Nakon što je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu, Srbija je i dalje ostala vjerna svojoj politici sjedenja na dvije stolice, koja bi je mogla pretvoriti u europsku verziju Kube – da bude izolirana od svih susjeda i pod sankcijama zemalja s kojima, realno, ima najjače ekonomske veze.
Od samog početka agresije, Srbija se odbijala pridružiti sankcijama Rusiji. Vodeći srbijanski političari branili su tu poziciju interesima svoje zemlje, jakim ekonomskim i političkim vezama s Rusijom, iako je istina upravo suprotna – Srbija je do sada dobivala veliku novčanu pomoć iz EU, kao kandidat za članstvo. Velika većina trgovine odvija im se upravo sa zemljama članicama EU. Rusija im je u ekonomskom smislu gotovo zanemariva u usporedbi s EU.
Teško objašnjivo ponašanje Srbije
No, Srbija je iz teško objašnjivih razloga odlučila ostati u sredini, a sada će početi osjećati posljedice te politike. Još krajem veljače, nekoliko dana nakon napada Rusije na Ukrajinu, postalo je jasno da EU neće blagonaklono gledati na “neutralnu” poziciju Srbije.
Moglo se to vidjeti iz objave bivšeg švedskog premijera i diplomata Carla Bildta, koji je tada napisao da se Srbija “svojim stavom diskvalificirala iz procesa pristupanja EU” te da u Uniji ne bi trebalo biti mjesta za članice koje “ne dijele naše temeljne vrijednosti i interese”.
Treba podsjetiti da je Bildt kao diplomat tijekom 90-ih bio uključen u događaje na Balkanu, između ostalog kao supredsjedatelj mirovne konferencije u Daytonu i da dobro poznaje lokalne političke prilike. Zanimljivo je i da je dugo u dijelu hrvatske javnosti bio percipiran kao osoba koja je vrlo sklona Srbiji, pa time njegove riječi imaju još veću težinu.
Prijeti im obustava pretpristupnih pregovora s EU
Sada se Bildtovo “proročanstvo” polako počinje ispunjavati. Naime, prije otprilike tjedan dana u javnost je procurio nacrt nove strategije EU u procesu proširenja čiji autor je Tonino Picula, a iz kojeg je vidljivo da će Europski parlament zatražiti obustavu pretpristupnih pregovora sa Srbijom. Odnosno, pregovori će se nastaviti samo ako Srbija uskladi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s Europskom unijom, odnosno uvede sankcije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Osim toga, Srbija će se naći u novom, osmom paketu sankcija prema Rusiji. Naime, prema onome što se za sada zna, neće dobiti dopuštenje za nastavak uvoza ruske nafte preko hrvatskog naftovoda. Iako je na stolu bila opcija da se zemlje Zapadnog Balkana izuzmu od zabrane uvoza ruske nafte, dio zemalja članica tome se usprotivio. Stav je da Srbija ne uvodi sankcije Rusiji, pa onda ne treba ni profitirati od eventualnog izuzeća.
Srbija dobila veliki novac iz EU
Vodeći srbijanski političari već desetljećima uvjeravaju građane u posebnu važnost ekonomskih i drugih veza s Rusijom, no kada se pogledaju brojke jasno je da je stvarnost potpuno drugačija. Srbija je prije 10 godina dobila status kandidata za ulazak u EU što im je otvorilo mogućnost korištenja pretpristupnih fondova, te su u šest godina, od 2014. do 2020. dobili bespovratnih 1,5 milijarde eura.
Kompanije iz EU su i najveći strani ulagači u Srbiju. Iz EU dolazi čak 70 posto stranih ulaganja od 2010. do 2020. godine. Konkretno, radi se o iznosu od oko 18 milijardi eura, dok su ruski ulagači u istom razdoblju uložili tek 2,5 milijardi eura – oko 10 posto ukupnih stranih ulaganja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Pretvorit će se u otok s kojim nitko ne želi imati posla
Slična situacija je i kod vanjske trgovine. Suprotno vjerojatno općem mišljenju u Srbiji, najveću robnu razmjenu imaju sa zemljama EU. Oko 65 posto izvoza i 60 posto uvoza je sa zemljama EU.
Manje je poznato da Srbija cijeli niz proizvoda može izvoziti u EU bez carine što im je omogućilo lakši pristup tržištu od 500 milijuna ljudi zbog čega je i došlo do utrostručenja njihovog izvoza prema tom tržištu u samo 10 godina.
Srbija je očito spremna to sve prokockati i pretvoriti se u nekakav izolirani otok s kojim nitko ne želi imati posla.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Srbija je zbog Rusije spremna prokockati sve. Pretvara se u europsku verziju Kube
Srbija se zbog svoje politike pretvora u nekakav izolirani otok s kojim nitko ne želi imati posla
Od samog početka agresije, Srbija se odbijala pridružiti sankcijama Rusiji. Vodeći srbijanski političari branili su tu poziciju interesima svoje zemlje, jakim ekonomskim i političkim vezama s Rusijom, iako je istina upravo suprotna
Nakon što je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu, Srbija je i dalje ostala vjerna svojoj politici sjedenja na dvije stolice, koja bi je mogla pretvoriti u europsku verziju Kube – da bude izolirana od svih susjeda i pod sankcijama zemalja s kojima, realno, ima najjače ekonomske veze.
Od samog početka agresije, Srbija se odbijala pridružiti sankcijama Rusiji. Vodeći srbijanski političari branili su tu poziciju interesima svoje zemlje, jakim ekonomskim i političkim vezama s Rusijom, iako je istina upravo suprotna – Srbija je do sada dobivala veliku novčanu pomoć iz EU, kao kandidat za članstvo. Velika većina trgovine odvija im se upravo sa zemljama članicama EU. Rusija im je u ekonomskom smislu gotovo zanemariva u usporedbi s EU.
Teško objašnjivo ponašanje Srbije
No, Srbija je iz teško objašnjivih razloga odlučila ostati u sredini, a sada će početi osjećati posljedice te politike. Još krajem veljače, nekoliko dana nakon napada Rusije na Ukrajinu, postalo je jasno da EU neće blagonaklono gledati na “neutralnu” poziciju Srbije.
Moglo se to vidjeti iz objave bivšeg švedskog premijera i diplomata Carla Bildta, koji je tada napisao da se Srbija “svojim stavom diskvalificirala iz procesa pristupanja EU” te da u Uniji ne bi trebalo biti mjesta za članice koje “ne dijele naše temeljne vrijednosti i interese”.
Treba podsjetiti da je Bildt kao diplomat tijekom 90-ih bio uključen u događaje na Balkanu, između ostalog kao supredsjedatelj mirovne konferencije u Daytonu i da dobro poznaje lokalne političke prilike. Zanimljivo je i da je dugo u dijelu hrvatske javnosti bio percipiran kao osoba koja je vrlo sklona Srbiji, pa time njegove riječi imaju još veću težinu.
Prijeti im obustava pretpristupnih pregovora s EU
Sada se Bildtovo “proročanstvo” polako počinje ispunjavati. Naime, prije otprilike tjedan dana u javnost je procurio nacrt nove strategije EU u procesu proširenja čiji autor je Tonino Picula, a iz kojeg je vidljivo da će Europski parlament zatražiti obustavu pretpristupnih pregovora sa Srbijom. Odnosno, pregovori će se nastaviti samo ako Srbija uskladi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s Europskom unijom, odnosno uvede sankcije.
Osim toga, Srbija će se naći u novom, osmom paketu sankcija prema Rusiji. Naime, prema onome što se za sada zna, neće dobiti dopuštenje za nastavak uvoza ruske nafte preko hrvatskog naftovoda. Iako je na stolu bila opcija da se zemlje Zapadnog Balkana izuzmu od zabrane uvoza ruske nafte, dio zemalja članica tome se usprotivio. Stav je da Srbija ne uvodi sankcije Rusiji, pa onda ne treba ni profitirati od eventualnog izuzeća.
Srbija dobila veliki novac iz EU
Vodeći srbijanski političari već desetljećima uvjeravaju građane u posebnu važnost ekonomskih i drugih veza s Rusijom, no kada se pogledaju brojke jasno je da je stvarnost potpuno drugačija. Srbija je prije 10 godina dobila status kandidata za ulazak u EU što im je otvorilo mogućnost korištenja pretpristupnih fondova, te su u šest godina, od 2014. do 2020. dobili bespovratnih 1,5 milijarde eura.
Kompanije iz EU su i najveći strani ulagači u Srbiju. Iz EU dolazi čak 70 posto stranih ulaganja od 2010. do 2020. godine. Konkretno, radi se o iznosu od oko 18 milijardi eura, dok su ruski ulagači u istom razdoblju uložili tek 2,5 milijardi eura – oko 10 posto ukupnih stranih ulaganja.
Pretvorit će se u otok s kojim nitko ne želi imati posla
Slična situacija je i kod vanjske trgovine. Suprotno vjerojatno općem mišljenju u Srbiji, najveću robnu razmjenu imaju sa zemljama EU. Oko 65 posto izvoza i 60 posto uvoza je sa zemljama EU.
Manje je poznato da Srbija cijeli niz proizvoda može izvoziti u EU bez carine što im je omogućilo lakši pristup tržištu od 500 milijuna ljudi zbog čega je i došlo do utrostručenja njihovog izvoza prema tom tržištu u samo 10 godina.
Srbija je očito spremna to sve prokockati i pretvoriti se u nekakav izolirani otok s kojim nitko ne želi imati posla.