Stručnjaci o bumerangu koji nam se vraća sa studentima antivakserima: 'Mladima se nitko nije bavio u pandemiji'
U čemu leži temelj iracionalnog otpora dijela mladih cijepljenju i mjerama, za Telegram objašnjavaju Marko Kovačić, Gordana Kuterovac Jagodić i Branko Ančić
S obavezom covid potvrda za zaposlenike u javnim i državnim službama od ovoga tjedna, njihovu su primjenu morali uvesti i fakulteti. Neki od njih – poput Veterinarskog, Filozofskog i Kineziološkog u Zagrebu – najavili su kako će od jednoga trenutka provjeravati posjeduju li i studenti valjane covid potvrde. Kada se takva najava pojavila, u studentskim se redovima pojavilo negodovanje. Neki su prosvjedovali pred svojim fakultetima, a puno se o tome raspravljalo i u brojnoj Facebook grupi zagrebačkog Studentskog doma Stjepan Radić.
Neki od studenata otvoreno su tražili covid pozitivne kolege da se podruže i tako pokupe zarazu, raspravljali su o organizaciji eventualnih prosvjeda ili priključivanju svakodnevnim prosvjedima na Trgu sv. Marka. Stručnjaci, s kojima smo razgovarali o žustrom protivljenju dijela mladih cijepljenju i protupandemijskim mjerama, unisoni su u ocjeni kako je riječ o manjem broju njih, ali i da se mladima u Hrvatskoj tijekom ove pandemije gotovo nitko nije obraćao niti se na njih osvrtao.
Kivnost na društvo, Vladu…
Marko Kovačić, znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) koji izučava mlade, za Telegram kaže kako mladi uvijek kroz povijest iskazuju bunt, bez obzira na dominantne vrijednosti i da se dio njih uvijek ponaša nekonformistički. “U slučaju njihovog protivljenja covid potvrdama, treba gledati kontekst; studenti su puno izgubili tijekom pandemije, prije svega svoja mjesta društvenosti, kivni su na Vladu i na društvo i ovako izražavaju bunt, ljutnju, frustriranost. No iz ljutnje ne proizlazi racionalno djelovanje”, objašnjava znanstvenik.
Slično nam govori i Gordana Kuterovac Jagodić, profesorica psihologije sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Ističe kako njihovo pandemijsko istraživanje “Kako smo?” pokazuje da se studenti zbog pandemije osjećaju prenapregnuto te da su zabrinuti za svoje mentalno zdravlje i svoju budućnost. “Sve ih to može dovesti u stanje iritiranosti. Većina ih se ipak vodi racionalnim razlozima i često artikuliraju da ne znaju što bi s nekolicinom kolega koji, kako kažu, kompliciraju drugima život”, kaže profesorica.
Bubble potenciran društvenim mrežama
Da je riječ o, zapravo, sitnim postocima mladih, smatra i sociolog Branko Ančić iz IDIZ-a. “Rekao bih da se radi o malom bubbleu koji je medijski popraćen i potenciran društvenim mrežama”, primjećuje. I Kovačić veli kako mu se čini da su stavovi kontra covid potvrda i cijepljenja među mladima ipak iznimke. “Kritičnost je OK, ali ona treba biti utemeljena na kvalitetnim informacijama. I tu možemo otvoriti pitanje našeg obrazovnog sustava jer ne razvija funkcionalnu pismenost”, smatra znanstvenik.
Ančić ukazuje na još nekoliko dimenzija šire društvene slike. Zbunjujuće poruke u javnosti tijekom pandemije slušali su i mladi. “Na primjer, u Vladinom znanstvenom savjetu sjedi vam donedavno Lauc, u početku imate zbunjujuće poruke trebaju li se mladi uopće cijepiti, Vlada u praksi ne poštuje mjere i ne potiče druge institucije na poštivanje mjera i poticanje cijepljenja. Jesu li se, recimo, sami fakulteti ili Rektorski zbor uključili u organizaciju cijepljenja, u kampanje i edukacije oko cijepljenja?”, postavlja pitanje.
Nitko se ne bavi mladima
U takvoj situaciji, podcrtava, dio mladih – opterećenih i neizvjesnom budućnošću – razvija revolt i antiestablišment sentiment u kojem “nisu ni za što konkretno”. “U cijeloj ovoj priči, mladima se nitko nije bavio, niti zdravstveni niti obrazovni sustav i onda se čudimo kada na internetu krenu hejtati”, podcrtava sociolog Ančić. Profesorica Kuterovac Jagodić kaže kako bi se i inače trebalo puno više obraćati mladima.
“I to ne tako da im se obraćamo s prefiksom budućnosti – da će shvatiti kad odrastu ili nešto takvo – nego u sadašnjosti. Njihovi sadašnji potencijali nisu iskorišteni”, naglašava. Bez daljnjega je, kaže, važno i dobro da mladi misle i propituju. “Međutim njihov otpor oko cijepljenja i covid potvrda, kao i u ostatku društva, potenciraju pseudoznanstvenici, čak i političari, zatvorene grupe istomišljenika s puno lažnih vijesti i u konačnici govorimo o otporu koji je posve iracionalan”, kaže psihologinja.