Šest scenarija raspleta kaosa na Bliskom istoku. Nijedan nije optimističan, a najgori vodi u globalni sukob

1. Uništenje Hamasa

Izrael možda pokuša silovit upad i ubijanje gotovo svih članova Hamasa, a nakon toga povlačenje svojih snaga iz Gaze. Pobjeda bi u tom slučaju značila smrt ili zarobljavanje svih 30.000 do 40.000 članova skupine i uništenje njihove vojne infrastrukture.

Takva pobjeda zahtijevala bi i eliminaciju elitne postrojbe komandosa i smrt ili zarobljavanje cijelog političkog vodstva grupe iako je politički vođa Hamasa u Kataru. Na listi za odstrel su u tom slučaju Yahya Sinwar, vođa Hamasa unutar Gaze i Mohammed Deif, njegov vojni zapovjednik.

Izrael već sada pokušava prepoloviti Pojas Gaze na sjeverni dio u kojemu bi se odvijala većina borbi s Hamasom i južni dio u kojemu bi se sklonili palestinski civili. Izraelci navode da je dio civila evakuiran kako bi ih se zaštitilo. Ako izraelski napad uspije, Gaza će trebati novo vodstvo koje bi Izraelci kontrolirali. Jedna od opcija je Palestinska samouprava (PA) koju vodi pokret Fatah, a koja bi se sa Zapadne obale proširila na Pojas Gaze.

Za sada nema informacija je li Mahmoud Abbas, predsjednik PA, zainteresiran za to. Fatah je protjeran s teritorija Gaze nakon poraza na izborima od Hamasa. Palestinske vlasti koje na Zapadnoj obali blisko surađuju s Izraelom po pitanjima sigurnosti suočene su s optužbama Palestinaca da su krilo izraelske vojne okupacije.

“Izrael, kao i SAD, želi vidjeti alternativno palestinsko vodstvo u Gazi, najvjerojatnije palestinske vlasti”, rekla je dr. Julie Norman, stručnjakinja za Bliski istok na University College London. “Ali PA se na samoj Zapadnoj obali smatra jako slabim i vjerojatno bi izgubili legitimitet u Gazi”, dodala je.

2. Podjela Gaze

Izrael bi se mogao odlučiti proširiti vojnu okupaciju Zapadne obale na Gazu što bi zahtijevalo da veliki broj izraelskih vojnika ostane u Gazi i u budućnosti. Takva okupacija mogla bi trajati desetljećima, a do nje bi došlo nakon razbijanja Pojasa Gaze na dijelove koji se međusobno ne dodiruju.

Ostvarivanje ovakvog scenarija već bi sada mogla biti u tijeku s obzirom na tjeranje civila na jug i planiranje borbi s militantima na sjeveru.

Izraelski predsjednik Isaac Herzog ipak tvrdi suprotno. “Nemamo želju ponovno okupirati Gazu. Nemamo želju vladati nad životima više od dva milijuna Palestinaca”, kazao je Herzog iako u Izraelu izvršnu vlast ima premijer Benjamin Netanyahu. Takav bi potez bio velika pogreška, smatra i američki predsjednik Joe Biden.

3. Potpuna okupacija

Od ponedjeljka je Izrael naredio polovici od više od dva milijuna stanovnika Gaze da se povuku sa sjevera na jug kako bi, u slučaju potrebe, mogli izbjeći u Egipat. Prema nekim izvješćima, brojni Palestinci odbili su napustiti svoje domove zbog straha da bi Izrael mogao proglasiti aneksiju i trajno ih protjerati.

Egipat trenutno nije sklon otvaranju graničnog prijelaza Rafaha i udomljavanju stotina tisuća palestinskih izbjeglica. Egipatski predsjednik Abdel Fattah El-Sisi nada se da će izbjeći taj scenarij zbog administrativnih, financijskih i političkih razloga. Poseban problem za Egipat bili bi članovi Hamasa koji bi u tu zemlju ušli pod krinkom egzodusa civila i potencijalno počeli utjecati na budućnost zemlje.

Hugh Lovatt, analitičar specijaliziran za Bliski istok pri Europskom vijeću za međunarodne odnose, smatra da bi masovno raseljavanje moglo ići na ruku desničarima u Izraelu koji bi voljeli Gazu vidjeti ponovno pod svojom upravom. “Kako nasilje u Gazi eskalira, mogli bi vidjeti priliku za tjeranje povećeg dijela stanovnika iz Gaze u Egipat i spriječiti njihov povratak”, rekao je i dodao da bi to bilo etničko čišćenje.

4. Neuspjela ofenziva

Bitka s Hamasom mogla bi biti duga, teška i skupa za Izrael. Islamistička skupina Hamas ima najmanje 30.000 dobro naoružanih i uvježbanih boraca koji se brane na teritoriju koji jako dobro poznaju. Svoje sposobnosti već su pokazali upadom na izraelski teritorij.

Pokazale su se ranjivosti sustava obrane za koji su mnogi smatrali da je jedan od najboljih u svijetu. Izrael se nikada prije nije suočio s ovakvim vojnim testom. Ako ofenziva posustane i veliki se broj izraelskih vojnika počne vraćati obiteljima u vrećama za tijela, izraelski premijer Netanyahu bi mogao ograničiti ili zaustaviti ofenzivu pa se posvetiti pregovorima o taocima.

Trenutačno se u Gazi nalazi najmanje 200 talaca, a tajni pregovori već su u tijeku s fokusom na spašavanje žena i djece. Katar, Turska i Egipat posreduju u tim pregovorima, ali čini se da je dosad postignut mali napredak. Pitanje je hoće li se Izrael odlučiti ponuditi oko 5000 palestinskih zatvorenika u zamjenu za taoce koji su u rukama Hamasa. Dužnosnici Hamasa tvrde kako je to bio cilj masakra otprije deset dana.

5. Regionalni sukob

Iran i Hezbollah već su zaprijetili da će se uključiti u sukob bude li došlo do kopnene invazije. Samo čelnici režima u Teheranu i Hassan Nasrallah, vođa Hezbollaha, znaju je li ova prijetnja bila blef. Hezbollah je prisutan u Libanonu i Siriji, a proiranske grupe u Iraku su već ranije ove godine prijetili napadom na Izrael. U Jemenu djeluje pobunjenička frakcija Huta za koju se vjeruje kako posjeduje rakete srednjeg dometa koje bi mogle dosegnuti Izrael.

Izraelci to nazivaju ratovanjem na više frontova i upozoravaju godinama da bi mogli biti meta napada projektila iz Iraka, Sirije, Libanona i možda čak i Jemena u isto vrijeme. Rat s Iranom i njegovim produženim rukama bio bi puno skuplji od onoga s Hamasom jer, primjerice, Hezbollah posjeduje puno moćnije oružje. “Izgledi za regionalnu eskalacije su zabrinjavajući. Pravi problem bio bi Iran aktivacijom Hezbollaha i otvaranjem sjevernog fronta s Izraelom”, smatra dr. Julie Norman.

6. Globalni rat

Najekstremniji scenarij je ujedno i onaj u koji niti jedan razuman vođa ne bi želio ući. Ako se Hezbollah i Iran pridruže ratu, SAD će se suočiti s velikim pritiskom da pokrene izravne napade na njih. Washington je već poslao bombardere F-15 u Jordan i dva nosača aviona u regiju. Britanija je također poslala brodove Kraljevske mornarice u Mediteran.

Stvara se rizik od izravnog američko-iranskog rata. Iranski nuklearni program najvjerojatnije bi bio uništen zajedničkim napadima Izraela i SAD-a. Time bi se razbio njegov najmoćniji alat pritiska na Zapad.

U sukob bi se mogla uključiti i Rusija kao ključni saveznik Irana. Posljednjih mjeseci Iran je postao glavni dobavljač dronova i projektila Moskvi čime je njihov vojni savez ojačao. To bi bila posljednja kap u kojemu se rizik od globalnog sukoba više ne bi mogao isključiti.