Ivo Sanader se nada da će mu slučaj osuđenog kradljivca pomoći da idući tjedan izađe iz Remetinca
Sanaderova obrana pozvala se na slučaj Šebalj protiv Hrvatske
Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu danas je dobilo zahtjev Ive Sanadera, odnosno njegovih odvjetnika Čede Prodanovića i Jadranke Sloković, kojim se traži da se bivšem premijeru ukine istražni zatvor. U svom zahtjevu, kako doznaje Telegram, branitelji se pozivaju na odluku Europskog suda za ljudska prava donijetoj još 2011. godine u slučaju “Šebalj protiv Hrvatske”.
Riječ je o Zoranu Šebalju, višestruko osuđivanom i pritvaranom zbog krađa, kojeg su pred sudom u Strasbourgu zastupali odvjetnici Lana Horvat i Silvano Radobuljac. Tužba je podnijeta jer je protiv Šebalja u svakom pokrenutom postupku bio određen istražni zatvor, a kada bi u jednom slučaju istekao maksimalni rok što ga je mogao provesti iza rešetaka, bilo bi “aktivirano” drugo rješenje. I kako su presude protiv njega donošene ili ukidane, tako su vrijedila različita rješenja o određivanju istražnog zatvora.
Šebalj je iskoristio svoje pravo da podnese i ustavnu tužbu, no Ustavni sud RH je utvrdio da nije dopuštena budući da je u međuvremenu već stupila na snagu nova odluka kojom mu je određen novi istražni zatvor.
Analizirajući njegov slučaj Europski sud za ljudska prava podsjetio je kako je na nacionalnim vlastima, i to sudovima, da tumače i primjenjuju domaće pravo, a njegovo nepoštivanje povlači za sobom povredu Konvencije na temelju Članka 5. stavka 1.
Poštivanje prava prilikom lišenja slobode
Mjerodavan dio tog članka citiran je i u odluci: “Svatko ima pravo na slobodu i sigurnost osobe. Nitko se ne smije lišiti slobode,
osim u sljedećim slučajevima i u postupku propisanom zakonom:
a) ako je zatvoren u skladu sa zakonom nakon presude nadležnog suda…
c) ako je zakonito uhićen ili pritvoren radi dovođenja nadležnoj sudbenoj vlasti kad postoji osnovana sumnja da je počinio kazneno djelo ili kad je razumno vjerovati da je to nužno radi sprječavanja izvršenja kaznenog djela ili bijega nakon njegova počinjenja”.
Sud može i treba preispitati je li bilo poštovano to pravo, napominje se, a identičan stav zastupaju i Sanaderovi odvjetnici. U toj odluci sam Europski sud za ljudska prava podsjetio je na nekoliko svojih ranijih presuda i naglasio kako se prvenstveno traži da svako uhićenje ima pravnu osnovu u domaćem pravu. No, to se odnosi i na kvalitetu prava koje mora biti spojivo s vladavinom prava, pojmom sadržanim u svim člancima Konvencije.
Kakav je hrvatski Zakon o kaznenom postupku ?
– „Kvaliteta prava“ u tom smislu podrazumijeva da kad nacionalno pravo dozvoljava lišenje slobode, ono mora biti dovoljno pristupačno, precizno i predvidljivo u svojoj primjeni, kako bi se izbjegao svaki rizik proizvoljnosti. Standard “zakonitosti” što ga je postavila Konvencija tako traži da svo pravo bude dovoljno precizno kako bi omogućilo nekoj osobi – u slučaju potrebe i dajući joj ujedno i odgovarajući savjet – da predvidi, u mjeri koja je u danim okolnostima razumna, posljedice koje neko djelovanje može povući za sobom, napominju suci iz Strasbourga prema čijem mišljenju hrvatski Zakon o kaznenom postupku ne sadrži nikakve izričite odredbe koje uređuju situaciju u kakvoj se našao Šebalj i koja se sada pokušava preslikati na slučaj Ive Sanadera.
ZKP, upozorio je Europski sud za ljudska prava, uređuje najdulje moguće zakonske rokove za pritvor za različita djela, ovisno o propisanoj kazni, no ne sadrži odredbe koje se tiču najduljeg mogućeg roka pritvora na osnovi rješenja o određivanju pritvora donesenih u paralelnim kaznenim postupcima.
Slučaj je dodatno u Šebaljevu korist okrenula i Vlada od koje je izričito zatraženo da Sudu dostavi sudsku praksu Vrhovnog suda glede situacije o kojoj je riječ, no nikakav materijal do donošenja odluke nije dostavljen.
Ima li sudske prakse ?
Sud stoga zaključuje da nedostatak zakonskog uređenja nije ispravljen sudskom praksom Vrhovnog sud. Nepostojanje bilo kakvog zakonskog uređenja takve situacije, ni bilo kakve mjerodavne prakse hrvatskog Vrhovnog suda ostavlja otvorenom mogućnost da se zaobiđe primjenjivo zakonodavstvo o najduljim mogućim zakonskim rokovima pritvora.
Sanaderu je već ranije odbijen zahtjev za spajanjem postupaka što bi bila pretpostavka za donošenje jednog rješenja o istražnom zatvoru. Koliko je točno proveo iza rešetaka u slučajevima Ina-MOL i Hypo, te Fimi media, Telegram je već precizno izračunao.