Rektor Lakušić o rastrošnoj dekanici PBF-a: 'Izgledam li vam ja kao netko tko radi u Fini?'
U opsežnom intervjuu govorio je o gorućim temama u visokom obrazovanju
Gost u današnjoj emisiji Točka na tjedan N1 televizije bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, koji je na toj dužnosti prije pola godine naslijedio dugogodišnjeg rektora Damira Borasa.
Voditeljica Mila Moralić je s njim pokrila niz tema iz područja visokog obrazovanja, među kojima je i slučaj rastrošne dekanice PBF-a Jadranke Frece o kojemu je u velikom serijalu članaka detaljno pisala Telegramova Dora Kršul. Govorio je i o novom statutu Sveučilišta te kojim će se gorućim problemima Sveučilišta posvetiti u svom rektorskom mandatu.
O obnovi oštećenih fakulteta
Za početak, razgovaralo se o njegovih prvih šest mjeseci na ovoj poziciji. “Pokrenuli smo više stvari. U mom programu je bila obavezna obnova svih zgrada oštećenih u potresu, i tu dajemo najviše energije. Važan je i Gospodarski savjet Sveučilišta, oživljavanje Borongaja, revitalizacija studentskih domova i Studentskog centra”, nabrojao je planirane projekte rektor, rekavši da je u svim poljima pokrenuto nešto te se očekuju konkretni rezultati.
Počevši s temom obnove, rekao je da se svaki dan na tome radi. “Trenutno imamo 43 zgrade koje su u određenoj fazi obnove, u proces su uključena 23 fakulteta. Ističemo Agronomski, Medicinski, Učiteljski fakultet, PMF. Sve su to fakulteti koji su već duboko ušli u sustav, drugi su fakulteti u pripremnoj proceduri”, rekao je. Do travnja se nastoji na svim projektima imati raspisane natječaje za izvođača radova, dodao je dalje, te pohvalio novi Zakon o obnovi koji neke stvari pojednostavljuje i ubrzava.
Spomenuo je i suradnju s Ministarstvom graditeljstva te Gradom Zagrebom koja je, kaže, kvalitetna. “Dosta naših fakulteta dijeli prostore sa zagrebačkim školama. To je izazovno, rekao je”. Na pitanje kada će biti gotova obnova, za one fakultete koje imaju manje zgrade obnova bi trebala biti gotova do kraja godine, a ostatak će se raditi 18 mjeseci, a kapitalne investicije na najopsežnijim radovima će trajati dvije godine.
O novom Statutu Sveučilišta
Glede donošenja Statuta Sveučilišta, objasnio je što je tu novo. “Novosti su osnivanje Gospodarskog savjeta, Sveučilišnog vijeća. Mislim da je time najkvalitetnije definirana autonomija sveučilišta, a propisani su i odnosi vezani za rektore i dekane. Kad govorimo o autonomiji sveučilišta, tu posvećujemo najveću pažnju. U ovom mandatu sam ja i predsjednik Rektorskog zbora Republike Hrvatske, a prema dokumentima koji će uskoro izaći u javnost, Hrvatska je po autonomiji sveučilišta na zadnjem mjestu. Zato smo u Statutu htjeli propisati što znači autonomija sveučilišta i kako moramo djelovati”, objasnio je.
“To znači slobodu akademske zajednice da skrene pozornost na one stvari koji se trebaju promijeniti”, rekao je dalje. “Tu slobodu koju imaju zaposlenici kao profesori i nastavnici je nešto što im omogućuje da budu još kvalitetniji i bolji. Tako mogu dati svoj doprinos u istraživanju”. Novinarku je zanimalo što znači zabrana relativizacije autonomije koju propisuje novi Statut i kako će to funkcionirati, on je rekao da je to više moralna stavka, a ne zakonska. “Ako netko nešto krivo kaže u Sveučilištu, nećemo dati nekakvu sankciju. To je preporuka da se djeluje moralno, etički”, objasnio je.
O statusu prorektora u Senatu
Novinarka ga je zamolila i da prokomentira kritike izmjena po kojima i prorektori imaju pravo glasa na sjednicama Senata. “Prorektori aktivno sudjeluju u pripremi svega za Senat, sad se ponovno vratio institut prava glasa u Senatu. Bilo je to ranije ukinuto. U vijećima fakulteta prodekani imaju pravo glasa, pa je slijedom toga i u Senatu vraćena mogućnost da prorektori imaju pravo glasa. Ja imam osam prorektora i oni imaju obavezno pravo glasa”, rekao je.
Na komentar da je rektor uveo čvrstu ruku u Sveučilište, rekao je da to nije tako. “Ništa se ne može desiti na lijepim očima, već radom. Rad daje rezultate. Rezultati su oni koji govore da ste vi dobri, snažni, moćni”, rekao je.
O rastrošnoj dekanici PBF-a
Osvrnuo se i na slučaj rastrošne dekanice PBF-a Jadranke Frece. “To je pitanje bilo na Senatu. Jako je teško kad netko govori o nekim temama, a nikad nije radio na Sveučilištu, niti fakultetu. Kad govorimo o dekanici koju ste naveli, u cijelom procesu moje odluke bilo je nekoliko koraka. Prvo sam razgovarao s prodekanima, pa sam pozvao sve prodekane i dekanicu na sastanak. Onda su oni meni pojedinačno slali dopise, pa su mi dopise slali djelatnici. Onda sam vidio da postoji lista i želja da ju se smijeni. A na toj listi su bili i neki koji nisu članovi vijeća”, rekao je Lakušić.
Vidite da oni nemaju kvalitetne dokumente unutar fakulteta, da ne znaju koliko imaju članova Vijeća. Jedna je priča dekanice, jedna medija. Moj je prijedlog bio da se stavi sve u mirovanje na 60 dana, da se to “ratno stanje” riješi mirnim putem, da vidimo što postoji konkretno od dokumenata, koji su ispravni. Moramo riješiti broj članova Vijeća. Mora sve biti pravno korektno. Da se održala sjednica za smjenu dekanice, onda bi netko to mogao osporavati. A mnogi broj djelatnika se javio da su potpisivali dokument koji nema preambulu da bi se ona kasnije pojavila pa je ispalo da nisu znali što potpisuju. Sve je nespretno ispalo, imate jednu čudnu situaciju. Šezdeset dana nije ni dugo ni kratko, već točno koliko im treba da se smire stvari.
Odluka je bila takva da oni kvalitetno riješe taj proces. Ovo je bio jedan putokaz i smjer kako mogu kvalitetno riješiti stvar”, rekao je. Na pitanje je li razgovarao s dekanicom o troškovima, upitao je: “Izgledam li ja kao netko tko radi u FINA-i?”. Na pitanje koje je njegovo mišljenje o cijeloj priči, rekao je: “Ako promatram sebe, ja sam bio dekan, ja nikad nisam niti jedan račun platio fakultetskom karticom, mislim da tu vidite moj odgovor”.
O predloženoj dekanici Hrvatskih studija
Na pitanje je li bilo uobičajeno angažirati privatne detektive na fakultetu, rekao je da je prvi put da je čuo da se takvo nešto angažira od strane javne ustanove. “Dekanica je očito osjetila potrebu za to. Ja to ne bih tako radio. To je neuobičajeno. Zato je tu ovih 60 dana mirnih rješenja”, rekao je.
Razgovaralo se zatim o slučaju predložene dekanice Hrvatskih studija Vlatke Vukelić koja, da bi stupila na dužnost, mora još dobiti potvrdu sveučilišnog Senata. No, ta točka nije stavljena na dnevni red zbog kontroverzi koje prate gospođu Vukelić, ponajprije njezini revizionistički stavovi o nekim aspektima NDH. “U prosincu je Senat prihvatio njezin program. Kasnije se objavio određeni broj napisa u medijima da je ona u svojim znanstvenim aktivnostima imala nekakve stavove o nekim temama vezanima za prošlost i to je bilo dosta istaknuto. Nekakvi revizionizmi i slične stvari. Ja sam onda pozvao kolegicu i vršitelja dužnosti dekana na fakultetu na razgovor”, rekao je rektor.
“Rekao sam im: ‘Da bismo mi krenuli dalje i bili spremni za točku senata, molim vas da sve što je bilo navedeno u ovim napisima pripremite meni odgovore i očitovanja. Nemojte se žuriti, dajte si vremena. Ja ću to priložiti kao točki Senata. Onda ćemo imati kvalitetne odgovore i vaš stav na sve ovo što se govorilo u javnom prostoru’. Ja sam prošli tjedan dobio to očitovanje, nisam to još stigao potpuno proučiti jer je obimno. Ako je taj dokument spreman, ići će kao točka Senata. To je fakultet koji ima tri dekana u četiri godine, neki fakulteti toliko nemaju u 20 godina. Tu treba biti pažljiv, strpljiv”, rekao je rektor potvrđujući da je moguće da ta točka u konačnici i ne dođe na dnevni red, što bi onda značilo imenovanje novog obnašatelja dužnosti dekana.