Optuženi za raketiranje Banskih dvora rugaju se hrvatskom pravosuđu: 30 godina od napada manipuliraju i odgađaju suđenje
Tvrde da je tužiteljstvo prezentiralo nezakonite dokaze i žale se što optužnica nije na ćirilici
Sutra će se navršiti točno 30 godina od raketiranja Banskih dvora. Bilo je oko 15 sati kada su avioni JNA raketirali Banske dvore pokušavajući likvidirati prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, te ondašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ Stjepana Mesića i predsjednika Saveznoga izvršnog vijeća (SIV) Antu Markovića. Iako su i Hrvatska i Slovenija još u lipnju te godine proglasile neovisnost od Jugoslavije, deklaracije su na preporuku međunarodne zajednice odgođene do 8. listopada.
Ni Tuđman, ni Mesić ni Marković nisu tada ozlijeđeni. Jedna osoba ipak je poginula, a nekoliko građana je ranjeno.
Tko je raketirao Banske dvore?
Državno odvjetništvo za ovaj napad tereti Ljubomira Bajića, ondašnjeg zapovjednika 5. zrakoplovnog korpusa, koji je izdao je zapovijed za raketiranje Banskih dvora nakon što je od Čedomira Kneževića, tadašnjeg kapetana prve klase, koji je bio referent u 2. detašmanu kontraobavještajne grupe RZ i PVO, dobio dojavu o sastanku Tuđmana, Markovića i Mesića.
Proslijedio ju je, stoji u optužnici, pukovniku Slobodanu Jeremiću, koji je u ono vrijeme bio načelnik odjela u Komandi ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane JNA, te Đuri Miličeviću, načelniku štaba 105. lovačkog bombarderskog avijacijskog puka iz Zemunika koji je bio izmješten u Udbini.
Tužiteljstvo tvrdi da su prema Zagrebu, temeljem Bajićeve zapovijedi, iz Udbine poletjeli pilot Ratko Dopuđa, kapetan prve klase zapovjednik eskadrile u 105. puku, te Davor Lukić, pilot u 105. puku.
Hoće li proces konačno početi?
O ovoj optužnici proteklih je dana, kako doznajemo, raspravljalo vijeće Županijskog suda u Zagrebu. Tužitelj zadužen za procesuiranje ratnih zločina Robert Petrovečki tražio je od vijeća da optužnicu potvrdi, te da na taj način konačno i započne sudskih proces protiv odgovornih za raketiranje Banskih dvora. Ovdje valja podsjetiti da je istraga ovog zločina otvorena tek u prosincu 2017., dakle, punih 26 godina od napada.
Međutim, optužnica još uvijek nije potvrđena. Naime, Telegram doznaje da je Đuro Miličević u svom očitovanju na optužnicu tražio da se iz sudskog spisa kao nezakonit dokaz izdvoji iskaz jednog svjedoka čijem ispitivanju obrana nije bila nazočna. Miličević i njegov odvjetnik smatraju nezakonitim dokazima i kaznenu prijavu hrvatske policije od 11. prosinca 2017., te još dvije izjave koje su istražitelji od relevantnih svjedoka dobili 1994. godine.
Okrivljenici su se požalili i na činjenicu da im dokumentacija iz sudskog spisa nije bila prevedena na srpski jezik, te da nije ispisana ćirilicom. Optužno vijeće odbacilo je njihove primjedbe, te ocijenilo dokazi u sudskom spisu nisu nezakoniti. No, Miličević i njegova obrana ima na tu odluku pravo uložiti žalbu o kojoj će odlučivati Visoki kazneni sud RH.
Bajić: Morao sam braniti otadžbinu
Sam Ljubomir Bajić u svom očitovanju na optužnicu ponovio je ono što je izjavljivao nakon otvaranja ovog procesa. Tada je u svojim javnim istupima priznao da je naredio raketiranje Banskih dvora pojašnjavajući da se “zakleo državi u kojoj je živio da će ju braniti i štititi njen teritorijalni integritet i ustavni poredak”
“Smatrao sam da je ispravno napraviti ono št0 sam napravio”, rekao je tada Bajić. No kada mu je stigao poziv hrvatskog tužiteljstva da službeno iznese obranu na sudu u Srbiji, izjavio je kako ne može ništa govoriti jer ima obvezu čuvanja vojne tajne.
Hoće li i kada sudski postupak protiv Bajića i ostalih ipak krenuti bit će poznato nakon odluke Visokog kaznenog suda RH. U ovom trenutku ostaje činjenica da hrvatski istražitelji i pravosuđe ni 30 godina nakon raketiranja Banskih dvora nisu utvrdili krivce za taj napad.