Prije 10 godina, Sanader je rekao 'Doviđenja i hvala na suradnji’, a onda su počele afere. I, što se otad dogodilo?
Prijed 10 godina u spektakularnom TV obraćanju Sanader je dao ostavku na mjesto Vlade i šefa HDZ-a. Ni danas se ne zna zašto je otišao
„Donio sam odluku da se neću kandidirati za predsjednika Republike Hrvatske, i donio sam odluku da se povučem iz aktivne politike”, objavio je tadašnji premijer Ivo Sanader na izvanrednoj konferenciji za medije održanoj prije točno deset godine, 1. srpnja 2009. godine. Iznenadna ostavka prvog čovjeka države do temelja je potresla hrvatsku političku scenu, a općoj dezorijentiranosti doprinijela je i činjenica da Sanader za taj potez nije ponudio nikakvo suvislo obrazloženje.
Zaredale su se različite teorije, od ucjena nepoznatim dokumentima, preko frustracija zbog neuspjeha u nastojanjima da riješi granični spor sa Slovenijom, do pritisaka iz Bruxellesa ili Washingtona, ali nitko nije uspio razjasniti Sanaderove slavne riječi: „Ja sam svoju dionicu odradio… Doviđenja i hvala vam svima na suradnji”. Deseta godišnjica Sanaderove ostavke potaknula nas je da se prisjetimo gdje je nekada svemoćni premijer danas, i u kojoj su fazi postupci koji se protiv njega vode zbog brojnih afera koje su isplivale nakon što je sišao s čela Vlade.
Trenutno je u zatvoru
Odgovor na prvo pitanje je prilično jednostavan: Sanader je u zatvoru, i čini se da se odatle neće tako skoro izvući. Zahtjev njegove obrane za ukidanjem istražnog zatvora izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu odbacilo je sredinom svibnja. Sanaderova obrana tražila je da mu se ukine istražni zatvor jer odluka na temelju koje je poslan u Remetinec, nakon što mu je Vrhovni sud RH povisio kaznu u aferi Planinska, nije bila dostatno obrazložena. U istražnom zatvoru Ivo Sanader završio je 4. travnja, jer mu je izrečena kazna duža od pet godina.
Trebat će malo više vremena i prostora da se prikaže razvoj i trenutno stanje Sanaderovih pravnih problema. Ključni datum za bivšeg premijera bio je 22. listopada 2018. godine. Tada su na zagrebačkom Županijskom sudu objavljene dvije presude Ivi Sanaderu – za primanje provizije u ratno doba od austrijske Hypo banke, za što je već bio osuđen, ali je presudu ukinuo Ustavni sud, te za prodaju jeftine struje Diokiju.
Nepravomoćno osuđen u aferi Hypo
Sanader je 22. listopada u ponovljenom suđenju proglašen krivim u slučaju Hypo i nepravomoćno osuđen zbog ratnog profiterstva na dvije i pol godine zatvora. Županijski sud u Zagrebu utvrdio je da je 1994. uzeo 3,6 milijuna kuna nezakonite provizije od Hypo banke s kojom je u to vrijeme kao zamjenik ministra vanjskih poslova pregovarao o kreditima za hrvatsku Vladu. Sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Jasna Galešić, izričući presudu, ustvrdila je da Sanader državi treba vratiti tzv. nepripadnu imovinsku korist od 3,6 milijuna kuna.
No, ukoliko Sanader bude i pravomoćno osuđen na dvije i pol godine, neće ponovno u zatvor, s obzirom na to da je u istražnom zatvoru proveo 19 mjeseci, a na izdržavanju kazne 13 mjeseci. To je ukupno nešto više od dvije i pol godine, što znači da je već odradio kaznu koja mu je izrečena. Na tu presudu USKOK je uložio žalbu, jer drži da je kazna koja je izrečena Sanaderu preblaga. U žalbi, o kojoj će odlučivati Vrhovni sud RH, USKOK je objasnio da otegotne okolnosti koje su bile protiv Sanadera sudsko vijeće nije dovoljno cijenilo, dok su olakotne okolnosti, među kojima je i Sanaderovo sudjelovanje u Domovinskom ratu, precijenjene.
Nepravomoćno oslobođen u aferi HEP-Dioki
Bivši premijer Sanader i njegov suokrivljenik Robert Ježić 22. listopada su nepravomoćno oslobođeni krivnje za prodaju jeftine struje Diokiju. U tzv. Slučaju HEP-Dioki uz bivšeg premijera i Ježića tužiteljstvo je teretio i bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravka koji je u međuvremenu preminuo. Sanader je još 2012. optužen da je Mravka poticao da Ježićevoj tvrtki isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene.
Povećana kazna za aferu Planinska
Vrhovni sud je 4. travnja ove godine Sanaderu povećao kaznu za aferu Planinska pa je bivši premijer pravomoćno osuđen na šest godina zatvora. Uz to, sud je odlučio da Sanader državi mora vratiti 17 milijuna kuna, jer je riječ o nezakonitoj zaradi, odnosno mitu. Sanader je u travnju 2017., nakon četiri godina suđenja, nepravomoćno osuđen na 4 i pol godine zatvora zbog optužbi da je primio 17 milijuna kuna provizije nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja, na čijem je čelu bio Petar Čobanković, 2009. kupilo zgradu u Planinskoj ulici od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića.
Prema Zakonu o izvršenju kazni zatvora Sanader će uvjetni otpust, odnosno raniji izlazak iz zatvora, moći tražiti nakon što izdrži pola izrečene kazne. Ako je suditi po dostupnim informacijama to će biti već nakon tri godine. Sanaderova odvjetnica Jadranka Sloković je Telegramu potvrdila da će protiv presude kojom je osuđen na šest godina zatvora podnijeti tužbu Ustavnom sudu RH.
Nema progona zbog afere HEP-TLM
Jednu dobru vijest Sanader je dočekao 19. svibnja kada je, kako je doznao Telegram, županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu odustalo od kaznenog progona koji je protiv njega bio pokrenut zbog sumnji u nezakonitu prodaju HEP-ove struje šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju. Radilo se o prodaji struje ispod tržišne cijene na što je Sanader, prema optužnici koja je protiv njega bila podignuta u rujnu 2013. godine, potaknuo tadašnjeg direktora HEP-a Ivana Mravka. Nezakonita prodaja struje trajala je od 2008. do 2011. godine, a iznos štete je dosegnuo 650 milijuna kuna.
Zapinje rasplet afere Fimi Media
Na zagrebačkom Županijskom sudu u tijeku je ponovljeno suđenje za Fimi Mediju koje često zapinje zbog zdravstvenih problema glavnih aktera. Tako je prije tri tjedna ročište odgođeno zbog bolesti optužene Nevenke Jurak, vlasnice marketinške agencije preko koje je, po tvrdnjama USKOK-a, izvlačen novac iz državnih institucija i tvrtki, među ostalim i za HDZ-ov crni fond. Novo ročište zakazano je za 17. rujna. Na ponovljenom suđenju u slučaju Fimi media tužiteljstvo tereti Sanadera da je sudjelovao u izvlačenju 70-ak milijuna kuna iz državnih institucija i tvrtki.
Bivši premijer od početka postupka odbacuje krivnju i tvrdi da je žrtva političkog postupka što su ga pokrenuli njegova nasljednica Jadranka Kosor i tadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. Uz bivšeg premijera, vlasnice Fimi medije i HDZ-a kao prve stranke optužene za korupciju, u ovom slučaju sudi se i nekadašnjem stranačkom rizničaru Mladen Barišić, HDZ-ovoj blagajnici Branka Pavošević te bivšem glasnogovorniku Sanaderove Vlade i HDZ-a Ratku Mačeku.
Ježić svjedoči u aferi Ina-MOL
Zahuktalo se i ponovljeno suđenje Sanaderu te prvom čovjeku mađarskog MOL-a Zsoltu Hernadiju u aferi Ina-MOL. Posljednju fazu tog procesa obilježilo je svjedočenje krunskog svjedoka Uskoka protiv bivšeg premijera, Roberta Ježića. On je 10. svibnja na zagrebački Županijski sud dostavio dokumentaciju iz koje proizlazi da je njegova tvrtka Dioki Holding tijekom 2009. na račun tadašnjeg dečka Sanaderove kćeri Petre, Andreja Dojkića, u dva navrata uplatila po 200.000 dolara. Taj je novac bio namijenjen za osnivanje i djelovanje tvrtke International Chemical Services u kojoj je Dojkić bio direktor s mjesečnom plaćom od 12.000 dolara.
Ježić je dostavio i dokumentaciju o prodaji Diokija u sklopu koje se nalazi i dio prema kojem se kupac obavezuje uplatiti pet milijuna eura u državni proračun. Na posljednjem ročištu, održanom 14. lipnja Ježića su ispitivali Sanader i njegov branitelj odvjetnik Čedo Prodanović.
Ponovljeno suđenje Sanaderu i nedostupnom Hernadiju počelo je na zagrebačkom Županijskom sudu 23. listopada 2018. Sanader je tada odbacio sve optužbe, kao i na prvom suđenju na kojem Hernadi još nije bio optužen. Osim za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, za što je preko Ježićeve tvrtke navodno trebao primiti 10 milijuna eura, Uskok Sanadera u slučaju Ina-MOL tereti i da je s Hernadijem dogovorio izdvajanje nerentabilnog dijela plinskog poslovanja iz Ine. Optužnicom je predloženo i da Sanader, ako ga se osudi i presuda postane pravomoćnom, državi vrati 10 milijuna eura.