nekoliko mjeseci za potvrdu kliničkih studija u stvarnome životu. Prema zadnjoj preporuci regulatora u Ujedinjenoj kraljevini baziranoj na studiji objavljenoj u vodećemu medicinskome znanstvenom časopisu „The Lancet“ efikasnost cjepiva je 82,4 % ako se druga doza daje 12 tjedana nakon prve, a ako je taj interval manji od šest tjedana onda je efikasnost svega 54,9%.

U američkome znanstvenom medicinskom časopisu JAMA prije nekoliko dana objavljena je studija o broju i vrsti reakcija na cijepljenje u razdoblju od 14. prosinca 2020. do 18. siječnja 2021. U tom periodu u SAD-u je iskorišteno 9,9 milijuna Pfizerovog i 7,6 milijuna cjepiva Moderne.

Anafilaksija (ozbiljna alergijska reakcija) zabilježena je u 46 slučajeva prvoga i 29 slučajeva drugoga cjepiva. Takva studija, kao i ona prije spomenuta izraelska, nije još objavljena niti za jedno drugo cjepivo, pa je stavljanje u isti rang pouzdanosti i efikasnosti ova dva cjepiva s ruskim i kineskim najobičnije „politikantstvo“.

Jedno na papiru, drugo u stvarnosti

To ne znači da kroz nekoliko mjeseci ili godina i ta cjepiva neće biti potvrđena kao pouzdana i efikasna, ali za tu konstataciju trenutno jednostavno nema dovoljno dokaza. Kina je prema Bloombergu do sada upotrijebila 40,5 milijuna doza cjepiva proizvedenih lokalno, a samo je kineski proizvođač Sinovac izvezao 10 milijuna doza u zemlje Afrike, Azije i Latinske Amerike.

Rusija ne objavljuje broj potrošenih doza cjepiva već broj građana koji su primili barem jednu dozu cjepiva, a prema Bloombergu do 16. veljače cjepivo je primilo svega 2,2 milijuna ruskih građana. Srbija je do sada uvezla 1,5 milijuna doza kineskog cjepiva, 150 000 doza AstraZenece, 100 000 doza ruskoga i 45 000 doza Pfizerovoga cjepiva.

Kako je Rusija s vladama Srbije i Mađarske još u siječnju potpisala ugovore o isporukama po dva milijuna doza cjepiva u te zemlje, a Mađarska je u međuvremenu primila 40 000 doza, nije jasno zašto bi baš Hrvatska, koja još nije ni potpisala ugovor, trebala dobiti „milijun ili možda čak dva milijuna doza u narednim tjednima“ kada su ove dvije susjedne zemlje do sada dobile 2 odnosno 5% ugovorenih količina.

Rusi i Kinezi nisu do sada tražili odobrenje EME-e

Možemo li najavu premijera Andreja Plenkovića o kupnji ruskoga cjepiva nazvati „politikantskom“? Premijer Plenković vrlo dobro zna kako ni Rusija ni Kina do sada nisu zatražile odobrenje EMA-e za stavljanje svojih cjepiva na tržište Europske unije.

Stoga ako Hrvatska kojim slučajem uveze ta cjepiva ta odluka bit će politička i za sve njene posljedice potpunu odgovornost snosit će njegova Vlada.

Ne može se klađenje na krive konje na Zapadu popraviti novom okladom na Istoku, ovaj put na konja o kojem znamo premalo i koji se jedva, iz nama nepoznatih razloga, kreće i u vlastitome dvorištu.