Prosvjed kojim se u Hrvatskoj traži zabrana pobačaja ove godine će postati event koji će trajati više od mjesec dana. U deset hrvatskih gradova će protivnici pobačaja marširati ukupno pet vikenda, od 7. svibnja do 11. lipnja. Prosvjed po nazivom “Hod za život” tako se s jednodnevnog događaja, koji je krenuo iz Zagreba 2016. godine, pretvara u cjelomjesečni zagovor restrikcija koje bi onemogućile legalan prekid trudnoće u Hrvatskoj. Ove godine se održava pod znakovitim geslom “Život je zakon”.
Naime, Vlada je po odluci Ustavnog suda iz veljače 2017. godine imala rok od dvije godine da donese novi zakon kojim će se uređivati prekid trudnoće, jer se u Hrvatskoj i dalje primjenjuje Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, koji je donesen 1978. godine. No, vladajući HDZ, sasvim očekivano nije htio otvarati dodatne ideološke fronte pa taj rok Ustavnog suda nije ispoštovan, niti se donošenje novog zakona više spominje.
Markić pobačaj povezala s ratom u Ukrajini
Zagovornici zabrane pobačaja, međutim, neće tako lako odustati, što pokazuje i širenje Hoda za život po Hrvatskoj i po proljetnim vikendima. Željka Markić iz Nacionalne koordinacije Hoda za život je s pobačajem povezala čak i rat u Ukrajini. “Ovo ubijanje nevinih ljudi pred našim očima sve nas čini još osjetljivijima za izgradnju kulture zaštite svakog ljudskog života – od začeća, kroz cijeli život do prirodne smrti”, kazala je u nedjelju Markić. “Tražimo društvenu, zakonsku i svaku drugu zaštitu ljudskog života od začeća do prirodne smrti”, stoji, pak, među ciljevima Hoda za život na njihovoj web-stranici. No, s tim ciljem će u stvarnosti imati popriličnu količinu problema.
Sa zakonskom izmjenom se sasvim sigurno neće u potpunosti usrećiti. Naime, čak i da HDZ odjednom odluči ipak donijeti novi zakon, teško da bi se u njemu našla željena zaštita života od začeća, odnosno, odredba kojom bi se ženama zabranio prekid trudnoće. Ustavni sud je u svojoj odluci otprije pet godina ocijenio da je postojeća odredba prema kojoj žena može tražiti prekid trudnoće do isteka desetog tjedna trudnoće, u skladu s Ustavom.
Sedam posto za oduzimanje prava na pobačaj ženama
Osim Ustava Republike Hrvatske, upornim zagovornicima zabrane abortusa, na ruku ne ide ni – Republika Hrvatska, odnosni njeni građani. Naime, po anketi koju je IPSOS napravio u veljači 2020. godine, tek sedam posto ispitanika se u potpunosti ili uglavnom slaže s tvrdnjom da žene u Hrvatskoj ne bi trebale imati pravo na izbor kad se radi o trudnoći, rađanju i pobačaju.
Unatoč svemu, sav taj pritisak (u toku je i akcija s moliteljima protiv pobačaja ispred bolnica) kako bi se ženama oduzelo pravo na zakonit prekid trudnoće ne mora biti uzaludan. Naime, masovnijim prosvjedima protiv pobačaja može se utjecati na donositelje odluka kako bi pobačaj, iako teoretski legalan, u praksi bio što teži.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Mračna distopija i baloni živih boja
Zbog, recimo, prava liječnika na prigovor savjesti, sve je manje onih koji uopće obavljaju ovaj medicinski zahvat koji je u nekim sredinama već sad praktički nedostupan. Odluka Ustavnog suda iz 2017. godine, pritom, otvara vrata da se kod prekida trudnoće uvrsti obavezan period za razmišljanje i dodatno savjetovanje toj odluci. Zakonom se može i poskupjeti cijeli zahvat, odnosno u njemu se mogu propisati troškovi prekida trudnoće koje bi u određenim uvjetima snosila žena.
Ukratko, iako se distopijski scenarij o ultrakonzervativnoj parlamentarnoj dvotrećinskoj većini koja bi promijenila Ustav i zabranila pobačaj čini malo vjerojatnim, ne treba otpisati moć prosvjednih marševa s raznobojnim balonima i veselim porukama života. Jer bi se Hrvatska odjednom mogla probuditi kao zemlja u kojoj je ovaj medicinski zahvat još mučniji, još teže dostupan i još skuplji.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Prosvjedni marševi teško mogu dovesti do zabrane pobačaja u Hrvatskoj. Ali, ne znači da su posve bezopasni
Pritisak se pojačava. Hod za život sad će trajati više od mjesec dana i održava se u deset gradova
“Tražimo društvenu, zakonsku i svaku drugu zaštitu ljudskog života od začeća do prirodne smrti”, stoji među ciljevima Hoda za život na njihovoj web-stranici
Prosvjed kojim se u Hrvatskoj traži zabrana pobačaja ove godine će postati event koji će trajati više od mjesec dana. U deset hrvatskih gradova će protivnici pobačaja marširati ukupno pet vikenda, od 7. svibnja do 11. lipnja. Prosvjed po nazivom “Hod za život” tako se s jednodnevnog događaja, koji je krenuo iz Zagreba 2016. godine, pretvara u cjelomjesečni zagovor restrikcija koje bi onemogućile legalan prekid trudnoće u Hrvatskoj. Ove godine se održava pod znakovitim geslom “Život je zakon”.
Naime, Vlada je po odluci Ustavnog suda iz veljače 2017. godine imala rok od dvije godine da donese novi zakon kojim će se uređivati prekid trudnoće, jer se u Hrvatskoj i dalje primjenjuje Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, koji je donesen 1978. godine. No, vladajući HDZ, sasvim očekivano nije htio otvarati dodatne ideološke fronte pa taj rok Ustavnog suda nije ispoštovan, niti se donošenje novog zakona više spominje.
Markić pobačaj povezala s ratom u Ukrajini
Zagovornici zabrane pobačaja, međutim, neće tako lako odustati, što pokazuje i širenje Hoda za život po Hrvatskoj i po proljetnim vikendima. Željka Markić iz Nacionalne koordinacije Hoda za život je s pobačajem povezala čak i rat u Ukrajini. “Ovo ubijanje nevinih ljudi pred našim očima sve nas čini još osjetljivijima za izgradnju kulture zaštite svakog ljudskog života – od začeća, kroz cijeli život do prirodne smrti”, kazala je u nedjelju Markić. “Tražimo društvenu, zakonsku i svaku drugu zaštitu ljudskog života od začeća do prirodne smrti”, stoji, pak, među ciljevima Hoda za život na njihovoj web-stranici. No, s tim ciljem će u stvarnosti imati popriličnu količinu problema.
Sa zakonskom izmjenom se sasvim sigurno neće u potpunosti usrećiti. Naime, čak i da HDZ odjednom odluči ipak donijeti novi zakon, teško da bi se u njemu našla željena zaštita života od začeća, odnosno, odredba kojom bi se ženama zabranio prekid trudnoće. Ustavni sud je u svojoj odluci otprije pet godina ocijenio da je postojeća odredba prema kojoj žena može tražiti prekid trudnoće do isteka desetog tjedna trudnoće, u skladu s Ustavom.
Sedam posto za oduzimanje prava na pobačaj ženama
Osim Ustava Republike Hrvatske, upornim zagovornicima zabrane abortusa, na ruku ne ide ni – Republika Hrvatska, odnosni njeni građani. Naime, po anketi koju je IPSOS napravio u veljači 2020. godine, tek sedam posto ispitanika se u potpunosti ili uglavnom slaže s tvrdnjom da žene u Hrvatskoj ne bi trebale imati pravo na izbor kad se radi o trudnoći, rađanju i pobačaju.
Unatoč svemu, sav taj pritisak (u toku je i akcija s moliteljima protiv pobačaja ispred bolnica) kako bi se ženama oduzelo pravo na zakonit prekid trudnoće ne mora biti uzaludan. Naime, masovnijim prosvjedima protiv pobačaja može se utjecati na donositelje odluka kako bi pobačaj, iako teoretski legalan, u praksi bio što teži.
Mračna distopija i baloni živih boja
Zbog, recimo, prava liječnika na prigovor savjesti, sve je manje onih koji uopće obavljaju ovaj medicinski zahvat koji je u nekim sredinama već sad praktički nedostupan. Odluka Ustavnog suda iz 2017. godine, pritom, otvara vrata da se kod prekida trudnoće uvrsti obavezan period za razmišljanje i dodatno savjetovanje toj odluci. Zakonom se može i poskupjeti cijeli zahvat, odnosno u njemu se mogu propisati troškovi prekida trudnoće koje bi u određenim uvjetima snosila žena.
Ukratko, iako se distopijski scenarij o ultrakonzervativnoj parlamentarnoj dvotrećinskoj većini koja bi promijenila Ustav i zabranila pobačaj čini malo vjerojatnim, ne treba otpisati moć prosvjednih marševa s raznobojnim balonima i veselim porukama života. Jer bi se Hrvatska odjednom mogla probuditi kao zemlja u kojoj je ovaj medicinski zahvat još mučniji, još teže dostupan i još skuplji.