Škare Ožbolt se prisjetila raketiranja Banskih dvora: 'Dan kada mi je Tuđmanova kava spasila život'
Opisala je što se dogodilo prije 30 godina kada je JNA pokušala eliminirati Tuđmana, Mesića i Markovića
Prije točno 30 godina raketirani su Banski dvori. Oko 15 sati avioni JNA raketirali su zgradu vlade na Markovom trgu pokušavajući likvidirati prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, ondašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ-a Stjepana Mesića i predsjednika Saveznoga izvršnog vijeća (SIV) Antu Markovića.
Iako su i Hrvatska i Slovenija još u lipnju te godine proglasile neovisnost od Jugoslavije, deklaracija je na preporuku međunarodne zajednice odgođena do 8. listopada. Ni Tuđman, ni Mesić ni Marković nisu tada ozlijeđeni. Jedna osoba ipak je poginula, a nekoliko građana je ranjeno.
Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa i bliska suradnica Franje Tuđmana, za vrijeme raketiranja Banskih dvora bila je na Markovom trgu i danas se toga prisjetila. “Dan kada mi je Tuđmanova kava spasila život”, započela je Škare Ožbolt i na Facebooku opisala što se dogodilo.
‘JNA je pojačavala napade na Hrvatsku’
“Nakon raketiranja Banskih dvora 7. listopada 1991 godine u 15:05 sati, uvijek sjedim tako da mi je zid ili neka čvrsta podloga iza leđa”, napisala je Škare Ožbolt dodavši kako je tada isticao tromjesečni moratorij na Deklaraciju o suverenosti i samostalnosti Hrvatske dogovoren na Brijunima i da je Hrvatska nakon isteka moratorija trebala izaći iz Jugoslavije.
“JNA je svakim danom pojačavala napade na Hrvatsku. Zagreb je bio napadan iz zraka, ljudi su boravili u skloništima i podrumima, a dan prije raketiran je i odašiljač na Sljemenu. Taj dan došla sam u Ured predsjednika s brigama i obavezama jer me je čekalo bar petnaestak poziva stranih novinara koji su tražili odgovore što će Hrvatska napraviti nakon isteka moratorija”, prisjetila se.
Škare Ožbolt je rekla kako su tada u Banske dvori došli Marković i Mesić koji su razgovarali s Tuđmanom, a da su na zajedničkom ručku sudjelovali ona i još nekoliko Tuđmanovih savjetnika. “Meni je prošlo kroz glavu da ovdje sjede tri najvažnija čovjeka koja vode Jugoslaviju i Hrvatsku i da su sva tri Hrvata. Marković je upravljao saveznom vladom, Mesić Jugoslavijom , a Tuđman Hrvatskom. No, nije samo meni ta činjenica pala na pamet”, naglasila je.
‘Sve je bilo puno dima’
Škare Ožbolt piše da je Tuđman bio “rob protokola” i da se točno znalo što radi u svakoj minuti. “Ručak bi svaki dan počeo točno u 13:30 sati, a točno u 15.00 sati bi bio u svojoj maloj sobici za odmor i slušao vijesti na HR1. Taj dan Tuđman je produžio s ručkom i iznenada odlučio da neće kavu popiti za stolom već je pozvao Mesića i Markovića da popiju kavu u njegov kabinet, jer da im ima još nešto važno za reći”, ispričala je.
Rekla je kako se nikada neće saznati zašto je to napravio. “Možda smo mu mi za stolom išli na živce jer smo pričali glasno, sjećam se da me je par puta poprijeko pogledao jer sam nešto glasnije komentirala. Tko zna. Otpratili smo ih do Tuđmanovog kabineta, a Mario Nobilo i ja nastavili smo do naše zajedničke tajnice”, prisjetila se Škare Ožbolt i nastavila:
“I dok sam slušala kako nam tajnica Nada govori tko nas je sve zvao u međuvremenu se začuo sve jači zvuk kao kad mlazni avion polijeće i nakon toga snažna eksplozija… i ja sam završila zabijena u prostoru između dvostrukih vrata. Sve je bilo puno dima.”
‘Da Tuđman nije prekršio protokol…”
Škare Ožbolt se prisjetila da je Tuđman prišao i pitao je li sve u redu te da su krenuli prema skloništu Banskih dvora. “Tamo je začudo radio televizor i radila je jedina telefonska linija. Tuđmanu je Zdravka spajala H.D.Genschera, Van den Brooka… linije su se odmah uspostavljale, a on je vrlo kratko njima govorio na engleskom napadnuti smo, učinite nešto, zaustavite napad”, ispričala je.
“Na televiziji je pisalo Opća opasnost, Zračna opasnost, velika grupa aviona iz Udbine poletjela je prema Zagrebu. Pomislila sam, ovo je kraj, sve će nas pobiti. Međutim, dogodilo se čudo. Nakon dvadesetak minuta bila je nova obavijest na TV grupa aviona vraća se prema Udbini. Netko je zaustavio zračni napad”, istaknula je.
“Tri Predsjednika, tri ključna Hrvata na jednom mjestu. Bila je to jedinstvena prilika koju JNA nije uspjela realizirati. Vratila sam se do svoje sobe. Bila je potpuno demolirana. Veliki komadi stakla bili su zabijeni u moj stol i stolicu. Da nije bilo Tuđmanovog kršenja protokola i produženog ručka ja bi u 03:05 sati kada je udarila raketa u Banske dvore, bila na svom mjestu za stolom i slušala vijesti i bila bi sasječena od prozorskog stakla iza svojih leđa. Eto, zato se i dan danas, puno bolje osjećam kada imam zid iza leđa”, naglasila je za kraj Škare Ožbolt.
Tko je odgovoran za napad?
Državno odvjetništvo za ovaj napad tereti Ljubomira Bajića, ondašnjeg zapovjednika 5. zrakoplovnog korpusa, koji je izdao je zapovijed za raketiranje Banskih dvora nakon što je od Čedomira Kneževića, tadašnjeg kapetana prve klase, koji je bio referent u 2. detašmanu kontraobavještajne grupe RZ i PVO, dobio dojavu o sastanku Tuđmana, Markovića i Mesića.
Proslijedio ju je, stoji u optužnici, pukovniku Slobodanu Jeremiću, koji je u ono vrijeme bio načelnik odjela u Komandi ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane JNA, te Đuri Miličeviću, načelniku štaba 105. lovačkog bombarderskog avijacijskog puka iz Zemunika koji je bio izmješten u Udbini. Tužiteljstvo tvrdi da su prema Zagrebu, temeljem Bajićeve zapovijedi, iz Udbine poletjeli pilot Ratko Dopuđa, kapetan prve klase zapovjednik eskadrile u 105. puku, te Davor Lukić, pilot u 105. puku.
Kako je Telegramova Ana Raić Knežević jučer pisala, o ovoj optužnici proteklih je dana raspravljalo vijeće Županijskog suda u Zagrebu. Tužitelj zadužen za procesuiranje ratnih zločina Robert Petrovečki tražio je od vijeća da optužnicu potvrdi, te da na taj način konačno i započne sudskih proces protiv odgovornih za raketiranje Banskih dvora. Ovdje valja podsjetiti da je istraga ovog zločina otvorena tek u prosincu 2017., dakle, punih 26 godina od napada.
Optuženi odgađaju suđenje
Međutim, optužnica još uvijek nije potvrđena. Naime, Telegram doznaje da je Đuro Miličević u svom očitovanju na optužnicu tražio da se iz sudskog spisa kao nezakonit dokaz izdvoji iskaz jednog svjedoka čijem ispitivanju obrana nije bila nazočna. Miličević i njegov odvjetnik smatraju nezakonitim dokazima i kaznenu prijavu hrvatske policije od 11. prosinca 2017., te još dvije izjave koje su istražitelji od relevantnih svjedoka dobili 1994. godine.
Okrivljenici su se požalili i na činjenicu da im dokumentacija iz sudskog spisa nije bila prevedena na srpski jezik, te da nije ispisana ćirilicom. Optužno vijeće odbacilo je njihove primjedbe, te ocijenilo dokazi u sudskom spisu nisu nezakoniti. No, Miličević i njegova obrana ima na tu odluku pravo uložiti žalbu o kojoj će odlučivati Visoki kazneni sud RH.
Sam Ljubomir Bajić u svom očitovanju na optužnicu ponovio je ono što je izjavljivao nakon otvaranja ovog procesa. Tada je u svojim javnim istupima priznao da je naredio raketiranje Banskih dvora pojašnjavajući da se “zakleo državi u kojoj je živio da će ju braniti i štititi njen teritorijalni integritet i ustavni poredak”. “Smatrao sam da je ispravno napraviti ono št0 sam napravio”, rekao je tada Bajić. No kada mu je stigao poziv hrvatskog tužiteljstva da službeno iznese obranu na sudu u Srbiji, izjavio je kako ne može ništa govoriti jer ima obvezu čuvanja vojne tajne.