Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Što, zapravo, donosi Istanbulska konvencija? Pročitali smo je i izvukli ključno

Hrvatska je dokument potpisala prije 5 godina, ali ga još nije ratificirala

ZADNJA IZMJENA: ožu 8, 2018

U studenome 2016., kada je u Banskim dvorima uz HDZ još bio Most, povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama premijer Andrej Plenković poručio je kako Vlada pokreće postupak ratifikacije Konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatije kao Istanbulska konvencija. Više od godinu dana nakon toga, zakon je još u proceduri, a brojni upiti oporbe i zainteresirane javnosti kada će Sabor napokon odlučivati o ratifikaciji Konvencije ostaju na općenitim odgovorima. I pokojem izvlačenju na bivšu vlast.

“Malo ljudi zna da su hrvatski stručnjaci inicirali cijeli posao u Vijeću Europe. Mi smo to potpisali 2013. godine i ne znam zašto socijaldemokratska Vlada nije dovršila taj posao”, rekao je Plenković ovoga tjedna u Europskom parlamentu kada su ga pitali što je s ratifikacijom Istanbulske.

U dijelu društva, udrugama i inicijativama s desnice, postoje otpori da se ovaj dokument ne ratificira. Pokrenuta je čak i peticija koju mogu potpisati svi oni koji joj se protive. Telegram je Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku postavilo pitanje kada će Konvencija doći u Saboru. Razgovarali smo i s Vesnom Pusić koja je bila ministrica vanjskih poslova u vrijeme kada je Hrvatska potpisala Istanbulsku konvenciju, Sandrom Benčić iz Centra za mirovne studije koji se zalaže za što skoriju ratifikaciju te Joškom Klisovićem koji je autor SDP-ova prijedloga zakona o ratifikaciji Konvencije.

1. Što je uopće Istanbulska konvencija?

Zakonom o potvrđivanju Istanbulske konvencije, punim nazivom Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Hrvatska bi zapravo u svoje zakonodavstvo ugradila ovaj dokument čija je temeljna zadaća, kako iz njenog naziva proizlazi, zaštita žena od svih oblika nasilja, sprečavanje progon i uklanjanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Ovo je prvi pravno obvezujući međunarodni instrument kojim se kriminaliziraju djela kao što su tjelesno, psihičko i seksualno nasilje te seksualno uznemiravanje, prisilni brakovi, sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilne pobačaje. To zapravo znači da države koje je ratificiraju, po prvi put, imaju obvezu unijeti ta teška kaznena djela u svoje pravne postupke. Većina navedenih djela već je dio našeg kaznenog i prekršajnog zakonodavstva.

Konvencija sadrži i definiciju roda. Prema članku 3. Istanbulske konvencije rod označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce. To bi značilo da se svaka osoba može razvijati u skladu s vlastitim interesima, sposobnostima i osobinama ličnosti, bez podjela društvenih uloga na one za djevojčice i dječake, odnosno žene i muškarce.

2. Financijska pomoć žrtvama

Osim već spomenutog, Istanbulska konvencija po prvi put podrazumijeva i financijsku pomoć žrtvama. “Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi žrtvama osigurale pristup uslugama koje olakšavaju njihov oporavak od nasilja. Te bi mjere trebale uključivati, prema potrebi, usluge kao što su pravno i psihološko savjetovanje, financijsku pomoć, stanovanje, obrazovanje, osposobljavanje i pomoć u pronalaženju zaposlenja”, propisano je.

Bitan segment koji donosi Istanbulska konvencija je to što će država morati preuzeti obvezu godišnjeg financiranja adekvatnog broja skloništa za žene. To dosad nije bilo slučaj. Osim toga, u provedbu Konvencije bit će uključena i javna tijela i nevladine organizacije i udruge civilnog društva. U slučaju nezadovoljstva bilo kojim aspektom provedbe Konvencije, između ostaloga i u financijskom smislu, udruge i organizacije će se moći žaliti tijelu GREVIO.

3. GREVIO, tijelo koje će nadzirati provedbu

GREVIO je tijelo koje prati provođenje Konvencije. Sastoji se od 10 do 15 osoba koje moraju biti istaknuti u području zaštite ljudskih prava, zaštite žena od nasilja, a ne smiju biti članovi političkih stranaka. U odredbama Konvencije ističe se kako GREVIO može primiti informacije o provedbi Konvencije od nevladinih organizacija i civilnog društva, kao i od nacionalnih institucija za zaštitu ljudskih prava. Drugim riječima, u slučaju da pripadnici civilnog društva nisu zadovoljni provođenjem Konvencije, mogu se žaliti.

GREVIO će na godišnjoj razini dobijati dva izvješća o provedbi Konvencije. Jedno od državnih tijela i jedno od udruga civilnog društva.

4. Što je država dužna napraviti kako bi se spriječilo nasilje nad ženama?

Država koja ratificira Konvenciju bit će dužna prikupljati podatke i pružati podršku istraživanjima u području svih oblika nasilja kojima se Konvencija bavi. Takvi podaci bit će javni. Osim toga država je dužna poduzeti mjere za promicanje programa i aktivnosti za osnaživanje žena i prevenciju nasilja, putem različitih kampanji, informiranja javnosti. Takve kampanje poduzimat će se i za iskorjenjivanje rodnih stereotipa.

Istanbulska konvencija podrazumijeva i aktivaciju države u terapijskim programima, dakle, država je dužna poduzeti potrebne mjere za uspostavljanje ili pružanje potpore putem terapije počiniteljima kako bi ih se spriječilo od ponovnog delikta.

Država je dužna osigurati i određeni oblik pravne pomoći žrtvama kako bi one dobile informacije i pristup regionalnim i međunarodnim mehanizmima pritužbi, a osigurat će im i telefonske linije za pomoć koje će biti besplatne i stalno dostupne. Osobe koje rade sa žrtvama ili počiniteljima moraju biti stručnjaci, a njihovo usavršavanje također organizira država. Konvencija podrazumijeva i suradnju države s privatnim sektorom i medijima na način da će država poticati privatni sektor, sektor informacijske i komunikacijske tehnologije te medije, uz dužno poštovanje slobode izražavanja i njihove neovisnosti, na sudjelovanje u izradi i provedbi politika te donošenju smjernica za sprečavanje nasilja nad ženama.

5. Što je sporno ultra konzervativcima?

Među onima koji se gorljivo zalažu da ne dođe do ratifikacije Istanbulske konvencije su udruge U ime obitelji i Vigilare. Problematično im je ono što nazivaju “rodna ideologija”, misleći pod time na uvođenje pojma roda. Zajedno s još nekim udrugama i inicijativama s desnog društvenog spektra, tipa GROZD i ostale udruge bliske dijelu Katoličke crkve organizirali su peticiju protiv ratifikacije ove Konvencije.

Na stranici Istina o Istanbulskoj koju su pokrenuli tako navode kako im je neprihvatljivo uvođenje pojma “roda” u zakonodavstvo i nametanje rodne ideologije, te tvrde kako Konvencije propagira iskorjenjivanje tradicije i obiteljske vrijednosti. ”

6. Hrvatska je potpisala Istanbulsku konvenciju, ali ju nije ratificirala

Istanbulska konvencija donesena je 2011. u Istanbulu i Turska je jedna od prvih zemalja koja ju je potpisala. Na snagu je stupila 1. kolovoza 2014. Potpisalo ju je ukupno 45 zemalja i Europska unija. Od članica Vijeća Europe nisu je potpisale samo Rusija, Armenija i Azerbejdžan. U Hrvatskoj je Istanbulska konvencija potpisana tijekom mandata SDP-ove Vlade još u siječnju 2013. godine. Međutim, do danas nije ratificirana, odnosno potvrđena u Saboru.

Konvenciju je zasad ratificiralo 28 zemalja, među kojima su Njemačka, Švedska, Španjolska, a od nama susjednih zemalja Italija, Slovenija, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Dakle, svi susjedi osim nas i Mađarske Konvenciju su već ratificirali. U Njemačkoj je, recimo, stupila na snagu prije par dana, prvog dana veljače.

Tekst zakona o ratifikaciji Istanbulske konvencije je od sredine prošle godine u saborskoj proceduri, no još se ne zna kada će se odlučivati o njoj. Na naš upit iz Ministarstva demografije nisu nam konkretno kazali kada će Konvencija doći u Saboru. “U tijeku su javne konzultacije i proces pripreme Zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatijem kao Istanbulska konvencija, gotovo su dovršeni i spremni za iznošenje u Hrvatski sabor”, stoji u odgovoru.

7. SDP je u proceduru uputio svoj prijedlog

Prošle godine na Međunarodni dan žena 8. ožujka, SDP je u proceduru uptuio svoj prijedlog Zakona o ratifikaciji Istanbulske konvencije, te je pozvao sve opcije u Saboru da ih u tome podrže. Taj je prijedlog napisao SDP-ov saborski zastupnik Joško Klisović.

“U zadnjih deset mjeseci triput sam tražio sa saborske govornice i niz puta u medijskim nastupima da se zakon o ratifikacjii Istanbulske stavi na dnevni red, sad je evo i HNS to počeo tražiti, ali se još uvijek uporno ne stavlja. Dakle nedostaje samo dobre ili političke volje, ništa drugo. Sve je ostalo spremno za ratifikaciju”, kaže nam Klisović. Tako da je u proceduri, osim prijedloga koje je izradilo Ministarstvo demografije kojem je na čelu Nada Murganić, već gotovo godinu dana i SDP-ov. Kada će ijedan od njih doći na dnevni red, još se ne zna.

8. OK, gdje je zapelo u mandatu SDP-ove Vlade?

Već nekoliko puta se od vladajućih, pa i samog premijera, mogla čuti opaska da niti SDP nije ratificirao ovu Konvenciju dok je bio na vlasti. Premijer je to ponovio i ovoga tjedna u Europskom parlamentu kada su ga pitali zbog čega Istanbulska konvencija u Hrvatskoj još nije ratificirana.

Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova, tvrdi kako tadašnja Vlada dokument nije ratificirala iz financijskih razloga, odnosno jer je prevladao stav da bi to donijelo previše financijskih obveza u situaciji kada je na snazi bio režim smanjivanja prekomjernog deficita. Pusić kaže kako je osobno bila za ratifikaciju i tadašnjem Ministarstvu socijalne skrbi i mladih su iz njenog ministarstva poslali gotov tekst. No, na tome je sve stalo.

Naš drugi sugovornik, SDP-ov Klisović koji je bio Pusićkin zamjenik smatra da su ovakve premijerove opaske na račun SDP-a samo izlike. “Loptica je sada u premijerovim rukama, on je taj koji diktira tempo. To je u saborskoj proceduri, ali predsjednik Sabora zasad to uporno odbija staviti na dnevni red. Spominjanje Milanovićeve Vlade kao krivca što Konvencija nije ratificirana nije razlog da se to sada ne napravi i odgađa, to su jeftine izlike. Mi smo prvi rekli da je trebalo ratificirati i da se to treba napraviti, stoga smo i napisali zakon koji je u proceduri”, kaže Klisović.

“Danas su gospodarski pokazatelji bolji nego što su bili u vrijeme SDP-ove Vlade. Ratifikacija ove konvencije neće uzrokovati neke dramatične financijske posljedice, samo će se objediniti sve što se danas izdvaja po različitim osnovama, tipa iz županijskih, lokalnih i državnog proračuna. Sada će financiranje biti usustavljeno i nece biti praznina ili preklapanja u financiranju aktivnosti koje su propisane Konvencijom.”, kaže Klisović.

9. Koje su razlike između SDP-ovog i Vladinog prijedloga zakona?

Države koje žele ratificirati Istanbulsku konvenciju mogu uložiti rezerve na određene odredbe Konvencije. Upravo je u tome razlika između SDP-ova i Vladina prijedloga. Vladin prijedlog ima rezervu na članak Konvencije koji se odnosi na naknadu štete žrtvama koju bi trebala davati država. Konvencija pripisuje da se naknada štete od države dodjeljuje onima koji su pretrpjeli teške tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja u mjeri u kojoj ta šteta nije pokrivena iz drugih izvora, tipa počinitelja, osiguranja ili državnih sredstava za zdravsto. No, kako piše u 30. članku Konvencije to ne sprječava države da onda zatraže povrat dodijeljene naknade od počinitelja.

U obrazloženju ove rezerve, Ministarstvo je navelo kako će RH taj članak primjenjivati samo u odnosu na žrtve koje pravo na naknadu štete ostvaruju sukladno Zakonu o novačnoj naknadi žrtvama kaznenih djela. SDP-ov zakon, s druge strane, nema rezerve. “Ne želimo ograničiti polje primjene i doseg Konvencije ni u jednom njezinom dijelu”, rekao je Klisović.

10. Konvencija zabranjuje i stereotipe, pa bi se mogli mijenjati udžbenici

Aktivistica i članica Centra za mirovne studije koja je sudjelovala u nedavnom prosvjedu za ratifikaciju Istanbulske konvencije koji se održao pred Saborom, Sandra Benčić, u razgovoru za Telegram ponovila je važnost potrebe ratifikacije ovog dokumenta. Napomenula je još jedan segment protiv kojeg se bori Istanbulska konvencija, a to je uklanjanje stereotipa o muškarcima i ženama. Benčić kaže kako takvi stereotipi itekako postoje u našim školskim udžbenicima, pa će vrlo vjerojatno morati doći do revizije udžbenika nakon ratifikacije Konvencije.

Tajana Vlašić
Telegram autor
3206 članaka Više o autoru
Više s weba