Rektori rogobore protiv državne mature, neki bi je najradije naprosto ignorirali pri upisu studenata. Telegram otkriva pozadinu
Nakon kraćeg predaha, ponovno im je zasmetao sam koncept mature
Sada se već uvriježilo kao nepisano pravilo. Svakih nekoliko godina, kako se koja promjena uvodi, državna matura iznova je na ledu u Rektorskom zboru, nacionalnom tijelu koje okuplja sve rektore hrvatskih sveučilišta. Zbog činjenice da matura ipak predstavlja određeni filter od srednjoškolskog prema visokom obrazovanju, dijelu rektora problematično je što prekomjerno nabujale upisne kvote ne puni veći broj budućih studenata.
Pa svaki zahvat u maturu, koji je – uvjetno rečeno – postrožuje, kod dijela rektora izaziva nezadovoljstvo. Ono varira od zazivanja njezina potpunog ukidanja do ukidanja pragova prolaznosti. U najnovijoj epizodi, doznaje Telegram, dio rektora nije najbolje primio odluku o tome da maturanti od 2023. više neće pisati ispit iz hrvatskog jezika na dvije razine – osnovnoj i višoj – već na jednoj jedinstvenoj.
To će im, tvrde, udariti na sve skromnije upisne rezultate pa se ljute na Nacionalni centar za maturu (NCVVO) što ih navodno nije konzultirao oko ove odluke. Je li državna matura, inače široko pozdravljena kao solidan antikorupcijski i standardizirani alat, zaista ključ problema kod sve lošijih upisnih rezultata hrvatskih sveučilišta?
Osporavanje državne mature
Rektorsko osporavanje državne mature posljednji smo put zabilježili 2019., kada je na ispitu hrvatskog jezika još uvijek bilo potrebno položiti i esejski dio ispita za ukupan prolaz. Na tadašnjem ljetnom ispitnom roku, 1200 maturanata predalo je prazan list papira na eseju i automatski palo maturu. Ukupno, toga ljeta maturu nije položio 1041 gimnazijalac i 6947 učenika strukovnih škola, a na jesenskom roku zabilježeno je još 2900 padova.
Ponukani time, rektori su ozbiljno sporili koncept mature kao filtera prema fakultetima. Javno je i žustro istupio Damir Boras, bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu, s porukom kako državna matura možda uopće nije potrebna. Problematičnim je označio tolik broj padova i naznačio kako se na Rektorskom zboru intenzivno raspravlja trebaju li ubuduće prihvaćati rezultate državne mature za upis na pojedini fakultet.
Novi nalet zbog hrvatskog
Zaista, u tri naredne sjednice Rektorskog zbora, vrlo se ozbiljno raspravljalo o smislu mature. Osječki rektor Vlado Guberac istaknuo je kako “veliki broj učenika nije položio državnu maturu što izravno utječe na upis na javna sveučilišta” te kako o tome treba povesti široku raspravu. Postavio je i pitanje mogu li sveučilišta donijeti odluku da državna matura više ne bude kriterij upisa na fakultete.
Od iduće godine, odlukom tadašnje ministrice Blaženke Divjak, esejski dio ispita hrvatskog jezika više nije bilo potrebno položiti za ukupan prolaz i na Rektorskom zboru nadalje se nije sporila matura. Do rujna ove godine. Rektori tada osvještavaju već više od pola godine poznatu činjenicu da, prema odluci NCVVO-a, ispit iz hrvatskog jezika od ljeta 2023. više neće biti moguće polagati na nižoj ili višoj razini, već samo na jednoj jedinstvenoj.
Priprema za jedinstvenu razinu
Dio rektora, kako smo uspjeli doznati, to je označio novim ograničavajućim faktorom koji bi opet mogao utjecati na priljev budućih studenata. Zamjerili su i NCVVO-u što je odluku o jedinstvenoj razini ispita hrvatskoga jezika donio bez konzultacija s Rektorskim zborom pa su se suglasili pozvati ravnatelja Centra za maturu, Vinka Filipovića, na neku od budućih sjednica. Filipović je Telegramu potvrdio kako su ga kontaktirali iz Rektorskog zbora i zatražili da odredi nekoga iz Centra tko će biti u radnoj skupini za praćenje rezultata i analizu provođenja državne mature.
Zanimalo nas je, na tragu kritika iz Rektorskog zbora, kako je u Centru donesena odluka o jedinstvenoj razini ispita hrvatskog jezika. Prema informacijama koje je dobio za razdoblje prije njegovog dolaska na čelnu poziciju NCVVO-a, kaže, priprema za jedinstveni ispit iz hrvatskog jezika počela je 2017. godine. “Tada je o tome komunicirano s resornim ministarstvom i tadašnjom ministricom Blaženkom Divjak te tadašnjim predsjednikom Rektorskog zbora”, kaže Filipović.
Studiji s osnovnim poznavanjem jezika
Podsjeća i da su učenici trećih razreda srednjih škola ove godine pisali probnu maturu s jedinstvenom razinom hrvatskog jezika, kao i da je 6. ožujka ove godine javno objavljen ispitni katalog u kojemu je sve jasno navedeno oko jedinstvene razine. Kratko nas je podsjetio i na brojne europske zemlje – od Austrije preko Francuske do Portugala – koje ispite materinskog jezika provode na jedinstvenoj razini.
Priči o jedinstvenom ispitu iz hrvatskog jezika nužno je pristupiti iz još nekoliko pravaca. Prema javno dostupnim podacima, na hrvatskim je sveučilištima moguće studirati novinarstvo, odnose s javnošću, pravo, komunikologiju, ekonomiju, filozofiju s položenom tek osnovnom razinom poznavanja hrvatskog jezika. S druge su strane i podaci o upisnim mjestima koja ostaju zjapiti prazna na fakultetima nakon provedenih ispita državne mature. Ta se brojka godinama penje do iznad 10.000.
Sagledavanje šire slike
Primjerice, ove su godine nakon provedenih ljetnih i jesenskih upisnih rokova ostala prazna 10.792 upisna mjesta diljem Hrvatske. Ili ovako: na 40 studijskih programa upisano je od nula do tri studenta. Sve ovo otvara neizbježno pitanje dugotrajnog neobuzdanog gomilanja studijskih programa. Hrvatska na 3,8 milijuna stanovnika broji 1734 studijska programa, a primjerice Austrija s 8,9 milijuna stanovnika ima 2387 studijskih programa.
Dok je posljednjih godina broj studija u Hrvatskoj samo rastao – sveučilišta su ih mogla pokretati samostalno bez zelenog svjetla agencije za kvalitetu – rastao je i broj zaposlenih u sustavu visokog obrazovanja. Vrlo plastično, od studenog 2016. do studenog 2021. zaposlene su 803 osobe, a u istom se razdoblju broj studenata na javnim visokim učilištima smanjio za 12.507.
Kritike pojedinih rektora na koncept i ideju državne mature stoga valja sagledati puno šire. Umjesto konkretnih i dubinskih rasprava o disbalansu visokog broja studijskih programa i zaposlenih te sve manjeg broja studenata koje odnosi crna demografska slika, krivac za sve slabije upise prigodničarski se traži u državnoj maturi. Ona je novim Zakonom o visokom obrazovanju sada dodatno utvrđena i jasno propisana kao nedvojbeni kriterij za ulazak u školovanje na fakultetima. Dobra prilika za sagledavanje šire slike koja neće ciljati isključivo na maturu.