Sud danas opet razmatra optužnicu za raketiranje Banskih dvora. General JNA tvrdi da je Tuđman bio legitiman cilj
Napad je izveden 7. listopada 1991.
Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu danas će nastaviti razmatrati optužnicu podignutu protiv odgovornih za raketiranje Banskih dvora 7. listopada 1991. godine. Tog dana oko 15 sati avioni JNA raketirali su Banske dvore pokušavajući likvidirati prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, te ondašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ Stjepana Mesića i predsjednika Saveznoga izvršnog vijeća (SIV) Antu Markovića. Iako su i Hrvatska i Slovenija još u lipnju te godine proglasile neovisnost od Jugoslavije, deklaracije su na preporuku međunarodne zajednice odgođene do 8. listopada.
Ni Tuđman, ni Mesić ni Marković nisu tada ozlijeđeni. Jedna osoba ipak je poginula, a nekoliko građana je ranjeno.
Tko je sve optužen?
Prije dvije godine optužnicu zbog pokušaja ubojstva visokih državnih dužnosnika te ratnog zločina Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je protiv Ljubomira Bajića, ondašnjeg zapovjednika 5. zrakoplovnog korpusa, koji je izdao je zapovijed za raketiranje Banskih dvora nakon što je od Čedomira Kneževića, tadašnjeg kapetana prve klase, koji je bio referent u 2. detašmanu kontraobavještajne grupe Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane JNA, dobio dojavu o sastanku Tuđmana, Markovića i Mesića.
Proslijedio ju je, stoji u optužnici, pukovniku Slobodanu Jeremiću, koji je u ono vrijeme bio načelnik odjela u Komandi ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane JNA, te Đuri Miličeviću, načelniku štaba 105. lovačkog bombarderskog avijacijskog puka iz Zemunika koji je bio izmješten u Udbini.
Tužiteljstvo tvrdi da su prema Zagrebu, temeljem Bajićeve zapovijedi, iz Udbine poletjeli pilot Ratko Dopuđa, kapetan prve klase zapovjednik eskadrile u 105. puku, te Davor Lukić, pilot u 105. puku.
Bajić: ‘JNA je bila ugrožena’
Prvooptuženi umirovljeni general Bajić odgovarajući na optužnicu istaknuo je kako ne može iznositi sve detalje jer je dužan čuvati vojnu tajnu. Ipak, podsjetio je kako Hrvatska tog 7. listopada 1991. još nije bila međunarodno priznata država, već federalna jedinica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Posebno je ukazao na ugroženost same JNA.
“U prvoj polovini 1991. pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske u 268 slučajeva grubo su nasrnuli na integritet pripadnika JNA i članova njihovih obitelji”, naveo je Bajić. Zatim je opisivao kako je u siječnju 1991. Uprava za sigurnost JNA dokumentirala ilegalno naoružavanje Hrvatske preko Mađarske i Kopra. Na to je, prisjetio se Bajić, Stjepan Mesić izjavio: “Šta ste mislili, da ćemo uvoziti nalivpera?”. Analizirao je i kako je stvarana Hrvatska narodna garda kojoj su se dragovoljci priključivali na poziv Franje Tuđmana, a nabrojao je i niz poteza hrvatskog MUP-a i oružanih incidenata koje je ocijenio provokacijama.
Tuđman mu je, kaže, bio legitiman cilj
“Franjo Tuđman je 12. rujna 1991. donio naredbu o blokadi vojarni JNA što je podrazumijevalo isključivanje struje, vode i plina, te inzistiranje na predaji i napade na sve objekte JNA”, tvrdi Bajić i zaključuje kako je u tom trenutku započeo “građanski rat za istrebljenje i stvaranje nove države”. “To je bio rat rukovodstva Hrvatske na čelu s Franjom Tuđmanom za promjenu teritorijalnog suvereniteta SFRJ”, poručio je tvrdeći da je JNA preko generala Veljka Kadijevića tražila prekid vatre, no da je Tuđman samo pismeno pristajao na to, dok u stvarnosti ništa nije poštivao.
“Slijedom svega toga, Franjo Tuđman i objekti koje je on koristio za rukovođenje predstavljali su u smislu Ženevskih konvencija i Dopunskih sporazuma legitiman vojni cilj, odnosno isključena je protupravnost njegovog ubojstva. Zato ono što je navedeno u optužnici nije kazneno djelo. Banski dvori su bili legitimni vojni objekt jer neutralizacija osobe koja zapovijeda oružanim formacijama druge strane u oružanom sukobu predstavlja opravdanu vojnu potrebu, a ubojstva u oružanoj borbi ne smatraju se zločinom. Riječ je o doktrini ‘obezglavljivanja neprijatelja’ koja je vladajuća doktrina u ratnim operacijama NATO saveza čiji je Republika Hrvatska sada član”, zaključio je u svom odgovoru na optužnicu Bajić.