Krajem siječnja prošle godine, tadašnji ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijale Josip Aladrović zaposlio je kao svog posebnog savjetnika Darinka Kosora, bivšeg predsjednika HDZ-ovog koalicijskog partnera HSLS-a. Osobu sa srednjom spremom ekonomskog smjera ministar je angažirao da ga savjetuje o – medijima.
Sam Kosor tada je izjavio da će njegov zadatak biti ”savjetovanje i pomoć ministru Aladroviću u osmišljavanju i nijansiranju javnih istupa, načinu izražavanja i izbjegavanju konflikata”. No, Kosorova savjetnička karijera strelovito je okončana djelovanjem više sile. Nepuna dva mjeseca nakon što je svoje komunikacijske vještine i način izražavanja odlučio izbrusiti pod vodstvom prominentnog stručnjaka za medije, gospodina Darinka, Aladrovića se uhvatito USKOK.
Pod sumnjom da je autoritet člana Vlade koristio za zapošljavanja preko veze, ubrzo je smijenjen, čime je prestala potreba za savjetnikom Kosorom, a u listopadu prošle godine protiv njega je podignuta optužnica. Iz tajanstvene domene savjetnika i posebnih savjetnika ministara i premijera inače se rijetko može proniknuti u išta bitno, što bi trebali znati porezni obveznici koji većinom te funkcije plaćaju.
Plenkovićev savjetnik u dućanu brojao paste za zube
Nitko nema pojma što točno rade savjetnici. Svaki ministar ima pravo vlastitom odlukom angažirati za sebe do tri konzultanta, a može dovesti i dodatne ako zatraži i dobije suglasnost premijera Plenkovića. Ovih dana na N1 televiziji odškrinuo je prozorčić te bastilje jedan od posebnih savjetnika premijera Plenkovića zadužen za područje ekonomije, Zvonimir Savić.
Nakon što je svesrdno komplimentirao mjerama svog poslodavca za obuzdavanje inflacije i pomoć građanima, obavijestio je javnost da je u velikom trgovačkom centru osobno istražio pitanje paste za zube. Kalodont je izabrao za svoj terenski rad kao jedan od proizvoda čiju je cijenu ograničila Vlada.
”Izbrojio sam 135 pojedinačnih pasti za zube različitih proizvođača. Cijena je limitirana za sve paste volumena 125 ml i njih je svuda dovoljno”, trijumfalno je konstatirao savjetnik Savić. Krajnje je neobično da jedan doktor ekonomskih znanosti, proizveden u posebnog savjetnika predsjednika Vlade, troši svoje dragocjeno konzultantsko vrijeme idući po dućanima i brojeći kalodonte, ali kako se sam s time pohvalio, očito je da ni on ni Plenković ne dijele to mišljenje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Savjetuju uz redovna zaposlenja ili u mirovini
Ovdje treba naglasiti da se posebnog savjetnika Savića predstavlja kao stručnjaka koji za Plenkovića radi bez novčane naknade, što će reći iz ideala. No, Savić je istodobno bio i posebni savjetnik ministrice EU fondova Nataše Tramišak, gdje je bio plaćen.
Savjetnici ministara i premijera nisu u stalnom radnom odnosu kod Vlade, nego politički vrh savjetuju uz svoja redovna zaposlenja ili iz mirovine. Za to su lani, osim malog broja koji radi pro bono, primali standardni honorar od 9000 kuna, a njihove pojedinačne financijske situacije nisu u ingerenciji Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa.
Tko su premijerovi savjetnici?
O savjetnicima je u veljači prošle godine ovdje pisala Irena Frlan Gašparović. U tom trenutku, titulu savjetnika članova Vlade nosila je 31 osoba, a ne zna se je li broj narastao. Na Vladinom webu stoji samo popis njih sedmero koji sada savjetuju premijera.
Članak se nastavlja ispod oglasa
To su Mate Granić, spomenuti Zvonimir Savić, Ivana Vukov, Robert Kopal, Zvonko Kusić, Damir Krstičević i Sara Lustig. Na stranicama ministarstava nema zapisa o tome tko kao savjetnik radi za kojeg ministra iako to spada u informaciju od javnog interesa.
Kako ih izabiru i koje su reference bitne?
Koji je doprinos savjetnika radu Vlade i premijera, to do sada nije bila tema širih javnih razmatranja. Kako ih izabiru i koje su reference bitne? Koliko su dnevno u Vladi? Koje poslove obavljaju za poslodavca? Što su njihova zaduženja? Broje li kalodonte ili ih plaćamo za složene konzultantske zadatke i kakav je uopće njihov utjecaj u vladajućoj politici?
Temu je nedavno u svom članku načeo dr. Vedran Đulabić, redoviti profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Đulabić smatra da je riječ o ”posebno problematičnoj kategoriji političkih imenovanja” jer se njihov stvarni utjecaj proteže daleko izvan zakonskih granica.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Premda politički savjetnici nisu državni službenici, oni nerijetko, kaže prof. Đulabić, funkcioniraju ”kao nadređena instanca zaposlenicima i državnim službenicima, daju im upute za rad i time se pozicioniraju kao dodatna rukovodeća razina u tijelima državne uprave, koja svoj utjecaj crpi iz političkog zaposlenja u kabinetu ministra. To nije u skladu ni sa zakonskim uređenjem njihovog položaja, a niti sustava državne uprave.”
Hobotnica svuda prisutnog stranačkog diktata
Ukratko, kad se u kakvoj kancelariji pojavi ”posebni savjetnik” premijera ili ministra, svi službenici moraju stati u stav mirno da ne bi snosili posljedice, pa čak i ako je riječ o Darinku Kosoru. A glavni razlog zbog koga državna uprava u Hrvatskoj ne nese jaja upravo je ta hobotnica svuda prisutnog stranačkog diktata.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što zapravo radi ta horda Vladinih savjetnika koje skupo plaćamo, osim što u dućanu broje kalodonte?
Svaki ministar ima pravo vlastitom odlukom angažirati za sebe do tri konzultanta
Kako ih izabiru i koje su reference bitne? Koliko su dnevno u Vladi? Koje poslove obavljaju za poslodavca? Što su njihova zaduženja? Broje li kalodonte ili ih plaćamo za složene konzultantske zadatke i kakav je uopće njihov utjecaj u vladajućoj politici?
Krajem siječnja prošle godine, tadašnji ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijale Josip Aladrović zaposlio je kao svog posebnog savjetnika Darinka Kosora, bivšeg predsjednika HDZ-ovog koalicijskog partnera HSLS-a. Osobu sa srednjom spremom ekonomskog smjera ministar je angažirao da ga savjetuje o – medijima.
Sam Kosor tada je izjavio da će njegov zadatak biti ”savjetovanje i pomoć ministru Aladroviću u osmišljavanju i nijansiranju javnih istupa, načinu izražavanja i izbjegavanju konflikata”. No, Kosorova savjetnička karijera strelovito je okončana djelovanjem više sile. Nepuna dva mjeseca nakon što je svoje komunikacijske vještine i način izražavanja odlučio izbrusiti pod vodstvom prominentnog stručnjaka za medije, gospodina Darinka, Aladrovića se uhvatito USKOK.
Pod sumnjom da je autoritet člana Vlade koristio za zapošljavanja preko veze, ubrzo je smijenjen, čime je prestala potreba za savjetnikom Kosorom, a u listopadu prošle godine protiv njega je podignuta optužnica. Iz tajanstvene domene savjetnika i posebnih savjetnika ministara i premijera inače se rijetko može proniknuti u išta bitno, što bi trebali znati porezni obveznici koji većinom te funkcije plaćaju.
Plenkovićev savjetnik u dućanu brojao paste za zube
Nitko nema pojma što točno rade savjetnici. Svaki ministar ima pravo vlastitom odlukom angažirati za sebe do tri konzultanta, a može dovesti i dodatne ako zatraži i dobije suglasnost premijera Plenkovića. Ovih dana na N1 televiziji odškrinuo je prozorčić te bastilje jedan od posebnih savjetnika premijera Plenkovića zadužen za područje ekonomije, Zvonimir Savić.
Nakon što je svesrdno komplimentirao mjerama svog poslodavca za obuzdavanje inflacije i pomoć građanima, obavijestio je javnost da je u velikom trgovačkom centru osobno istražio pitanje paste za zube. Kalodont je izabrao za svoj terenski rad kao jedan od proizvoda čiju je cijenu ograničila Vlada.
”Izbrojio sam 135 pojedinačnih pasti za zube različitih proizvođača. Cijena je limitirana za sve paste volumena 125 ml i njih je svuda dovoljno”, trijumfalno je konstatirao savjetnik Savić. Krajnje je neobično da jedan doktor ekonomskih znanosti, proizveden u posebnog savjetnika predsjednika Vlade, troši svoje dragocjeno konzultantsko vrijeme idući po dućanima i brojeći kalodonte, ali kako se sam s time pohvalio, očito je da ni on ni Plenković ne dijele to mišljenje.
Savjetuju uz redovna zaposlenja ili u mirovini
Ovdje treba naglasiti da se posebnog savjetnika Savića predstavlja kao stručnjaka koji za Plenkovića radi bez novčane naknade, što će reći iz ideala. No, Savić je istodobno bio i posebni savjetnik ministrice EU fondova Nataše Tramišak, gdje je bio plaćen.
Savjetnici ministara i premijera nisu u stalnom radnom odnosu kod Vlade, nego politički vrh savjetuju uz svoja redovna zaposlenja ili iz mirovine. Za to su lani, osim malog broja koji radi pro bono, primali standardni honorar od 9000 kuna, a njihove pojedinačne financijske situacije nisu u ingerenciji Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa.
Tko su premijerovi savjetnici?
O savjetnicima je u veljači prošle godine ovdje pisala Irena Frlan Gašparović. U tom trenutku, titulu savjetnika članova Vlade nosila je 31 osoba, a ne zna se je li broj narastao. Na Vladinom webu stoji samo popis njih sedmero koji sada savjetuju premijera.
To su Mate Granić, spomenuti Zvonimir Savić, Ivana Vukov, Robert Kopal, Zvonko Kusić, Damir Krstičević i Sara Lustig. Na stranicama ministarstava nema zapisa o tome tko kao savjetnik radi za kojeg ministra iako to spada u informaciju od javnog interesa.
Kako ih izabiru i koje su reference bitne?
Koji je doprinos savjetnika radu Vlade i premijera, to do sada nije bila tema širih javnih razmatranja. Kako ih izabiru i koje su reference bitne? Koliko su dnevno u Vladi? Koje poslove obavljaju za poslodavca? Što su njihova zaduženja? Broje li kalodonte ili ih plaćamo za složene konzultantske zadatke i kakav je uopće njihov utjecaj u vladajućoj politici?
Temu je nedavno u svom članku načeo dr. Vedran Đulabić, redoviti profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Đulabić smatra da je riječ o ”posebno problematičnoj kategoriji političkih imenovanja” jer se njihov stvarni utjecaj proteže daleko izvan zakonskih granica.
Premda politički savjetnici nisu državni službenici, oni nerijetko, kaže prof. Đulabić, funkcioniraju ”kao nadređena instanca zaposlenicima i državnim službenicima, daju im upute za rad i time se pozicioniraju kao dodatna rukovodeća razina u tijelima državne uprave, koja svoj utjecaj crpi iz političkog zaposlenja u kabinetu ministra. To nije u skladu ni sa zakonskim uređenjem njihovog položaja, a niti sustava državne uprave.”
Hobotnica svuda prisutnog stranačkog diktata
Ukratko, kad se u kakvoj kancelariji pojavi ”posebni savjetnik” premijera ili ministra, svi službenici moraju stati u stav mirno da ne bi snosili posljedice, pa čak i ako je riječ o Darinku Kosoru. A glavni razlog zbog koga državna uprava u Hrvatskoj ne nese jaja upravo je ta hobotnica svuda prisutnog stranačkog diktata.