Pročitajte koje sve reforme IFO institut savjetuje HDZ-u i zašto misle kako su Hrvati plaćeni da ne rade
Bavarski ekonomski institut objavio je savjete koje su radili za HDZ
Poznati su reformski savjeti koje je od bavarskog IFO instituta, naručila HDZ-ova Zaklada državnog zavjeta. Taj plan predviđa sedam ključnih reformi u područjima makroekonomije i financija, tržišta rada, mirovinskog sustava, obrazovanja, administracije i javnih financija, poslovnog okurženja, te dugoročne strategije razvoja.
Nijemci na više do 300 stranica, pišu kako će bolne reforme u kratkom roku voditi u potencijalnu “dolinu političke smrti”. Stoji tako u dokumentu koji je poslan Telegramu iz IFO instituta. Naglašavaju kako je ovaj reformski program neutralan, te nije ni na koji način povezan niti s jednim postojećim političkim programom stranaka.
Kao makroekonomsku reformu, IFO preporuča kontroliranu devalvaciju kune. Smatraju da bi se time povećala konkurentnost gospodarstva – glavni hrvatski izvoznici skuplji su 7 posto od Poljskih. Predlažu devalvaciju kune od 7 posto realno i 13 posto nominalno kroz 7 do 13 godina.
Osobni bankrot i registar dužnika
Uvođenje osobnom bankrota, još je jedna od mjera, kao i regulativa koja bi ograničila zaduživanje u stranim valutama. Predlažu registar dužnika u kojem bi sve banke mogle provjeriti kreditnu povijest klijenata, no tako nešto već postoji – registar obveznika po kreditima (HROK). Zalažu se i za financijsko opismenjivanje.
Devalvacija kune imala bi pozitivan učinak i na zapošljavanje. Predlažu ukidanje postojeće minimalne plaće, odnosno uvođenje različitih minimalaca za različite sektore, što bi, piše IFO, pomoglo u zapošljavanju mladih, dugotrajno nezaposlenih i onih slabog obrazovanja.
Osim broja javnih službenika, trebalo bi smanjiti i njihove plaće. IFO piše kako se emigracija od 2000. do 2010. smanjila za 18 posto, no emigracija visokoobrazovanih je porasla za 33 posto. Drže da će to ugroziti buduće inovacije.
Lakše otpuštanje i zapošljavanje
Hrvatskoj bi također, po preporuci IFO-a, trebalo fleksibilnije tržište rada, odnosno lakše otpuštanje i zapošljavanje. Hrvatski su radnici nemotivirani za rad, zbog socijalnih povlastica i ranog umirovljenja, smatraju u IFO-u. “Hrvati su plaćeni da ne rade”, zaključuju u IFO-u.
Drže kako je mirovinski sustav neodrživ, te predlažu revidiranje prijevremenih umirovljenja i invalidskih mirovina. Taj će problem, zbog negativnih demografskih trendova biti sve veći. Još jedan problem jest nezaposlenost mladih, a predložena mjera je uvođenje dualnog sustava obrazovanja u kojem bi učinci koji se školuju za obrtnička zanimanja dobili i praktično iskustvo.
Trebalo bi uvesti i programe obrazovanja za osobe s niskim kvalifikacijama i šire cjeloživotno obrazovanje, piše IFO.
Smanjenje poreza
Porezi su u skladu s europskim prosjekom, ali bi trebalo osigurati stabilan porezni sustav, bez stalnih izmjena. Predlaže se smanjenje broja poreza, te pojednostavljivanje poreznog sustava i procedure. Predlažu zapošljavanje više ljudi u poreznim vlastima, te njihovu edukaciju kao mjeru borbe protiv sive ekonomije, koja doseže i do 28 posto BDP-a, te je značajno veća od ostalih zemalja EU – od Hrvatske su gore samo Bugarska i Rumunjska.
Efikasan sustav e-vlade doveo bi do veće efikasnosti. Državnih je službenika previše, kao i procedura unutar državne uprave. Trebalo bi stimulirati državne službenike koji žele dati otkaz i početi raditi u privatnom sektoru, piše IFO.
Također, Hrvatska bi se trebala usmjeriti na dugoročne, a ne kratkoročne ciljeve kada je riječ o održivosti javnih financija. Javni je dug neodrživ, pa se predlaže privatizacija državnih kompanija što bi smanjilo iznos duga, te državnu pomoć i jamstva tim kompanijama.
Privatizacija državnih tvrtki
Tvrtke koje su od javnog interesa trebale bi se restrukturirati. Administrativne prepreke, poput dokumenata pri uvozu ili izvozu, građevinske dozvole i slično, otežavaju poslovanje što negativno utječe i na ostale aspekte ekonomije.
Trebalo osmisliti projekte koji su integrirani u europske koridore, pa bi se mogli financirati iz EU fondova. Jadransku luku trebali bi integrirati u europske prometne koridore.
Direktne strane investicije najbolja su inovacijska strategija za Hrvatsku, piše IFO, koji preprouča i poticanje istraživanja i razvoja u javnom i privatnom sektoru. Razina ulaganja u akademskim institucijama je niska i trebalo bi ju povećati.
Čitav dokument objavljen je na engleskom jeziku, a možete ga pročitati OVDJE.