S obzirom na uspjehe, HDZ-ova parola ‘Za sve izazove’ zvuči kao da Milanović uzme slogan ‘Staloženo’
Imamo najveću stopu inflacije u eurozoni, u četiri godine u Zagrebu je obnovljeno 10 kuća, među rekorderima smo po broju umrlih od Covida-19
Prije gotovo osam godina, u Banske dvore ušao je bivši eurozastupnik Andrej Plenković, čovjek koji je obećao da će promijeniti HDZ da bi promijenio Hrvatsku. Plenkovićeve godine na čelu Vlade obilježene su globalnim i lokalnim krizama, ali i nizom kontroverzi. Njegova vladavina ostat će upamćena po činjenici da mu je iz Vlade otišlo ili bilo prisiljeno otići čak 30 ministara. Kakva je politička, ekonomska i društvena ostavština jedinog hrvatskog premijera koji je odradio dva puna mandata – i sad se nada trećem? Odgovore na to pitanje Telegram će sve do parlamentarnih izbora, pokušati dati u serijalu tekstova, komentara i analiza naših autora
Malo koji predizborni slogan u povijesti je zvučao bizarnije od onog kojim je HDZ upravo prekrio Hrvatsku. Vezati izraz “Za sve izazove” uz stranku koja je Hrvatskom vladala posljednjih osam godina je otprilike kao da Zoran Milanović za svoj slogan odabere davni SDP-ov iz 1990. godine: “Staloženo”.
Uspješnost HDZ-a u sučeljavanju s izazovima, čime se upravo hvale, dosta je sumirati u dvije aktualne brojke. Na četvrtu godišnjicu potresa u Zagrebu resorni ministar se pohvalio da je obnovljeno 10 obiteljskih kuća. Deset.
Šampioni inflacije
U isto vrijeme, izazov inflacije je tako savladan da je Hrvatska, neka pati koga smeta, zemlja s najvišom stopom inflacije u eurozoni. Čudno, kad joj je jedan od najpropagiranijih alata za borbu protiv inflacije bila web stranica Kretanje cijena. Na kojoj i danas, primjerice, stoji da se šampon može kupiti za deset, četkica za zube za pet centi, a pakiranje deterdženta za jedan euro.
Iako ne može. Rekli su nam oni koji navodno prodaju te proizvode. Jer su odavno izašli iz ponude. Ali unos na stranici se ne može promijeniti “iz tehničkih razloga”. Koji se rješavaju, “u kontinuiranoj komunikaciji s ministarstvom”. Taj odgovor Telegram je dobio početkom veljače. Komunikacija je očito temeljita.
Pandemijska tragedija
Sva ta nepodnošljiva amaterska improvizacija koja se danas pokušava čarobnim prahom PR-a pretvoriti u sustavnu vrlinu vladajuće stranke, međutim, blijedi u usporedi s tragedijom koju je ova zemlja doživjela u pandemiji Covida-19. I za čije je, u svjetskim okvirima, goleme razmjere kriva upravo Vlada Republike Hrvatske, na čelu s Andrejem Plenkovićem.
Rezultati su razorni. Umrlih od Covida-19 je (dosad) preko 18.500 tisuća. Broj žrtava je odavno prešao broj poginulih u Domovinskom ratu. S obzirom na broj stanovnika, Hrvatska je po smrtnosti među deset (šesta-sedma) najgore pogođenih zemalja. Na svijetu. U Europskoj uniji se više umiralo samo još u dvije (od 27) zemlje članice.
Pobjeda nad koronom
Statistika cijepljenja jasno otkriva jedan od glavnih razloga za toliku tragediju. Postotak cijepljenih u Hrvatskoj je, naime, blizu samog dna u odnosu na zemlje EU-a. Cijelo vrijeme pandemije Hrvatska se klatarila oko 24. i 25. mjesta po procijepljenosti u Uniji.
Ove tragične brojke, nažalost, nisu bile nimalo neočekivane s obzirom na to kako se Vlada suočavala s pandemijom. Ne treba biti previše ciničan da se zaključi kako je jedina stvar oko pandemije koja je bila uspješno odrađena iskorištavanje Covida-19 za maksimiziranje HDZ-ovog rezultata na parlamentarnim izborima u srpnju 2020. godine. Da, onim izborima pred koje je Plenković izjavio: “Ova Vlada je pobijedila Covid-19”. Broj umrlih je tada bio 103.
Ograničavanje prava
Da bi stvari mogle otklizati u kaos, postalo je jasno već od prvog dana kad se Hrvatska suočila s “novim normalnim”. Kad je Vlada u petak, 13. ožujka 2020. godine donijela odluku o prvom lockdownu, napisano je koje sve radnje ne smiju otvarati svoja vrata od sljedećeg tjedna. Popis je završavao s tri točkice, tako da je u ponedjeljak još bilo ljudi koji nisu znali smiju li taj dan raditi ili ne.
Usporedo s lockdownom, Vlada je Saboru oduzela ovlasti da donosi izvanredne mjere kojima se privremeno ograničavaju Ustavom zagarantirana ljudska prava. Ono što je, po Ustavu, trebala donositi dvotrećinska većina, dakle najmanje 101 izabrani saborski zastupnik, prebačeno je na čuveni Stožer. Najkontroverznije odluke tako je donosio tek jednoznamenkasti broj ljudi, neke i čak samo njih petero – svi usko povezani s vladajućom strankom i gotovo svi bez izbornog legitimiteta. Odluke su, pritom, donošene u potpunoj tajnosti.
Zoom, Netflix i “Za križen”
U početku pandemije Stožer je, zajedno s ministrom zdravstva Vilijem Berošem, u javnosti uživao gotovo herojski status jer je Hrvatska, zahvaljujući ranom zatvaranju, prošla mnogo bolje od mnogih europskih zemalja. Toliko da se već pričalo o posebnom hrvatskom modelu, pobjedi nad pandemijom, a Beroš je na izborima dobio više preferencijskih glasova čak i od samog Plenkovića.
Međutim, pozlata se počela opasno ljuštiti. Za vrijeme dok je cijela Hrvatska čučala kod kuće, a život je, izvan okvira Zooma i Netflixa praktički potpuno stao, Stožer je dopustio da se održi vjerska procesija “Za križen” na Hvaru. Procesija je kretala iz rodnog mjesta ministra Beroša, a jedna od njenih postaja bilo je i mjesto iz kojeg potječe obitelj Andreja Plenkovića. No, to dakako nije imalo nikakve veze s dozvolom Stožera. Kao što s parlamentarnim izborima koji će se održati 17. travnja nema veze što je u istoj procesiji prije koji dan, nakon pet godina pauze, sudjelovao – Plenković.
Sve to je, uz još mnogo bizarnih nedosljednosti i improvizacija (sjeća se netko čuvenih propusnica radi kojih umirovljenici nisu mogli do svoje njive ili do bankomata po mirovine), bilo samo zagrijavanje. Jer, zima je tek dolazila.
Vukovar i masovno umiranje
Labave mjere i nikakva kontrola su se Hrvatskoj počele obijati o glavu u kolovozu 2020. godine. Sredinom tog mjeseca je, naime, zbog naglog rasta broja zaraženih, krenula bježanija turista s naše obale. Postalo je očito da Hrvatska srlja prema javnozdravstvenoj katastrofi, na što su krenuli sve češće upozoravati znanstvenici i liječnici, ali vlast je dugo bila uporna. Krajem rujna je ravnatelj Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak tvrdoglavo inzistirao na tome da naše mjere “donose dobre rezultate”, pa ih nije potrebno postrožavati.
Štoviše, na užas svih koji su se tad borili s pošasti koja je dnevno odnosila desetke života, mjere su – olabavljene. Jer bi bilo nezgodno da se zabranilo održavanje vukovarske Kolone sjećanja. Pa je ukinut limit od maksimalno 50 ljudi na javnim okupljanjima. “Svi znamo što znači Vukovar”, objašnjavala je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević” u Zagrebu Alemka Markotić.
Bioterorizam za početnike
Nakon toga zima je definitivno došla i krenulo je masovno umiranje. Mjere su ipak postrožene, ali samo da bi bile opet ublažene – za Božić. “Svaki vjernik razumije koja je njegova potreba, biti na misi jedan sat uoči Božića”, tumačila je Markotić.
Kad je Hrvatska uskoro dospjela na sam vrh EU-a po broju novih slučajeva, novinari su krenuli postavljati i pitanja o odgovornosti. Markotić se na to prilično naljutila. “Nadam se da sam na dobrom mjestu, da je ovo press konferencija, a ne sudnica”.
Nešto kasnije se, iako je zabrana okupljanja više od 50 ljudi tad bila na snazi, pojavila na pozornici u centru Zagreba, na crkvenom obredu za Stepinčevo. Okupilo se, kažu novinski izvještaji, više stotina građana. Još malo kasnije, Markotić je, dok je cijepljenje još bilo nedostupno građanima Hrvatske, protiv Covida-19 cijepila svoju majku.
Prekoredno cijepljenje
Prvi val masovnog umiranja od Covida-19, onaj u zimu 2020./’21. godine je tako pojačanjem nesnalaženjem, improvizacijom i dvostrukim kriterijima vlasti. Tad još nije bilo cjepiva, kao ni u drugom valu masovnog umiranja, na proljeće 2021. godine – kad je cijepljenje tek počinjalo, osim za one bliske vlasti koji su se prekoredno cijepili koji mjesec ranije. Za prekoredno cijepljenje, dakako, apsolutno nitko nije odgovarao.
Ono što je uslijedilo, međutim, bilo je daleko gore. Treći val masovnog umiranja, onaj u zimu 2021./2022. godine nije se morao ni dogoditi, a kamoli biti tako razoran. Cjepivo koje je spašavalo živote je bilo na raspolaganju više od pola godine. Međutim, kako je cijepljenje bilo organizirano i koliko se vlast potrudila na tome da ga promovira – dobro da nije bilo i gore.
Ni lipe za kampanju
Danas zvuči nestvarno, a budućim generacijama će jamačno izgledati kao medijsko pretjerivanje, ali cijepljenje u Zagrebu se, usred pandemije koja je u svijetu odnijela više od sedam milijuna života (po službenim statistikama, stvarne brojke su sigurno daleko gore), provodilo – samo radnim danom. Od petka popodne do ponedjeljka ujutro je, valjda, Covid-19 bio na vikendu.
Kad je Plenković shvatio da interes za cijepljenje pada i da bi stvar mogla završiti priličnim debaklom, počeo je pričati da je Vlada svoj posao završila nabavkom cjepiva. Štoviše, dodao je i kako svi ionako znaju sve o Covidu-19, pa on ne bi uložio ni lipe u kampanju. Dakle, nije do njega, ni do Vlade, ni do Stožera, nego, tko se cijepi – cijepi se.
Cijepi se, druže
E sad, kad smo već kod izraza “cijepi se” – tako se zvala i čuvena web stranica za prijavu na cijepljenje. Koja prvo nije radila, pa je omogućavala dvostruka naručivanja, pa nije imala kriterije kojima osiguravaju prednost starijima i onima s kroničnim bolestima. Usred svog tog debakla, Ministarstvo zdravstva je skrivalo tko im je napravio taj softverski dragulj.
Dok Telegram nije otkrio da se radilo o firmi ministrova poznanika, kojoj su poslovi s Ministarstvom zdravstva krenuli strelovito uspješno otkad je Beroš ušao u Ministarstvo zdravstva. Naravno da nitko za ništa nije odgovarao.
Za sve izazove
Konačno, krajem 2021. godine, dogodilo se ono što se najavljivalo od početka – sam virus je mutirao u manje opasan soj, poznatiji pod nazivom omikron. Zemlje koje su procijepile svoje stanovništvo su u veljači 2022. krenule dizati i posljednje restrikcije. A u isto vrijeme su u Hrvatskoj dnevne novine imale veliki naslov: “Priprema se nova strategija cijepljenja”.
Dvije godine kasnije, zemlja je prekrivena HDZ-ovim jumbo plakatima. Na plavoj pozadini se koči natpis “Za sve izazove”, kojim se želi građane uvjeriti da se istoj ekipi treba dati povjerenje za još četiri godine vlasti. Alemka Markotić je kandidatkinja HDZ-a u 1. izbornoj jedinici.