Procurio tajni izvještaj koji su eksperti sastavili za Putina: 'Predsjedniče, ekonomija će nam zbog sankcija propasti'
U Kremlju su potvrdili da je interni dokument autentičan
Rusija bi mogla biti suočena sa znatno duljom i dubljom recesijom zbog američkih i europskih sankcija nego što se dosad predviđalo, stoji u internoj analizi pripremljenoj za potrebe ruske vlade u koju je uvid imao Bloomberg, a čiju su autentičnost službeno potvrdili i u Moskvi. Prema povjerljivom izvještaju, očekuje se da će se čitavi sektori, koji su se dobrim dijelom dosad oslanjali na suradnju sa Zapadom, suočiti s dalekosežnim problemima.
Na specijalnom su izvještaju državni analitičari radili mjesecima, a cilj im je bio sagledati stvarni učinak ekonomske izolacije u kojoj se Rusija našla nakon odluke predsjednika Vladimira Putina da pokrene invaziju na Ukrajinu. U dokumentu se navode puno drastičnije posljedice od onih koje u svojim optimističnim javnim istupima vole isticati ruski dužnosnici.
Nacrt dokumenta dovršen je 30. kolovoza na zatvorenom sastanku najviših dužnosnika, a u njemu se navode tri scenarija. Dva predviđaju ubrzanje ekonomskog pada tijekom 2023. godine, a povratak na predratne razine moguć bi bio tek krajem desetljeća, ako ne i kasnije. Tzv. ‘inercijski scenarij’ sugerira da bi ruski BDP sljedeće godine pao 8,3 posto te bi potonuo ispod lanjske razine, dok tzv. ‘stresni scenarij’ najavljuje snažniji pad koji bi kumulativno iznosio 11,9 posto, a dno bi bilo dosegnuto 2024. godine. Treći je scenarij “ciljani”, koji predviđa nešto blaži pad i brži oporavak, ali pod uvjetom da “prorade” mjere koje preporučuju državi, a za koje Bloomberg kaže da su “mlaka voda”.
Ugrožen transport, očekuje se odljev mozgova
Sva tri scenarija predviđaju intenziviranje sankcijskih pritisaka budući da se u Moskvi očekuje da bi se kaznenim mjerama koje je uveo Zapad uskoro mogle priključiti još neke države. Nagli zaokret Europe koja umjesto ruskog plina i nafte traži, a sve češće i nalazi alternative kod drugih dobavljača, također bi mogao utjecati na sposobnost Rusije da opskrbljuje vlastito tržište, navodi se u izvještaju.
I dok sankcije trenutno utječu na oko četvrtinu sveukupnog ruskog izvoza i uvoza, izvještaj se bavi i područjima koja nisu pod njihovim direktnim udarom. Tako se navodi da je Rusija suočena s “blokadom” koja je “pogodila gotovo sve vidove transporta” što je dovelo do dodatne ekonomske izolacije. Primjerice, avioprijevoz je u Rusiji iznimno važan, no 95 posto zrakoplova je inozemne proizvodnje, a pristup rezervnim dijelovima nužnima za njihovo održavanje je izuzetno otežan ili nemoguć. Izolaciji pridonose i tehnološka i financijska ograničenja pa se procjenjuje da bi do 2025. državu moglo napustiti čak 200.000 vrhunskih IT stručnjaka. Riječ je o prvoj službenoj prognozi dijela razmjera očekivanog odljeva mozgova.
Sve ovo izgleda daleko gore od javnih uvjeravanja najviših dužnosnika koji svako malo izjavljuju da je šteta od sankcija daleko manja od očekivanja te da će ove godine BDP pasti za manje od 3 posto, a sljedeće godine još i manje. I neki ekonomisti izvan državnog aparata su revidirali svoje tmurne prognoze na bolje, barem za ovu godinu, što je također u suprotnosti s podacima iz internog izvještaja.
Predložene mjere spasa dokazano neučinkovite
Osim ocjene stanja i procjena budućih ekonomskih kretanja, u izvještaju se vlastima u Kremlju predlažu i mjere kojima bi se udar sankcija mogao ublažiti, a ekonomija, u skladu s onim “ciljanim scenarijem”, vratiti na predratne razine možda već tijekom 2024. godine nakon čega bi uslijedio polagani rast. Problem je što je ogromna većina predloženih mjera već primijenjena u proteklih desetak godina: država se njima hvalila, a iako ovakvog sankcijskog udara nije bilo, učinak na rast BDP-a bio je minimalan, navodi Bloomberg.
Ruski ministar gospodarstva Maksim Rešetnikov za državnu novinsku agenciju TASS kratko je prokomentirao izvještaj o kojem se raspisao Bloomberg. “Te prognoze su analitičke procjene koje mi koristimo da vidimo što bi nam se dogodilo ne pružimo li otpor, ne poduzmemo li ništa”, izjavio je potvrđujući tako autentičnost dokumenta.
U izvještaju se navodi da se tijekom sljedećih godinu ili dvije može očekivati smanjenje proizvodnje u nizu izvozno orijentiranih sektora, od naftnog do metalnog, kemijskog i drvnog. Iako je nakon toga moguć određeni oporavak, “ti sektori će prestati biti motor naše ekonomije”, navodi se.
Prekid isporuke energenata EU i Rusiji donosi nestašice
Dođe li do potpune obustave isporuke plina Europi, a on zasad, za razliku od blokiranog Sjevernog toka 1, još uvijek teče starim plinovodima kroz Ukrajinu i Turskim tokom, ruski bi državni proračun ostao bez 400 milijardi rubalja godišnje (oko 6,6 milijardi američkih dolara), a te manjkove ne bi bilo moguće u potpunosti nadoknaditi pronalaskom novih izvoznih tržišta, barem ne u srednjem roku. Stoga bi, piše u internom dokumentu, i proizvodnja ovog energenta u Rusiji morala biti smanjena, a to onda dovodi u pitanje i ciljeve Kremlja za širenje domaće opskrbe. Dodatni problem predstavlja nedostatak ključnih tehnoloških komponenti za LNG terminale zbog kojih bi gradnja novih postrojenja bila ugrožena.
Nadalje, ruski eksperti svoju su vladu upozorili da bi europski plan da prestane uvoziti naftu iz Rusije – a u Europu je iz Rusije, primjerice, lani otišlo 55 posto sve sirove nafte – izazvao veliki pad domaće proizvodnje čime bi i u Rusiji možda došlo do nestašice goriva.
U nizu hladnih ocjena stanja, navodi se da će samo metalna industrija zbog sankcija godišnje gubiti 5,7 milijardi dolara.
Slom rublja i skok inflacije zbog globalne recesije
Sklizne li globalna ekonomija u recesiju, Rusija bi bila suočena s još većim problemima zbog manje potražnje za njezinim proizvodima, a to bi onda moglo dovesti do sloma rublja i skoka inflacije.
Sankcije snažno utječu i na uvoz pa se dugoročno može očekivati da će neki sektori biti trajno osakaćeni zbog nedostatka rezervnih dijelova nužnih za servisiranje raznih strojeva. “Za neke komponentne jednostavno ne postoje alternativni dobavljači”, ocjenjuje se u izvještaju.
Čak ni poljoprivredni sektor, kojim se Kremlj još od aneksije Krima hvali da je postao ključan za samodostatnost na tržištu hrane, neće ostati pošteđen budući da je i za njegovo funkcioniranje nužan uvoz. Primjerice, peradarstvo je dosad bilo u 99-postotnoj ovisnosti o uvozu, a stočarstvo u 30-postotnoj.
Ekonomija bačena generaciju ili dvije unazad
Sveukupno, ruska bi ekonomija mogla biti bačena generaciju ili dvije unazad u odnosu na trenutne tehnološke standarde jer će biti prisiljena oslanjati se, tamo gdje je to moguće, na manje napredne alternative iz Kine i jugoistočne Azije.
U izvještaju se također upozorava da će vlada morati revidirati čitav niz predratnih razvojnih ciljeva, uključujući i one na polju demografije i očekivanog životnog vijeka.
Sam Bloomberg je zatražio mišljenje vlastite analitičke sekcije na čelu s ekspertom za Rusiju Aleksandrom Isakovim i ovo je njihov zaključak: “Sa smanjenim pristupom zapadnim tehnologijama, s valom odlazaka inozemnih kompanija i demografskim nevoljama koje su na vidiku, potencijal rasta u Rusiji smanjen je na 0,5 do 1,0 posto u sljedećem desetljeću, a nakon toga se očekuje pad, gotovo do nule 2050. godine. Rusija će također biti sve ranjivija na turbulencije globalnih cijena kako se budu topile njezine međunarodne rezerve koje joj zasad omogućuju ublažavanje udara.”