Rat na Pacifiku nikad se nije činio bližim. Analitičar upozorava: 'Kina je industrijski moćnija, može opustošiti SAD'

Rekordna trgovinska razmjena između dvije zemlje

I dok je ta vijest opravdani povod za veliku zabrinutost Washingtona i novu seriju napada na Kinu kao najvećeg neprijatelja SAD, podaci o trgovinskoj razmjeni između dviju zemalja govore nešto sasvim drugo. U 2022. godini, dakle u godini početka ruske agresije na Ukrajinu i uvođenja čak osam krugova američkih sankcija protiv Moskve, uvoz i izvoz između Kine i SAD-a porastao je za 2,5 posto u odnosu na 2021. godinu. Time je oboren rekord iz 2018. kad je trgovinska razmjena između dviju zemalja iznosila 658,8 milijardi dolara.

U 2022. trgovinska bilanca narasla je na čak 690,6 milijardi dolara ili gotovo dvije milijarde dolara dnevno. Taj trend rasta traje već duže vrijeme unatoč sve zategnutijim odnosima između dviju država. Tako je u 2021. američki izvoz u Kinu iznosio je 151,1 milijardu dolara, što je 21,4 posto, odnosno 26,6 milijardi dolara više u odnosu na 2020.

Istodobno američki uvoz iz Kine dosegnuo je 506,4 milijarde dolara, što je povećanje od 16,5 posto, odnosno 71,6 milijardi USD. Američki trgovinski deficit s Kinom iznosio je 2022. godine čak 355,3 milijardi dolara, što je 14,5 posto ili 45 milijardi dolara više nego 2020. Sve su to podaci američkog Biroa za ekonomsku analizu (BEA).

Kina naglo razvila trgovinske odnose s Rusijom

Da politička prepucavanja ne utječu na ekonomske odnose između SAD-a i Kine pokazuje podatak da su kineski distributer nafte Unipec te Sinopec i PetroChina, najveći proizvođači i distributeri nafte i plina u Kini, poslali 14 supertankera po američku naftu. Brodovi od kojih svaki prevozi nevjerojatnih dva milijuna barela sirove nafte, stići će do terminala u Meksičkom zaljevu tijekom ožujka. Kina kupuje američke viškove nafte jer je odlukom predsjednika Joea Bidena na tržište izbačena velika količina nafte iz strateških rezervi pa je njezina cijena pala na 76 dolara po barelu.

Dok raste kineski izvoz u zemlje ASEAN-a i EU, naglo su se razvili i trgovinski odnosi s Rusijom. U prvih devet mjeseci 2022. trgovina s Moskvom porasla je za 32 posto na 36 milijardi dolara. Kinesko gospodarstvo sve manje postaje tvornica američkog i europskog tržišta, a sve upućuje da će uskoro imati dovoljno veliko gospodarstvo da se samo održi.

SAD čini suprotno od onog na što prisiljava EU

Dakle, dok SAD prisiljava članice EU da smanjuju trgovinsku razmjenu s Kinom kako ne bi jačali najvećeg američkog strateškog neprijatelja, Washington čini upravo suprotno kad su u pitanju njegove kompanije. Štoviše, podaci pokazuju da trgovina između dviju zemalja naprosto cvjeta. Uostalom, enormni suficit u trgovini s SAD-om jedan je od generatora ubrzanog oporavka kineskog gospodarstva nakon izolacije zbog pandemije koronavirusa.

Koliko je brz oporavak kineskog gospodarstva pokazuje i to da će još 18 tankera dovesti tijekom ožujka naftu iz Abu Dhabija. Istodobno, Kina zbog velikih popusta neprestano kupuje goleme količine nafte i od Rusije. To ide tako daleko da je Amin Nasser, izvršni direktor saudijskog Aramca, najveće svjetske naftne tvrtke, ocijenio da će ponovno otvaranje Kine i porast potražnje za naftom dovesti do oporavka globalne potražnje za naftom.

Kina ima više od 1350 balističkih i krstarećih projektila

Istodobno, rat između Kine i SAD u Pacifiku nikad se nije činio bližim. Kamen smutnje u odnosima su kineske prijetnje da će državu-otok Tajvan vratiti pod okrilje matice zemlje. Kad bi se to dogodilo, SAD bi izgubio pristup tajvanskim proizvođačima poluvodiča i drugih važnih tehnoloških komponenti, koji su najveći u svijetu. Osim toga, Kina bi preuzela od SAD-a vodeću vojno-stratešku poziciju u zapadnom Pacifiku što je sve za Washington apsolutno neprihvatljivo.

Kina bi mogla, po procjenama Rossa Babbagea, glavnog izvršnog direktora Strategic Foruma Pty, višeg suradnika Centra za strateške i proračunske procjene te generalnog direktora Strategy Internationala, tvrtke za savjetovanje o nacionalnoj sigurnosti, u roku od nekoliko sati pokrenuti munjevit zračni, pomorski i kibernetički napad kako bi preuzela kontrolu nad ključnim strateškim ciljevima na Tajvanu.

Pri tomu, upozorava Babbage, ne smije se smetnuti s uma da Kina raspolaže s više od 1350 balističkih i krstarećih projektila spremnih za napad na američke i savezničke snage u Japanu, Južnoj Koreji, Filipinima i teritorijima koje drže Amerikanci u zapadnom Pacifiku.

Kina ima zastrašujuću sposobnost kibernetičkog ratovanja

Tijekom posljednja dva desetljeća, tvrdi Babbage u eseju u New York Timesu, Kina je izgradila zastrašujuću sposobnost kibernetičkog ratovanja osmišljenu da manipulira i ometa SAD i savezničke vlade, medijske organizacije, tvrtke i civilno društvo.

“Ako bi izbio rat, može se očekivati da će Kina to iskoristiti za prekid komunikacije i širenje lažnih vijesti i drugih dezinformacija. Cilj bi bio poticanje konfuzije, podjela i nepovjerenja te ometanje donošenja odluka. Te bi operacije najvjerojatnije bile popraćene kibernetičkim ofenzivama za prekid opskrbe električnom energijom, plinom, vodom, prijevozom, zdravstvenom skrbi i drugim javnim uslugama. Kina bi također mogla iskoristiti svoju dominaciju u opskrbnim lancima i otpremi kao oružje, što bi teško pogodilo stanovnike SAD-a”, kaže Babbage.

Osim toga, dodaje Babbage u New York Timesu, gospodarstvo SAD-a uvelike ovisi o kineskim resursima i robama, uključujući i one s vojnom primjenom. Uz to, američki se potrošači oslanjaju na uvoz kineskih roba, od elektronike do namještaja i cipela, po umjerenim cijenama. Babbage stoga upozorava da SAD mora biti itekako oprezan jer je industrijska snaga koja je bila ključna za pobjede poput one u Drugom svjetskom ratu – koncept predsjednika Franklina Roosevelta o Americi kao “arsenalu demokracije” – uvenula, i da ju je Kina nadmašila.

Kineski balon šokirao SAD

Kina je, htio to Washington priznati ili ne, dominantna globalna industrijska sila po mnogim mjerilima. Babbage navodi da je proizvodnja u SAD-u 2004. bila više nego dvostruko veća od kineske. Međutim, od 2021. godine, proizvodnja Kine postala je dvostruko veća od proizvodnje SAD-a.

Kina proizvodi više brodova, čelika i pametnih telefona od bilo koje druge zemlje i svjetski je lider u proizvodnji kemikalija, metala, teške industrijske opreme i elektronike – osnovnih građevnih blokova vojno-industrijskog gospodarstva. Babbage svoj esej zaključuje riječima da su mnogi Amerikanci doživjeli šok kad su vidjeli kako je kineski balon na velikim visinama kršio suverenitet SAD-a. “Može se pokazati da je to dječja igra u usporedbi s pustoši koje bi Kina mogla izazvati u Americi”, zaključuje Babbage.

Hoće li Kina popustiti pod Putinom pritiskom?

S obzirom na to da je SAD proglasio Kinu najvećim neprijateljem i izravnom opasnošću po nacionalnu sigurnost, Peking se neće odreći Rusije. Moskva mu je, naime, jedini jaki strateški partner u borbi protiv američke dominacije. Zbog toga je njemački ministar obrane Boris Pistorius u pravu kad upozorava da o Kini treba suditi na temelju njezinih postupaka u vezi s ratom u Ukrajini, a ne na temelju onoga što govori o tom sukobu.

To što verbalno podržava Moskvu najmanje je što Peking može učiniti. Uostalom, ruska agresija na Ukrajinu i potpora Moskvi koju je iskazala Kina nanijele su golemu političku, i potencijalnu ekonomsku štetu Pekingu. I to bi, po ocjenama Kine, trebalo biti dovoljno Rusima.

Međutim, ako Kina popusti pod pritiscima ruskog predsjednika Vladimira Putina i isporuči oružje Moskvi, bit će to katastrofa za nacionalne i ekonomske interese zemlje. Sve članice EU i svi američki saveznici neće samo žestoko osuditi ponašanje Pekinga nego će poduzeti konkretne mjere koje će nanijeti nesagledive štete ugledu i kineskom gospodarstvu.