Uoči EU izbora Nijemci guraju ideju kojoj se Plenković i HDZ žestoko protive. Tko će prevagnuti?
Njemački konzervativci hoće da što više odluka i u vanjskoj politici EU donosi većinom glasova, a ne jednoglasno. To bi značilo ukidanje nacionalnog veta
U studenom prošle godine hrvatski premijer kategorički je odbacio mogućnost ukidanja nacionalnog veta pri donošenju europskih odluka. “Smatramo da smo u boljoj poziciji (…) zaštititi nacionalne interese ukoliko pravilo jednoglasnosti postoji”, kazao je tada Andrej Plenković.
Tog je dana Plenković u Zagrebu ugostio nekolicinu europskih kolega – među ostalima talijansku premijerku Giorgiju Meloni i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela – kako bi razgovarali o strateškim prioritetima EU-a za idućih pet godina. U tom je kontekstu nemoguće bilo izbjeći i pitanje o politički vrlo osjetljivom pitanju – ukidanju veta.
Interne rasprave
Šef HDZ-a bio je, dakle, kategoričan, ali unutar političke grupacije kojoj na europskoj razini pripada HDZ oko tog se pitanja, čini se, vode žustre rasprave: portal Euractiv prije nekoliko dana izvijestio je o internim raspravama unutar Europske pučke stranke (EPP), u kojoj o pravilu jednoglasnosti postoje suprotstavljena mišljenja.
U lipnju se održavaju izbori za Europski parlament i političke skupine, pa tako i EPP, pripremaju izborne programe. Po informacijama Euractiva, jedna od ključnih točaka nesuglasica u EPP-u bio je prijedlog kojim bi se podržalo odlučivanje kvalificiranom većinom u području vanjske i obrambene politike (zemlje članice sada o tim temama odlučuju jednoglasno, što znači da imaju pravo veta).
Portal pritom ističe da su najsnažniji zagovornici ideje da se odlučivanje kvalificiranom većinom proširi i na vanjskopolitička pitanja njemački konzervativci, CDU/CSU, te da za to nastoje aktivno lobirati među ostalim članicama EPP-a.
Njemački igrači
Njemački konzervativci nisu nekakva marginalna skupina: u zastupničkom klubu EPP-a u Europskom parlamentu brojčano su najjači, njihov je Manfred Weber na čelu stranačke grupacije, a aktualna predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen dolazi iz njihovih redova. Radi se, dakle, o utjecajnoj političkoj opciji unutar trenutno najveće europske političke grupacije.
No, oko pravila jednoglasnosti, kako ga naziva Plenković – a radi se, ustvari, o pravu veta na europske odluke u pitanjima vanjske i sigurnosne politike – njemačka struja unutar EPP-a naišla je na snažan otpor, tvrde u neslužbenim razgovorima Telegramovi sugovornici bliski pučanima i HDZ-u.
“Nijemci pokušavaju vidjeti koliko daleko mogu ići. Ali koliko god bilo njemačkih igrača u igri, teško da može prevagnuti na njihovu stranu”, kaže jedan od naših sugovornika, procjenjujući da je Weber pritom, iako iz CSU-a, manje na toj liniji jer kao predsjednik grupacije mora balansirati i tražiti kompromis.
Prijedlog građana
Ideja o ukidanju veta u području vanjske politike – odnosno postupnom prelasku s jednoglasnosti prema odlučivanju kvalificiranom većinom – nije nova, o tome se već neko vrijeme unutar EU-a intenzivno raspravlja, osobito nakon početka rata u Ukrajini. Te su rasprave, s jedne strane, potaknute Viktorom Orbanom i njegovim čestim prijetnjama vetom, a s druge strane razmišljanjem kako će EU uopće funkcionirati s 30 ili više članica.
U tom su smjeru, nadalje, išle i preporuke građana koje je Europska unija pozvala da daju svoje ideje o budućnosti EU-a: u završnom izvješću Konferencije o budućnosti Europe iznesen je prijedlog da se praktički o svemu odlučuje kvalificiranom većinom, osim o primanju novih članica i promjeni temeljnih načela EU-a.
Žestoka svađa
Prošlog proljeća devet EU članica – među kojima i četiri velike, Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska – stalo je iza prijedloga da se odlučivanje kvalificiranom većinom proširi dijelom i na područja vanjske i sigurnosne politike u kojima EU sada odlučuje jednoglasno. I Europski parlament nedavno se rezolucijom založio da se što više odluka donosi kvalificiranom većinom.
Ta je rezolucija izazvala burnu svađu HDZ-ovaca i SDP-ovaca, koji su se međusobno prozivali za izdaju nacionalnih interesa i nesposobnost. Na toj se rezoluciji pokazala, međutim, i podjela unutar EPP-a.
“Kad se zadnji put u Europskom parlamentu glasalo o ukidanju jednoglasnosti, dvije trećine grupacije bilo je protiv”, podsjećaju naši sugovornici, argumentirajući time svoje uvjerenje da, bez obzira na njemačka lobiranja, ta ideja u EPP-u i dalje ne prolazi. Čak i da u nekom obliku to bude dio izbornog programa grupacije, HDZ bi, kažu naši izvori, glasno bio protiv.
I drugi su protiv
Ukidanje nacionalnog veta nije sporno samo HDZ-u. Po neslužbenim tumačenjima, većina malih država jako je osjetljiva na to pitanje, jer, kao i u Hrvatskoj, očito smatraju da bi, kada bi se odlučivalo bez konsenzusa, lako bile preglasane – ali niti među strankama iz velikih zemalja ne vlada posvuda oduševljenje.
Poljska Građanska platforma sigurno na tako nešto ne može pristati; nedavno su na izborima pobijedili ultrakonzervativni PiS, koji je bio u stalno napetom odnosu s Bruxellesom i koji bi ih u tom slučaju zasigurno optuživao za izdaju i prodaju poljskih interesa briselskim elitama.
Plan Bruxellesa
Ursula von der Leyen nedavno je, u svojstvu predsjednice Komisije, najavila da će u veljači predstaviti plan za reformu kako bi EU mogao normalno funkcionirati s 30 i više članica. Hoće li to uključivati i reformu načina odlučivanja (i u kojem smjeru), još uvijek se ne zna.
No, izvjesno je da ni Von der Leyen ne može ići s radikalnim prijedlozima koji nemaju potporu većine, pogotovo u svjetlu nagađanja da će se natjecati za još jedan mandat. Koliko god bilo utjecajnih njemačkih igrača u igri, teško će, dakle, prevagnuti na tu stranu. Bilo kakav drugačiji rasplet za HDZ bi bio nezgodna vijest.