Što nam ovo govori o hrvatskom pravosuđu? Ista sutkinja presudila da je Pripuzov kamp od javnog interesa, a gradsko odmaralište nije
Odmaralište na Korčuli, koje netko očito želi uzeti Slavonskom Brodu, nije dobilo poštedu kakvu je Miranda Gulišija Jurišić dala kontroverznom poduzetniku
Dva zanimljiva rješenja o odgodi izvršenja odluka Državnog inspektorata donijela je sutkinja Upravnog suda u Splitu Miranda Gulišija Jurišić. Uklanjanje kameno-betonskog zida izgrađenog bez glavnog projekta i valjane građevinske dozvole ona je u listopadu zaustavila do pravomoćnog okončanja spora. Slučaj je u javnosti dobro poznat: riječ je o dva betonska platoa, dvije prizemne građevine na platoima kao i iskopu građevne jame, sve izgrađeno izvan građevinskog područja, unutar zaštićene ekološke mreže Natura-2000.
Riječ je, dakako, o dobro poznatom kampu u uvali Vučigrad na Murteru poduzetnika Zoran Pripuza, koji je nastavio granju iako mu je Državni inspektorat bio naložio rušenje izgrađenih objekata. Kontroverzni zagrebački poduzetnik zbog tog slučaja krajem studenoga bio je uhićen s još nekoliko osoba i nakratko pritvoren.
Sutkinja Gulišija Jurišić, međutim, zaustavila je rušenje kamenih zidova kojima je spomenuti investitor opasao cijeli rt te zagradio gotovo 3.000 kvadratnih metara izvan građevinskog područja. U obrazloženju kojim je opravdala odgodu provođenja odluke Državnog inspektorata navela je da sud takvu odluku može donijeti ako bi se investitoru nanijela teško popravljiva šteta, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje ili ako odgoda nije protivna javnom interesu.
Građevinska dozvola iz 1968.
Ista sutkinja Upravnog suda u Splitu u ožujku 2021. odbila je, međutim, prijedlog Grada Slavonskog Broda koji je tražio odgodu rješenja Državnog inspektorata o uklanjanju mobilnih kućica, betonskih ploča i postavljenih kontejnera (recepcije i WC-a za invalide) u gradskom odmaralištu na Korčuli. O slučaju tog odmarališta, koje očito netko želi uzeti Slavonskom Brodu, Telegram je nedavno pisao.
Sutkinja Gulišija Jurišić je navedenu odluku donijela unatoč tome što se na kamp odnosila odluka Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu po kojoj je u interesu Republike Hrvatske zadržati u prostoru sve kampove izgrađene na turističkom zemljištu, te da se pri prostornom planiranju treba suzdržati od promjene namjene prostora na kojemu je izgrađen neki kamp, a brodsko odmaralište je upravo jedno od takvih.
Za razliku od spomenutog zemljišta na Murteru gdje se bespravno gradilo, bez građevinske dozvole, Grad Slavonski Brod ima rješenje o izdanoj građevinskoj dozvoli još iz davne 1968. Također, posjeduju i tehnički opis idejnog urbanističkog rješenja u kojem se izričito navodi da razvoj turizma zahtjeva modernije i suvremenije ljetovanje te se zato kampiranje u šatorima mora zamijeniti kamp kućicama koje će služiti za obiteljsko i skupno ljetovanje. Te su kućice prikazane na tehničkom nacrtu, pa ih je temeljem toga Grad Slavonski Brod i postavio.
Javni i privatni interes
Unatoč tome, Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju, Ispostava Korčula, utvrdio je da zahtjev Grada Slavonskog Broda nije usklađen s prostornim planom i time onemogućio izdavanje dozvole za postavljanje kućica, a onda je Državni inspektorat naložio njihovo uklanjanje.
Najzanimljiviji je dio priče, pak, rješenje sutkinje Upravnog suda u Splitu Mirande Gulišija Jurišić, koja nije uvažila zahtjev Grada Slavonskog Broda da se uklanjanje kućica odgodi do pravomoćnog rješenje. Poziva se na javni interes i kaže da je Grad Slavonski Brod protivno prostornom planu izveo radove na području koje je predviđeno kao sportsko-rekreacijska zona. Ona je pritom posve zanemarila Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu te donijela odluku da bi odgoda izvršenja naloga Državnog inspektorata bila protivna javnom interesu.
Dakle, ista sutkinja Upravnog suda u Splitu u slučaju Grada Slavonskog Broda, kao javne institucije, donijela je odluku po kojoj je odgoda izvršenja protivna javnom interesu, dok je u slučaju privatne osobe (Pripuzove bespravna gradnja na Murteru) odlučila da je odgoda izvršenja u javnom interesu.